Ukoliko nezavisni mediji budu oslabljeni, bez snažnih redakcija koje provjeravaju činjenice javni prostor će biti otvoreniji za širenje lažnih vijesti, propagande i teorija zavjere – kaže Samardžić
Suspenzija donatorske pomoći Sjedinjenih Država imat će dalekosežne posljedice po medijski sektor u Bosni i Hercegovini, posebno po nezavisne i istraživačke medije, kazala je u razgovoru za Fenu Milica Samardžić, izvršna direktorica udruženja “Umbrella” koje okuplja 13 neprofitnih medija iz svih djelova Bosne i Hercegovine.
Jedna od prvih odluka novog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa bila je da suspendira stranu pomoć na 90 dana.
– U skladu sa izvršnom naredbom predsjednika Trumpa o ponovnom ocjenjivanju i usklađivanju američke strane pomoći, obustavljena je sva pomoć iz Sjedinjenih Država koja se finansira ili putem Ministarstva vanjskih poslova ili Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) radi revizije. Pokrećem reviziju svih programa strane pomoći kako bi se osiguralo da su efikasni i u skladu sa vanjskom politikom SAD-a prema agendi ‘America First’ – poručio je američki državni sekretar Marco Rubio.
Pozvati institucije na odgovornost
Samardžić navodi da bi neki nezavisni mediji u BiH mogli bi biti prisiljeni da zatvore svoje redakcije ili značajno smanje rad i broj zaposlenih što bi dovelo do smanjenja medijskog pluralizma, odnosno manje produkciju kvalitetnog, istraživačkog i analitičkog novinarstva.
– Ako se smanji broj nezavisnih medija, u javnom prostoru će onda biti dominantni državni i komercijalni mediji, koji često imaju političke ili poslovne interese, što će dovesti do homogenizacije informacija i ograničenja kritičkog novinarstva. Ukoliko nezavisni mediji budu oslabljeni, bez snažnih redakcija koje provjeravaju činjenice javni prostor će biti otvoreniji za širenje lažnih vijesti, propagande i teorija zavjere – kaže Samardžić.
Istovremeno, dodaje, moguće je da će se pojaviti novi oblici finansiranja kroz digitalne pretplate, domaće grantove ili druge međunarodne donatore.
– Kao što sam već navela nezavisni mediji će morati inovirati i razvijati održive modele finansiranja, uključujući članarine i pretplate gdje je zaista bitna edukacija publike o važnosti podrške nezavisnom novinarstvu, crowdfunding i donacije, partnerske projekte s međunarodnim organizacijama, te monetizaciju putem online platformi, specijalizovanih servisa i ekskluzivnog sadržaja. Međutim, mislim da ovim momentima treba i državu Bosni i Hercegovinu, odnosno institucije pozvati na odgovornost, jer nemamo sistemsku državnu podršku za pluralizam medijskih sadržaja, što otežava rad nezavisnih i istraživačkih medija – rekla je Samardžić.
Nesigurno tržište
Smatra da bi uloga države u ovom kontekstu trebala bi biti ključna u osiguravanju fer uslova za novinarstvo, ali trenutna situacija pokazuje da za razliku od evropskih zemalja gdje država često pruža finansijsku podršku nezavisnim medijima kroz grantove ili fondove za pluralizam, u BiH takav sistem ne postoji.
Upravo zbog toga nezavisni mediji se uglavnom oslanjaju na međunarodne donacije, komercijalni mediji zavise od oglašivača, dok se državna podrška primarno usmjerava na javne servise (BHRT, RTRS, FTV), koji se konstantno suočavaju s finansijskim problemima i političkim pritiscima.
– U BiH ne postoji zakonski okvir koji bi garantovao transparentnu raspodjelu javnih sredstava za medije, tako da se javni budžeti kantona, gradova i opština često koriste za finansiranje medija bliskih vlastima, dok nezavisni mediji ostaju bez podrške. Bez promjena u ovom pristupu, nezavisni novinari će ostati prepušteni međunarodnim donatorima i nesigurnim tržišnim uslovima, što dugoročno ugrožava medijsku slobodu i demokratiju u zemlji – kazala je Samardžić u razgovoru za Fenu.
