Ibro Berilo je prvi put za načelnika izabran 2002. godine i od tada je promijenio sve stranačke dresove. Godinama je već javna tajna da su glasači u Trnovu, za manje ili veće usluge, davali glasove Berilu. Rado po kafanama prepričavaju da im je asfaltirao put do kuće ili nekoga zaposlio, ali o tome niko javno i zvanično ne želi govoriti
Piše: Z.Đ.
Dugogodišnji načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo, koje je prethodnih godina nekoliko puta mijenjao stranačke dresove i koji se od augusta nalazi u pritvoru zbog niza koruptivnih krivičnih djela, odnio je još jednu ubjedljivu načelničku pobjedu u Općini Trnovo.
Usluga za glas
Prema rezultatima CIK-a, u ovoj Općini je registrovano 2.731 birača. Berilo je osvojio 1.312 glasova, a njegov protukandidat (SDP BiH i NiP) Bajro Lindov svega 384 glasa.
Ibro Berilo, koji je načelnik Općine Trnovo već više od 20 godina, kampanju za ove lokalne izbore vodio je iz pritvora u kojem se nalazi od augusta, a koji mu je u septembru produžen za još dva mjeseca.
On je prvi put izabran 2002. godine, da bi od 2004. do 2008. bio zastupnik u Skupštini KS. U 2008. je za načelnika izabran kao kandidat Stranke za BiH i u to vrijeme su mediji pisali da je Berilo novcem namijenjenim za povratnike kupovao krave i poklanjao ih po selima oko Trnova kako bi sebi obezbijedio glasove. Ovo su nadležne institucije kratko istraživale, ali je sve završilo bez rezultata.
Kandidat mnogih stranaka
Berilo je 2012. načelničku pobjedu odnio kao kandidat SDP-a, dvije godine kasnije prelazi u Demokratsku frontu, a potom se vraća u SDA čiji je kandidat i danas.
Sve ove godine, javna je tajna da su glasači u Trnovu, za manje ili veće usluge, davali glasove Ibru Berilu. Mještani Trnova rado na kafama prepričavaju da im je „Berilo pomogao na mnogo načina“, ali niko od njih to javno i zvanično neće priznati.
Na spiskovima u Trnovu često je bilo umrlih, ali i onih koji tu godinama ne žive.
Osim što im ne smeta Berilovo često mijenjanje političkih dresova, glasačima iz Trnova očito ne smeta ni istraga koja se trenutno u Tužilaštvu KS vodi protiv njega zbog višegodišnje otimačine državnog zemljišta i bespravne sječe na Bjelašnici.
– On njima asfaltira ulicu, zaposli člana porodice, dovede rasvjetu, pokloni junicu, a oni njemu glas. Tako to godinama funkcioniše u Trnovu – često su znali reći sagovornici Žurnala s kojima smo razgovarali o kriminalu koji se godinama odvija na Bjelašnici, pod budnim okom vlasti u Kantonu Sarajevu.
Otimačina državne imovine
Iako nezakonito krčenje šume, izdavanje nelegalnih građevinskih dozvola, izbjegavanje dobijanja dozvola od nadležnih kantonalnih ministarstava, odnosno otimačina državne imovine na Bjelašnici traje još od 2013., tek su u augustu ove godine po nalogu Tužilaštva KS uhapšeni načelnik Ibro Berilo, njegova općinska pomoćnica Nađa Milišić, vlasnik kompanije Lok-pil d.o.o Adis Mulaosmanović i njegova sestra Edina Džigal, a naknadno i bivši direktor preduzeća „Sarajevo šume“ Nermin Demirović.
Mjesecima su oni bili pod posebnim istražnim radnjama i u tom periodu su im prisluškivani mobiteli. U presretnutim komunikacijama se čulo, izjavio je ranije tužilac koji vodi predmetnu istragu Darko Soldat, da su imali sastanke sa osobama iz političkog svijeta, sastajali su se u direkcijama pojedinih političkih stranaka i sa direktorima javnih preduzeća, a sve s ciljem da se obavi nezakonita eksproprijacija.
Iz Tužilaštva KS za Žurnal je potvrđeno da se radi o jako kompleksnom predmetu koji je trenutno u fazi istrage, te da se provode brojna vještačenja i druge radnje dokazivanja. Osim za Berila, pritvor je produžen i njegovoj općinskoj službenici Nađi Milišić, te Adisu Mulaosmanoviću. Pritvor im je, podsjetimo, produžen na prijedlog Tužilaštva Kantona Sarajevo zbog opasnosti da bi na slobodi mogli utjecati na svjedoke, prikriti dokaze i ponoviti krivično djelo.
Za razliku od njih, Demirović je pušten iz pritvora i nalazi se pod mjerama zabrane.
Kriminal na Bjelašnici
O kriminalu na Bjelašnici Žurnal je objavio seriju tekstova.
Kako smo ranije pisali, najveći kriminal se odvijao kroz izmjene urbanističkih dozvola. One su se mijenjale u korist investitora radi gradnje objekata na državnom zemljištu na području Bjelašnice. Zauzvrat, Berilo je od investitora primao poklone. Tako mu je Mulaosmanović poklonio apartman broj 25 u zgradi poznatoj kao Aroma na Bjelašnici, čiji je i vlasnik. Berilo ovaj apartman nije prijavio kao svoju imovinu.
Berilovo bogatstvo
Berilo je, inače, tokom godina stekao i popriličnu imovinu. Na bankovnom računu njegove supruge, tokom pretresa u augustu, pronađena je i veća suma novca koja nije prijavljena Uredu za korupciju KS. I ovo je predmet istrage, a Žurnal je još prije dvije godine pisao o prijavi koju je Ured za borbu protiv korupcije KS podnio protiv Berila zbog sumnje da je krivotvorio službenu ispravu na način da kao nosilac javne funkcije nije prijavio svu svoju imovinu.
U podnesenoj prijavi, pisali smo, stoji da Berilo nije prijavio štedni račun na iznos nešto više od 40.000 KM, te oročeni depozit od 100.000 KM. Na ime Berilove supruge Saime nalazi se firma SD „Klanac“ za uzgoj sitne stoke. Ova farma je, i pored godišnje zarade od oko 50.000 KM, godinama dobijala i novčane podsticaje sa općinskog, kantonalnog, ali i federalnog nivoa, o čemu je Žurnal također ranije pisao.
Jednom kad predmet bude formiran
I dok u Tužilaštvu KS intenzivno rade na ovom predmetu, u javnosti se mogu čuti spekulacije da je predmet protiv Berila jedan od prvih koji bi mogao biti prebačen u Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala – jednom kada on bude formiran.
Inače, o ovom Posebnom odjelu se već mjesecima priča. Konkurs je proveden krajem 2023. i početkom ove godine, a zbog nepostojanja uslova za smještaj i početak rada Posebnog odjela čekalo se i sa imenovanjima tužilaca i sudija.
Novi rok za uspostavu ovog Odjela jeste 25. februar, ali kako trenutno stvari stoje, ni od toga neće biti ništa.
Spomenimo i to da izborni zakon BiH dozvoljava kandidaturu osumnjičenih i optuženih osoba, sve do pravomoćne presude. Jedina iznimka u ovom sistemu odnosi se na ratne zločince koji su već pravosnažno osuđeni i koji, dok izdržavaju kaznu, nemaju pravo glasa.
(Žurnal info)
