Lana Prlić još je prije pet godina zatražila uspostavu Registra pedofila u Federaciji BiH. No, starim i aktuelnim vlastima sve drugo je bilo preče. Šta znači usvajanje Registra, kako će se pratiti, ko će provjeravati, kakva će biti suradnja sa RS
Razgovarala: Dženana ALAĐUZ
Nakon pet godina čekanja u Federaciji BiH konačno je uspostavljen Registar pedofila. Federalna zastupnica Lana Prlić ovaj je zakon uputila u parlamentarnu proceduru 2019. Tek godinu kasnije usvojen je u nacrtu u Predstavničkom domu FBiH, a onda se čekalo više od dvije godine kako bi ga usvojili i delegati Doma naroda.
Onda se promijenila vlast, pa se se Zakon vratio u formu prijedloga, pa je opet prošao proceduru oba doma. Na red je došao i pravilnik o izradi registra, pa sugestije kantona… I tako pet godina.
A u međuvremenu, sarajevski glumac Moamer Kasumović tajno je otplatio kaznu od godinu dana za bludne radnje nad 15-godišnjim djetetom, a nastavnik sarajevske Osnovne škole osuđen, pa se ipak (na kratko) vratio na posao.
Ipak, Pravilnik je stupio na snagu u četvrtak i kako kaže Prlić obuhvatat će već postojeće prestupnike kaznenih djela čija evidencija je dostupna pravosudnim i policijskim organima.
Obavezna provjera pri zapošljavanju
Interview: Pravilnik o Registru pedofila u FBiH je konačno stupio na snagu nakon vaše višegodišnje borbe za njegovim donošenjem. Kako će ovaj Pravilnik u praksi doprinjeti borbi protiv pedofilije?
Prlić: Pravilnik je samo nastavak usvojenog Zakona koji definiše tehnički način uspostave registra pedofila u FBiH. Pravilnik definiše način unosa podataka, što znači da će kantonalna ministarstva unutarnjih poslova unositi podatke dostavljene od strane suda, tačnije pravosnažnih presuda koje se tiču krivičnih djela protiv spolnih sloboda i morala nad djecom i maloljetnicima. Registar će obuhvatati već postojeće prestupnike ovih kaznenih djela čija evidencija je dostupna pravosudnim i policijskim organima. Te će ovi podaci biti dostupni na opravdan zahtjev, npr. ustanova i institucija koje direktno ili indirektno rade sa djecom i omladinom što je i naloženo usvojenim Zakona. Podaci iz registra su trajni i neće se brisati.
Interview: Namjera registra je, između ostalog , a sve institucije i ustanove koje direktno rade s djecom i omladinom moraju prije prijema zaposlenika u radni odnos provjeriti da li se te osobe nalaze u ovom registru. Ali, kako osigurati da to zaista i poštuju institucije? Imamo slučaj iz 2022. u Sarajevu, gdje je nastavnik tjelesnog u OŠ Grbavica 1 vraćen na posao iako je osuđen na godinu dana zatvora zbog bludnih radnji, a što je izbjegao plaćanjem kazne. Apsurdno, on više ne radi u školi ali samo zato što je dao otkaz, a ne jer su ministarstvo ili škola postupili časno. Naprotiv, Ministarstvo obrazovanja KS nije u tome vidjelo ništa sporno! Ja vas moram pitati kako je to moguće?
Prlić: Upravo će ovaj Zakon, ukoliko se bude u potpunosti primjenjivao, spriječiti da se ponove takvi slučajevi. Po ovom Zakonu institucije i ustanove su, kao što ste i sami naveli u pitanju, obavezni da provjere da li se uposlenici nalaze u registru. Stoga bih iskoristila priliku da skrenem pažnju roditeljima, učenicima, uposlenicima, te svima nama da se što bolje upoznamo sa Zakonom i Pravilnikom koji su javno dostupni, kako bi na sastancima primjerice Vijeća roditelja mogli inzistirati na poštivanju Zakona. A naravno institucije su obavezne da poštuju Zakon. Međutim, smatram da što nas više bude pratilo implementaciju moći ćemo intervenirati na vrijeme.
Također, Zakon definira i posebne mjere za ove prestupnike kao što su; obavezno javljanje nadležnom MUP- u, obavještavanje o putovanju izvan mjesta stanovanja, te promjeni ličnih podataka, te obavezno uzdržavanje od posjećivanja mjesta i objekata na kojima se okupljanju djeca, kao i obaveza da MUP -u prilikom svakog javljanja prestupnika je dužno fotografisati prestupnika.
Interview: Početkom godine imali smo i slučaj kada se presuđeni pedofil iz Federacije preselio u Republiku Srpsku i nastavio profesorski posao. Ovu informaciju je policija dobila naknadno. Tu je i slučaj uhapšenog pedofila u Tuzlanskom kantonu, a ispostavilo se da je on već osuđen u Njemačkoj za teško zlostavljanje djece, te je nakon zatvora kazne deportovan u BiH. No policijske agencije u BiH nisu imale informacije o tome. Sve ovo stvara osnovanu sumnju u sistem koji treba da provodi Zakon i Pravilnik i Registar… Gdje je greška u sistemu? Ko je kriv?
Prlić: Zakonom i Pravilnikom je jasno definirana i razmjena ove vrste informacija. Kada smo pisali Zakon nastojali smo da bude gotovo pa isti kao u entitetu RS. Primjerice odgovor na Vaše pitanje je definisano i Zakonom i Pravilnikom. Konkretno u Pravilniku članom 7. i članom 8. kojima se definira dostavljanje podataka drugim organima, te dostavljanje podataka inozemnim državnim organima sukladno pravilima o međunarodnoj pravnoj pomoći.
Zašto registar ne može biti na nivou države?
Interview: Spomenuli ste nedavno kako ne bi došlo do preklapanja ovlasti ili kompliciranja zakonske procedure da je federalni zakon sinhroniziran sa onim u RS. U RS je zakon usvojen 2018. kao i pripadajući registar. Imate li informacije koliko se on koristi u RS, da li je uspio donijeti promjene i sigurnost djeci?
Prlić: Tako je, ovaj registar je uspostavljen u entitetu Republika Srpska još 2018. godine, te je do danas u ovaj registar upisano 247 osobe, te se koristi na isti način kao što je propisano sada i Zakonom u FBiH.
Interview: Da li su sad registri pedofila u oba entiteta uvezana? Prema mišljenjima stručnjaka u suprotnom nismo ništa dobili, jer čim pređete u neki grad na teritoriji drugog entiteta sve se poništava.
Prlić: Registri ne mogu biti jedinstveni jer se radi o dva entiteta, te djela prestupnika koji će biti upisani u registar su regulisana entitetskim Krivičnim zakonima, a ne državnim. To je donekle i odgovor na pitanje koje smo imali prilike čuti u javnom prostoru, zašto registar nije uspostavljen na nivou države Bosne i Hercegovina, već entiteta. Zakoni o registru se pozivaju na krivični zakon koji tretira ta djela. U članu 6. stav 3. Zakona je definirano “ako lice za koje se traže podaci nije upisano u krivičnoj evidenciji koja se vodi u FBiH, organ nadležan za vođenje Registra obavezno će zatražiti podatke o osuđivanosti za krivična djela od nadležnog organa u Bosni i Hercegovini koji tu evidenciju vodi.” Uspostavljanjem registra i u FBiH imati ćemo registre u oba entiteta, i naravno da će to olakšati posao i sudovima i policiji u smislu saradnje, razmjene podataka i učinkovitijeg provođenja zakona.
Ljudska, a ne politička rješenja
Interview: Pored navedenog, uspostava Amber sistema, Tijaninog zakona, Aleksinog zakona, te registar seksualnih predatora, podigao bi nivo sigurnosti djeca u Federaciji BiH a samim tim u BiH na mnogo veći nivo nego sada. Da li postoje inicijative koje bi vodile prema sačinjavanju prijedloga i usvajanja ovih zakona?
Prlić: Apsolutno se slažem da su potrebna sva navedena zakonska rješenja, te naravno izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH kako bi se usuglasio sa Istanbulskom i Lanzarotovom konvencijom. Napominjem da je i Zakon o registru pedofila međunarodna obaveza Bosne i Hercegovine. U komunikaciji sa policijskim službenicima, koji su zaista dali veliki doprinos kada je riječ o Zakonu o registru pedofila, očito je da također i oni inzistiraju na svim zakonskim rješenjima i uspostavi sistema koje ste naveli. Konkretno i posebno Amber sistema, te registra seksualnih predatora. Ali, također smo se složili i da je Registar pedofila velika stvar, obzirom da se ovaj Zakon usvajao pet godina. I da, postoje inicijative kolega i kolegica i o ovim pitanjima, jer zaista smatram da su ovo rješenja koja su ljudska, a ne politička.
