Brisanjem termina rodni identitet iz propisa osobe sa različitim rodnim identitetima postaju praktično pravno nevidljive. To znači da njihovi specifični problemi, prava i potrebe neće biti prepoznati ni pravilno zaštićeni zakonom
Piše: Rubina ČENGIĆ
Vlada Republike Srpske predlaže da iz Krivičnog zakonika bude izbrisan termin rodni identitet. Na web strani Vlade Republike Srpske je objavljen Nacrt Zakona o izmjenama i dopuna Krivičnog zakonika RS koji ima 5 članova od čega četiri nalažu brisanje termina rodni identite. Nacrt je objavljen 17. juna, a rok za podnošenje prijedloga, primjedbi i sugestija koje je moguće poslati na mpr@mpr.vladars.rs je osam dana.
Jasna poruka
– Ukoliko se kroz izmjene Krivičnog zakonika RS u potpunosti izbriše termin rodni identitet, on će onda vjerovatno podvoditi pod termine kao što su kakvih drugih osobina, drugog ličnog svojstva, nekom drugom ličnom svojstvu i slično. Međutim, izbacivanje ovog termina u određivanju šta je to krivično djelo iz mržnje vrlo lako može dovesti do situacije da nadležni organ zločin iz mržnje prema osobama sa različitim rodnim identitetima ne prepoznaje kao zločin, a posljedica toga je blaža kazna za počinitelje ili u nekim situacijama i potpuni izostanak pravne zaštite za žrtve – upozorava pravnik Dejan Lučka.
Aktivistkinja za prava pripadnika/ca LGBTIQ+ zajednice Lejla Huremović upozorava da će ova izmjena najviše pogađa LGBTIQ+ osobe.
– Poruka je da oni zakonski neće biti zaštićeni. Ovo je nastavak trenda ograničavanja ljudskih prava LGBTIQ osoba u Republici Srpskoj koji će u konačnici dovesti do povećanja nasilja nad LGBTIQ+ osobama, koje se neće imati kome obratiti jer zakoni neće prepoznavati osnov za diskriminaciju, nasilje, a naročito zločin iz mržnje. Ovo nije samo pitanje LGBTIQ osoba već i pitanje žena, jer desničarske politike ovakvim zakonima najviše udaraju na prava žena i prava LGBTIQ osoba. S tim u vezi, velika je odgovornost ženskog i queer pokreta u BiH da odgovore na ovakve pokušaje opresije, i zaustave donošenje ovakvih opresivnih zakona, uključujući i gender mehanizme u BiH – kaže Huremović.
Više od jednog incidenta ili krivičnog djela mjesečno
Prema evidenciji Sarajevskog otvorenog centra i podacima iz Rozog izvještaja tokom 2023. godine dokumentovano je 20 incidenata i krivičnih djela zasnovanih na predrasudama na prema osobama manjinskog rodnog identiteta – 14 na osnovu seksualne orijentacije, 2 na osnovu rodnog identite i 4 po oba ova osnova. Ovoje više nego 2022. i 20212. godine.
I aktivisti/kinje okupljeni oko Kuće ljudskih prava Banjaluka upozoravaju da se na ovaj način sužava postojeća lista eksplicitno nabrojanih zaštićenih karakteristika ličnosti, što je u suprotnosti sa načelom da se jednom ustanovljena prava ne umanjuju ili oduzimaju, ali i sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.
– Svjesni smo da, uprkos predloženim izmjenama, rodni identitet ostaje implicitno zaštićen pod klauzulom drugog ličnog svojstva, međutim isključivanjem eksplicitnog navođenja rodnog identiteta u popis eksplicitno zaštićenih karakteristika daje se mogućnost sudijama da u svakom konkretnom slučaju cijene da li je i to zaštićeni osnov ili pak ne… Iako Evropska konvencija o ljudskim pravima ne nabraja eksplicitno sve zaštićene karakteristike, Evropski sud za ljudska prava je kroz svoju praksu priznao širi niz karakteristika uključujući dob, zdravlje, bračni i porodični status, imigracijski status i, između ostalog, rodni identitet – upozoravaju iz Kuće ljudskih prava.
Regresivan korak
Oni naglašavaju da je Evropski sud za ljudska prava značajno proširio opseg zaštićenih karakteristika prema Evropskoj konvenciji koja je neposredno primjenjiva u pravnom sistemu BiH.
Također, cijene da je uklanjanje rodnog identiteta s eksplicitnog popisa izričito zaštićenih karakteristika u Krivičnom zakoniku Republike Srpske regresivan korak koji, prividno, umanjuje opseg pravne zaštite dostupne ranjivim pojedincima i grupama.
– Ovaj potez djelotvorno potkopava značajan napredak koji je postignut u očuvanju i unaprjeđenju individualnih ljudskih prava i sloboda u Republici Srpskoj – kažu iz Kuće ljudskih prava.
Predsjednik na X-u, Vlada u Skupštinu
Aktivisti podsjećaju da je predsjednik RS Milorad Dodik u januaru 2024. godine na platformi X objavio da je “neprihvatljivo da se na mala vrata uvodi rodna ideologija“.
Nakon toga je početkom juna je objavljena i izmjena Protokola za zaštitu djece od nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja.
Iz ovog dokumenta izbačen je termin rodni identitet, a nakon toga je iz skupštinske procedure povučen prijedlog novog Zakona o zabrani nasilja u porodici koji je ranije usvojen jednoglasno. Grupa organizacija civilnog društva koje za sebe kažu da štite interese djece i porodice, a djeluju kao antirodni pokreti, su ukazivale na spornost termina rodni identitet, potom su se u javnosti pojavile informacije da se od škola u RS tražilo da učenike/ce ne vode u takozvane žive biblioteke jer tamo postoje knjige – pripadnika/ca LGBTIQ+ zajednice i sada dolaze i izmjene KZ RS.
Iz Kuće ljudskih prava ocjenjuju da je Vlada Republike Srpske samoj sebi skočila u usta jer je poništila ekspertski rad svojih uposlenika, koji su činili Radnu grupu za izradu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama od kojeg se odustalo “zbog neprihvatljive rodne ideologije odustalo”.
– U radnoj grupi sjedili su predstavnici šest ministarstva Vlade Republike Srpske, te predstavnici Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka, Okružnog suda u Banjoj Luci, Gender centra, i jedne organizacije civilnog društva – podsjećaju aktivisti iz Kuće ljudskih prava.
Pravno nevidljive
I Dejan Lučka pojašnjava da brisanjem termina rodni identitet iz propisa osobe sa različitim rodnim identitetima postaju praktično “pravno nevidljive”.
– To znači da njihovi specifični problemi, prava i potrebe neće biti prepoznati ni pravilno zaštićeni zakonom. Bez jasnog zakonskog priznanja, teško je boriti se protiv diskriminacije, nasilja i zlostavljanja koje doživljavaju. Takođe to može dovesti i do povećavanja rizika od izostanka zaštite od nasilja za ljude sa različitim rodnim intentitetima,jer nadležni organi neće imati jasne smjernice kako da reaguju – kaže Lučka.
On naglašava da ovakvi procesi ukazuju i na jednu tendenciju koračanja ka isključivanju, diskriminaciji, marginalizaciji i stigmatizaciji, odnosno ojačavanju okruženja gdje se ljudi sa manjinskim rodnim identitetima osjećaju nepoželjno i nesigurno, što utiče na njihovu svakodnevicu i kvalitet njihovog života.
Gdje je tu Zakon o zabrani diskriminacije?
Podsjećanja radi, Zakon o zabrani diskriminacije u BiH kaže da će se Diskriminacijom, u smislu tog zakona, smatrati svako različito postupanje uključujući svako isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem licu ili grupi lica i onima koji su s njima u rodbinskoj ili drugoj vezi na osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pripadnosti, invaliditet, starosna dob, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, članstva u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanja, društvenog položaja i spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, spolnih karakteristika, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda u svim oblastima života.
Ne priznaju problem
Do zaključenja ovog teksta institucija ombudsmena za ljudska prava u BiH nije odgovorila na pitanje šta znače ove predložene izmjene, da li se njima krši Ustav BiH ili neki drugi zakon.
Ni zamjenik predsjednika Kluba zastupnika SNSD u NSRS Srđan Mazalica nije želio komentarisati ovaj nacrt. Kazao je da – ne želi da daje izjave za medije iz Sarajeva jer je imao neugodno iskustvo nakon gostovanja u BHT.
– Javne vlasti bi brisanjem rodnog identiteta poslale snažnu poruku da se identiteti i problemi različitih rodnih grupa jednostavnu ne priznaju niti prepoznaju – zaključuje Lučka.
S druge strane – Krivični zakon Federacije BiH nije nikada ni imao rodni identite definisan kao osnov za krivično djelo.
– Javno izazivanje i podsticanje na nasilje i mržnju u RS-u i BD BiH zabranjeno je na osnovu nacionalne, rasne, vjerske ili etničke pripadnosti, boje kože, pola, seksualnog opredjeljenja, invaliditeta, rodnog identiteta, porijekla ili kakvih drugih osobina, dok je ono u FBiH ograničeno isključivo na izazivanje netrpeljivosti i mržnje na nacionalnoj, etničkoj i vjerskoj osnov – stoji u Rozom izvještaju za 2023. godinu.
Deklaracija Svesrpskog sabora
Povodom objave nacrta zakona o izmjenama KZ RS, pojedinci upozoraju da je ovo i provedba dijela Deklaracije Svesrpskog sabora održanog u Beogradu 8. juna 2024. godine.
U Deklaraciji, član 10 stoji da “Svesrpski sabor prepoznaje Srpsku pravoslavnu crkvu kao jednog od stubova nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta srpskog naroda, te poziva na bližu saradnju crkvenih i državnih organa u ključnim pitanjima kao što je očuvanje tradicionalnih hrišćanskih vrijednosti i svetinje braka i porodice. Svesrpski sabor podržava i ulogu Srpske pravoslavne crkve u obrazovanju mladih posredstvom pedagoško-obrazovnih djelatnosti i u članu 40 da Svesrpski sabor ističe porodične i tradicionalne vrijednosti kao temeljne vrijednosti srpskog društva. Svesrpski sabor apeluje na Republiku Srbiju i RS da u skladu sa državnim mehanizmima ujedinjeno i ključno utiču na očuvanje vrednosti i značaja porodice“.
Put u nepovjerenje
Stručnjakinja za strateško i krizno komuniciranje Dražena Peranić upozorava da bi vlast morala voditi računa da kredibilnost njihovog djelovanja počiva na sigurnosti i kvalitetu življenja najugroženijih kategorija, odnosno građana najrazličitih identiteta i onih koji razmišljaju drugačije od većine.
– Svako represivno ukidanje prava na različitost, na drugačije stavove, ideje ili osobna razmišljanja neminovno vodi u diskriminaciju, segregaciju pa i sukobe koji uvijek pogađaju daleko širi krug ljudi. Strah od drugačijih stavova i ideja, strah od razvoja i napretka, a pogotovu jednakosti i vladavine prava je uvijek put u nepovjerenje, a teško i zamisliti da će građani RS stvarno povjerovati da naprasno bolje žive jer je nečiji identitet skršen, a intimna volja ugušena – kaže Peranić.
A dok Vlada RS iz Krivičnog zakonika briše rodni identit na zahtjev jednog dijela civilnog društva u Republici Srpskoj, zahtjevi drugog dijela, kao što je primjerice uspostava alimentacionog fonda, ostaju potpuno zaboravljeni.
