Mještani Jahorine su zajedno sa Udruženjem hotelijera Jahorine predati zahtjev Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS za proglašenje Jahorine zaštićenim Parkom prirode uz podršku Aarhus centra u BiH
Piše: Sanja VASKOVIĆ
Simboličnim okupljanjem ispred zgrade Olmpijskog muzeja, građani su poslali poruku da na Jahorini odavno nema olimpijskog duha zbog nepravde koja se svaki dan čini ovoj olimpijskoj ljepotici, navodi se u saopštenju Resursnog Aarhus centra u BiH koji je danas, zajedno sa građanima, organizovao konferenciju za medije na kojoj se razgovaralo o očuvanju Jahorine.
Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa izradio je Stručnu osnovu – Studiju zaštite za stavljanje pod zaštitu planinskog masiva Jahorine, gdje je Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS još 2015. godine pokrenulo postupak proglašenja Jahorine zaštićenim područjem, mešutim to se još uvijek nije desilo.
Mještani Jahorine su zajedno sa Udruženjem hotelijera Jahorine predati zahtjev Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS za proglašenje Jahorine zaštićenim Parkom prirode uz podršku Aarhus centra u BiH.
„Mi smo ujedinjeni u našoj odluci da zaštitimo našu planinu, ne samo za sebe, već i za buduće generacije koje zaslužuju da naslijede netaknuto okruženje koje napreduje. Ovim pozivamo sve uključene da preispitaju svoje postupke i stanu na pravu stranu istorije. Iskreno tražimo od Ministarstva prostornog uređenja građevinarstva i ekologije Republike Srpske da jahorinski planinski masiv proglasi Parkom prirode i očuva njegovu ljepotu i ekološki značaj za generacije koje dolaze“, kazala je Jasmina Matić, predstavnica neformalne grupe građana.
Podsjećamo, u ponedjeljak je održana još jedna Javna rasprava na kojoj se diskutovalo o Nacrtu Regulacionog plana Sportsko-rekreativnog područja Jahorina na teritoriji opštine Trnovo.
Nacrt Regulacionog plana Sportsko-rekreativnog područja Jahorina na teritoriji opštine Trnovo bio je stavljen na ponovljeni uvid u periodu od 12. marta do 22. marta ove godine, zato što je Nacrt koji je bio na uvidu prošlog ljeta osporen.
Plijen bez vizije
Usvajanjem ovog Nacrta prošli bi i planovi gradnje na oko 15 ha površine što bi uzrokovalo i krčenje šume, te dodatno opterećavanje već opterećene vodovodne, kanalizacione i elektromreže.
„Jahorina, kao dar prirode, trenutno je postala plijen koji se krčmi od strane pojedinaca i interesnih grupa, bez vizije, bez bilo kakvog strateškog dokumenta. Sa čestim izmjenama regulacionih planova koji zadovoljavaju interese investitora, a ne interese razvoja destinacije. Betoniranje planine, apartmanizacija i nepotrebno gomilanje ponude smještaja bez neophodnih sadržaja planini dovodi samo do nezadovoljstva gostiju, narušavanja prirodnog ambijenta i gušenja infrastrukture“, poručio je Dragan Sokolović, sekretar Udruženja hotelijera Jahorine.
S ciljem da se plan na koji je stiglo preko 90 pismenih i jednako veliki broj usmenih primjedbi ne odbaci, načelnik opštine Trnovo i nosilac izrade Unis institut iz Istočnog Sarajeva, obavezali su se da će plan uraditi u skladu sa svim zakonskim propisima. Uprkos datim obećanjima, novi „poboljšan nacrt“ ne donosi mnogo noviteta.
Podsjećamo da Aarhus centar vodi borbu za zaštitu šuma i u FBiH pa je tim povodom simbolično na Svjetski dan planete Zemlje u ponedjeljak održao konferenciju za medije za Zakon o šumama FBiH, naglasivši da je isti potrebno hitno usvojiti kako bi se zaustavila devastacija prirode, ali sa posebnim akcentom na sam oblik zakona koji mora biti pravičan i predstavljati ogledalo onoga što zaista znači zaštita i održivo korištenje naših resursa.
Zakon u ladicama
Naime, Zakon o šumama FBiH se već 15-tu godinu krije po ladicama izvršne vlasti. Ovom prilikom urgirano je da se konačno pošalje u parlamentarne klupe na usvajanje.
„Prije svega, apelujemo da se iz teksta Zakona izbaci Član 63 jer ne želimo da se naše šume rasprodaju radi privatnih interesa. Zakon o šumama FBiH treba da promoviše načelo zakonitosti, javnosti i učinkovitosti. Sve odluke, upravni akti i planovi koji se donose vezano za gospodarenje šumama moraju biti transparentni, dostupni javnosti i omogućiti učešće građana u procesima donošenja odluka. Mi zagovaramo održivo gospodarenje šumama, što znači da sve što se šumi uzme, šumi se mora i vratiti. Šuma nije tu samo da bi se punili džepovi pojedinaca“, kazala je Azra Šehić-Kustura, PR asistentica Aarhus centra u BiH.
Još jednom, Aarhus centar upućuje apel na Vladu FBiH da se u tekst Zakona o šumama FBiH uvrste upućeni komentari iz marta 2024. godine, kada je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva pripremilo i stavilo na javnu raspravu Zakon o šumama u Federaciji BiH.
(Spin portal)
