SINDIKATI SE BORE PROTIV DISKRIMINACIJE, ALI Treba povećati kazne u Krivičnom zakonu i ratificirati Konvencije i preporuke MOR-a

30.11.2023.

Žene zaposlene u sektoru trgovine su u posljednjih godinu dana često žrtve nasilnih pljački nakon kojih se veliki broj njih ne vraća na posao – samo u u prvih devet mjeseci 2023. godini  je bila 281 krađa u prodavnicama od čega 19 sa upotrebom vatrenog oružja; veliki broj žena  zaposlenih u industriji  tekstila, kože, obuće i gume je na bolovanju jer su oboljele od raznih vrsta tumora;  u BH Pošti, iako je javno preduzeće, gotovo da nema žena na pozicijama gdje se donose odluke; u velikom broju privatnih preduzeća radnici nemaju pravo da se organizuju u sindikate…

Zbog ovakvog stanja na terenu Savez samostalnih sindikata i pojedini granski sindikati među kojima i Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti u BiH od vlasti u Bosni i Hercegovini traže hitnu ratifikaciju Konvencija 190 i Preporuka 206 Međunarodne organizacije rada (Konvencija o zabrani nasilja i uznemiravanja u vezi prava svih na svijetu, bez nasilja i uznemiravanja, uključujući rodno-zasnovanog nasilja koja je usvojena 21. juna 2019. godine na stogodišnjoj Međunarodnoj konferenciji rada i kasnije dopunjena Preporukom 206).

Lejla Čaušević iz Saveza samostalnog sindikata smatra da treba pojačati kazne u krivičnom zakon.

Sada pojedine kazne mnogo manje od zarada na kršenju bilo kog zakona, rekla je Čaušević, a Minka Rešidbegović iz Sindikata finansijskih organizacija  da slične razgovore treba voditi sa Asocijacijom poslodavaca jer je ovo pitanje njihova odgovornost.

-Odgovornost je i na sindikatima jer pregovaramo s Asocijacijom poslodavaca u kojoj sjede vlasnici koji svojim radnicima ne dozvoljavaju da organizuju sindikat, rekla je Mersiha Beširović, predsjednica STiUD BiH.

Armin Šestić  iz zeničke organizacije Zora koja je vodila projekat Obnova pouzdanog i efikasnog sistema podrške radnicima u sektoru tekstila i obuće je naglasio da postoje žene vlasnice kompanija koje svojim radnicima ne dozvoljavaju da osnuju sindikat.

-Već i to je diskriminacija, rekao je Šestić.

Sve ovo rečeno je u okviru Otvorenih razgovora Fondacije INFOHOUSE o pravima i položaju radnica koji su organizovani u okviru projekta Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na tržištu rada koji provodi Fondacija Infohouse u saradnji s Fondacijom Lara iz Bijeljine uz finansijsku podršku Evropske unije.  U razgovorima koji su danas vođeni u Sarajevu u prostorijama  EU Info centru u  okviru globalne kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasiljasu učestvovali su predstavnici Sindikata trgovine, Sindikata tekstila, BH Pošte, finansijskih organizacija, Saveza samostalnih sindikata BiH, Udruženja za socijalni, kulturni i kreativni razvoj Zora iz Zenice i drugi. Osnov za ove razgovor  bila je primjene Zakona o zabrani diskriminacije u BiH koji u  članu 24  navodi da su “sva javna tijela te ostale pravne osobe dužni da u svoje opće pravne akte, ili kroz posebne pravne akte, reguliraju načela i principe jednakog postupanja, te da osiguraju efikasne interne procedure zaštite od diskriminacije”.

 

 

 

 

 

 

 

Predsjednik Sindikata tekstila, kože, obuće i gume FBiH Zlatibor Kojčić naveo je da se u parlamentu donese zakon, ali da problem često predstavlja nedostatak podzakonskih akata za njegovu provedbu.

-Tako je naprimjer mobing, koji se spominje u Zakonu, teško dokazati na sudu, rekao je  Kojčić i podsjetio da je u sektoru tekstila, kože, obuće i gume 90 posto zastupljena ženska radna snaga, te da postoji trend otpuštanja radnika.

-Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti u BiH (STBiH) je ove godine evidentirao 262 slučaja kršenja radničkih prava u raznim sektorima od čega  27 slučajeva direktno vezano za diskriminaciju, odnosno nasilje, kako verbalno tako fizičko, i 92,2 posto tih slučajeva je riješeno u korist radnika, ali izostaje strateško parničenje, nema slučajeva na sudu, nego se problem rješavaju u direktnim pregovorima sa poslodavcem,  izjavila je  Beširović.

Koordinator projekta Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na tržištu rada Zafir Šišić naveo je da su dosad kroz projekt uključili osam preduzeća  iz cijele BiH koje će unaprijediti rodnu ravnopravnost u svom radu. Sva ta preduzeća, kako je dodao,  vođena su idejom da će unaprjeđenje rodne ravnopravnosti u procesu rada popraviti njihov poslovni imidž i povećati šanse za uspjeh na tržištu Evropske unije.

 

Idi naVrh

Don't Miss