Piše: Rubina Čengić
Opština Lopare na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine će uskoro na krov postaviti solarne panele koji će proizvoditi električnu energiju za potrebe Opštine – kako spadaju u siromašnije opštine sve ih više pritišću troškovi za električnu energiju, kaže načelnik Rado Savić i pojašnjava da iako je cijena ista, računi za struju stalno rastu, pa su, primjerice, uličnu rasvjetu počeli isključivati od 1 do 4 sata poslije pola noći iako su sve sijalice zamijenili onima koje troše manje električne energije za istu količinu svjetla.
–Na zgradi lokalne uprave postavljamo jednu solarnu elektranu, a ja kao načelnik ću se potruditi da isto uradim i kod sebe – ljudi vole da vide novosti kod nekog drugog i mislim da je to najbolji način da razumiju o čemu govorim. Na području opštine imamo oko 7.000 kvadratnih metara krovova na koje možemo staviti panele, opština ima energetskog menadžera i učestvujemo u svim projektima gdje se možemo predstaviti i tražiti razmjenu iskustava i podršku jer dolazimo iz pasivnog kraja, iz sredine koja je zanemarivana decenijama iako ovo djeluje kao posao za odabrane – moram reći da je ovo šansa za sve nas. Mi imamo i oko 5.000 ljudi koji imaju ličnu kartu Lopara i kuće na području naše opštine, a žive u zemljama zapadne Evrope – ovo je prilika da oni investiraju u svoje kuće i da zarade, a ne da uvijek nešto samo popravljaju. Mislim da građani hoće sve što je dobro i jasno predstavljeno, kaže Savić.
Proračuni pokazuju da je za jedan kilovat električne energije iz solarnih panela potrebno oko 2.500 KM, a da prosječno domaćinstvo treba oko 5 kilovata ili 12.500 KM. Kada više kuća ili domaćinstava ili zgrada budu imali solarne panele i električnu energiju iz obnovljivih izvora – moći će se povezivati u energetske zajednice i zadruge koje će svoje viškove moći ustupati ili prodavati drugima.
Isto vrijedi za lokalne zajednice i privredu i za izvozno orijentisanu privredu u BiH čiji položaj je na evropskom tržištu nepovoljan zbog viših cijena usljed plaćanja taksi na CO2, ali iako su svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini usvojili zakone potrebne za energetsku tranciziju, a banke i mikrokreditne organizacije obezbjedile novac za pojedinačne projekte. No, iako u BiH stotine manjih i većih solarnih i vjetroelektrana proizvodi električnu energiju za potrebe svojih vlasnika, dostupne informacije govore da je još veći broj završenih objekata koji bi proizvodili električnu energiju iz sunca ili vjetra čeka priključak na mrežu jer prenosna i distributivna mreža u BiH nemaju dovoljan kapacitet da prime svu električnu energiju koju proizvode potrošači ili kupci jer se radi o hiljadama megavata.
–Naša prenosna mreža je odlična i povezana sa prenosnim mrežama drugih zemalja, ali je ograničena i za veliki broj priključaka objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora za koje mi sada imamo zahtjeve, a radi se o hiljadama megavata, bi nam trebale nove trafostanice koje koštaju i do 7 miliona KM, ali mi tog novca nemamo. Sredstva kojima mi raspolažemo su strogo namijenjena za održavanje prenosne mreže i ako govorimo o 300 miliona KM koje mi sada imamo na raspolaganju – to je novac predviđen za konkretne projekte koje mi iz različitih razloga nismo uspjeli završiti proteklih godina, pojasnio je Igor Đokić iz Elektroprenosa BiH i naglasio da novac za priključak na elektrodistributivnu mrežu i za korištenje mreže, što plaćaju proizvođači struje, prikupljaju elektroprivredna preduzeća u BiH, te da su proteklih godina neki investitori sami gradili trafostanice.
Prema dostupnim podacima samo Elektroprivreda BiH kroz mrežarinu godišnje skupi oko 350 miliona KM, a o uspostavi prosjumera, odnosno kupaca-proizvođača i dvosmjernom kretanju električne energije se u Bosni i Hercegovini govori od 2005. godine, pa je mnogima nejasno zašto se na mreži nije radilo ranije.
Uz to je Evropska unija pripremila 5 milijardi eura za energetsku tranziciju, a zemljama zapadnog Balkana, pa tako Bosni i Hercegovini, je na raspolaganju 3,5 miliijarde s tim da BiH do sada nije povukla ni jedan euro za ove namjene. Na nivou entiteta u BiH se razgovara o uspostavi kreditnih fondova za projekte koji bi trebali obezbjediti građansku energiju, a pojedine organizacije istražuju mogućnost da građani koji imaju štednju u bankama u BiH investiraju u energetske projekte i prve informacije govore da interes postoji.
No inžinjeri ne razumiju kako se gradilo recimo u Jugoslaviji, a sada ne može i ne ide ništa.
-BiH ima oko 2 miliona potrošača električne energije i očito da zvanične institucije zadužene za razvoj mreža za prenos električne energije nisu uzele u obzir prosjumere. Sada je jasno treba sačuvati elektroenergetski sistem, ali prosjumeri ne smiju biti žrtve i trpiti zbog toga, ne smiju biti državni neprijatelji, ocjenjuje Samir Avdaković iz Instituta za napredne tehnologije, a stručnjak za obnovljive izvore Armin Đuliman pita kako trafostanice širom svijeta uspješno primaju i prenose električnu energiju koju proizvode prosjumeri, a u BiH to nikako da proradi.
-Jesu li te trafostanice čarobne, pita Đuliman.
No direktor Elektroprivrede HZ HB Mijo Terkeš kaže da nikada nije čuo za evropske fondove za energetsku tranziciju.
-Ali morate znati i da se cijena mrežarine nije mijenjala od 2010. godine, a mi nastojimo sačuvati postojeće proizvođače i potrošače, kaže Terkeš i naglašava da još uvijek nedostaju pojedini zakoni i podzakonski akti.
Iako su u oba entiteta usvojeni Zakoni o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti, Zakoni o električnoj energiji i Zakoni o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasnoj kogeneracijie koji bi trebali omogućiti da prosjumeri svoje viškove prodaju elektroprivrednim preduzećima ili drugim potrošačima i da se povezuju u zajednice ili zadruge, čeka se 50-ak podzakonskih akata koji proizilaze iz ovih zakona, ali i izmjena zakona o PDV-u koja bi omogućila obračunati PDV za one koji i kupuju i prodaju električnu energiju. No pojedini od ovih zakona su propisali rok od dvije godine za izradu podzakonskih akata bez kojih je primjena zakona nemoguća. Saša Savičić iz Ministarstva za energiju i rudarstvo u Vladi RS smatra da nema opravdanje za kašnjenje podzakonskih akata.
-Zakonske akte je trebalo pripremati paralelno sa zakonima i evo ja se izvinjavam građanima zbog kašnjenja podzakonskih akata usljed čega je nemoguće primjenjivati nove energetske zakone, a svako kašnjenje ide na štetu upravo građana, kaže Savičić. On smatra da su vlade u BiH žrtve elektroprivrednih preduzeća koja čine neku vrstu duboke države jer štite svoje, a ne interese građana. Pojasnio je i da je za sada u BiH nemoguće napraviti energetsku zajednicu – zakoni u FBiH ih prepoznaju energetske zajednice, ali je rok za usvajanje provedbenog pravilnika dvije godine, dok zakoni u Republici Srpskoj uopšte ne definišu energetske zajednice, a pravilnik koji se odnose na proizvođače/potrošače koji je nedavno usvojen – nije objavljen.
Damir Miljević iz RESET centra je pojasnio da učešće građana u energetskoj tranziciji doprinosi sigurnosti u snabdjevanju i bezbjednosti zemlje i ocijenio da će nevladin sektor morati educirati vlade i parlamentarce o promjenama u ovoj oblasti.
-Postojanje energetskih zajednica građana značaće da su implementirana sva zakonska rješenje potrebna za energetsku tranziciju što će značiti da je izvšrena damekoratizacija i demonopolizacija energetskog sektora. Za sada stojimo u mjestu i moramo pokušati uticati na one koji treba da otklone prepreke da se građanska energija što prije potvrdi u praksi. Građanska energija nije nova moda, nego potreba – 1.860.000 domaćinstava u Holandiji ima solare na krovu, a imaju tri puta manje sunca nego mi i nisu to uradili iz mode, nego iz potrebe – energija postaje sve skuplja, ima je sve manje, a s druge strane imamo klimatske promjene i moramo što prije učiniti što više da svi doprinesemo borbi protiv klimatskih promjena i da pokušamo kao građani, lokalne zajednice i preduzeća da sami proizvodimo što više električne energije, a ne da sa oslanjamo na velike energetske sisteme za koje vlada pogrešno uvjerenje da će biti nosioci tranziciji u zapadnom Balkanu jer da bi neko bilo lider tranzicije mora sam sebe reformisati, a naši energetski sistemi su zavisni od uglja i predstoji im ogroman zadatak bavljenja samim sobom, Dok se oni budu bavili sami sobom mi kao građani, lokalne zajednice i mala privreda nemamo vremena da čekamo, zaključio je Miljević i naglasio da vlasti treba da puste građane, lokalne zajednice i malu privredu da vode energetsku tranziciju i dekarbonizaciju dok velike elektroenergetske kompanije na Balkanu ne riješe probleme koje imaju.
Da bi građanima, lokalnim zajednicama i maloj privredi bio olakšan put kroz procedure na putu do građanske energije iz Hajnrih Boel Fondacije najavljuju priručnik za sve zainteresovane.
