Netransparentne javne nabavke, manji broj zaposlenih, bogate isplate zaposlenicima koji rade u komisijama, nedostatak plana za oporavak od katastrofe, ručni backup dokumentacije, nepotrošeni milioni, nova oprema samo na papiru… Revizori su baš imali posla
Piše: S. KURT
Nije u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu kojim suvereno vlada Sebija Izetbegović sve baš tako bajno i sjajno kako to ona godinama želi predstaviti.
Konstatirali su to i federalni revizori koji su dali mišljenje s rezervom nakon što su pregledali finansijske izvještaje za prošlu godinu.
Vrijednost kapitala
No, i dalje se ne može reći da u KCUS-u rade kako treba, po pravilima, zakonima, po redu.
Za početak revizori zaključuju:
– Ne možemo potvrditi vrijednost stalnih sredstava iskazanih u iznosu od 302.879.825 KM jerje na datum bilansa vršena procjena nadoknadive vrijednosti za građevinske objekte, čiji efekti nisu knjigovodstveno evidentirani. Također, na datum bilansa nije izvršena ocjena postoje li bilo kakvi pokazatelji da je vrijednost ostalih stalnih sredstava umanjena, niti je vršena procjena nadoknadive vrijednosti za takva sredstva.
Zato revizori skreću pažnju i na činjenicu da vrijednost osnovnog kapitala nije usaglašena u poslovnim knjigama i sudskom registru. Naime, u finansijskim izvještajima od 31. 12. 2022. godine iskazan je osnovni kapital u iznosu od 234.531.475 KM, dok u sudskom registru nije upisan kapital.
Popunjenost 73 posto
Dalje se navodi kako Plan javnih nabavki za prošlu godinu nije sačinjen na način da se planira potrošnja sredstava putem provođenja jednog od postupaka predviđenih Zakonom o javnim nabavkama. To znači da nije osigurano transparentno provođenje javnih nabavki.
Pa se ističe kako za otvorene postupke koje je provodila Klinička apoteka nisu sačinjavani zapisnici o ocjeni ponuda. Također je izvršeno dijeljenje postupka javne nabavke lijekova, reagensa, medicinskog potrošnog materijala i medicinske opreme u iznosu od 467.404 KM. No, o tome ćemo nešto kasnije i opširnije.
Ono što je za nas pacijente možda i najbitnije je činjenica da KCUS radi sa značajno manjim brojem zaposlenih u odnosu na usvojeni Pravilnik o radu.
Tako je posljednjeg dana prošle godine popunjenost iznosila 73 posto.
– Skrećemo pažnju da navedeno može uticati na vršenje djelatnosti Kliničkog centra – navode revizori.
Konstatira se tako da je tokom prošle godine u Kliničkom centru zaposleno 116 osoba, najvećim dijelom po konkursu iz prethodne godine. Istovremeno je 131 zaposlenik otišao iz KCUS-a. Njih 80 u penziju, 19 je zatražilo prekid radnog odnosa, 12 je dobilo otkaz, za 11 zaposlenika utvrđena je povreda radne obaveze, pet ugovora okončano je istekom ugovora, tri zaposlenika su preminula, a jedan zaposlenik nije zadovoljio probni rad.
Ručno unose podatke
Problema ima još. Revizori su podsjetili kako je i ranije bilo zastoja, odnosno pada softverskog sistema koji Klinički centar koristi u poslovanju. To je iziskivalo ponovni ručni unos podataka jer sistemi za rezervnu pohranu (backup) nisu funkcionisali.
– Ovakav način unosa podataka nosi visok inherentni rizik greške. Klinički centar i dalje nema sačinjen plan aplikativnog sistema za kontinuitet poslovanja i plan za oporavak od katastrofe (disaster recovery plan), kao ni backup strategiju za ključne aplikacije informacionog sistema. Navedeno više dobiva na značaju imajući u vidu nadležnosti Kliničkog centra, posebno uzimajući u obzir to da se radi o pružanju zdravstvenih usluga – navode revizori.
Dalje ističu kako su KCUS Program rada i finansijski plan Kliničkog centra 2022. – 2024. godina usvojeni tek 21. 7. 2022. Razlog treba tražiti u rebalansu budžeta Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH kao najvećeg finansijera Kliničkog centra. Nota bene, upravo je najznačajniji iznos prihoda KCUS-a planiran od Zavoda – 162.710.000 KM.
Dobit od 1,3 miliona
A najznačajniji planirani rashodi odnose se na plaće i naknade zaposlenih u iznosu od 145.775.000 KM.
Finansijskim planom predviđeni prihodi i rashodi, te njihovo izvršenje, iskazani su u tabeli:
Tabela pokazuje da je Klinički centar u 2022. godini imao prihod u iznosu od 283.310.784 KM, rashode od 282.005.513 KM, i iskazao je višak prihoda nad rashodima (dobit) u iznosu od 1.305.271 KM.
Pitanje je kako, ali na to ne mogu i ne trebaju odgovoriti revizori.
Odgovor leži vjerovatno i u sljedećim navodima.
Uštedom do prihoda
Dokumentacija pokazuje da su na pojedinim pozicijama prekoračeni planirani rashodi, kao i manje ostvarenje rashoda na pojedinim pozicijama u odnosu na plan. U konačnici to predstavlja povećanje rashoda od 8.163.513 KM.
Prekoračenja se najvećim dijelom odnose na rashode lijekova i potrošnog medicinskog materijala u iznosu od 19.007.262 KM. Na pojedinim pozicijama ostvarena su značajno manja izvršenja u odnosu na plan, kao što su troškovi bruto plaća za 10.800.727 KM, na što je uglavnom uticalo smanjenje prosječnog broja zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu i neostvarenje novih zapošljavanja.
Prihodi u 2022. godini su ostvareni u iznosu od 283.310.784 KM, što je za 9.468.784 KM više od planiranog iznosa (najveći iznos više ostvarenih prihoda odnosi se na prihode Federalnog ZZO u iznosu od 10.790.591 KM).
Iako su konstatovana značajna odstupanja ostvarenih u odnosu na planirane prihode i rashode, u toku 2022. godine nisu vršene izmjene i dopune Finansijskog plana za 2022. godinu, kojima bi se izmijenili planirani iznosi prihoda i rashoda u skladu s realizacijom.
Bilans uspjeha
Inače ZZO FBiH je u prošloj godini značajno povećao davanja prema Kliničkom centru. Čak za 10 miliona više.
Klinički centar značajno se finansira i prihodima Fonda solidarnosti FBiH (76.342.590 KM).
Značajno je napomenuti da pored pružanja usluga KCUS ima mogućnost da nabavi lijekove preko ZZO FBiH. Riječ je o lijekovima s Liste Fonda solidarnosti: lijekovi za terapiju malignih neoplazmi, za terapiju malignih neoplazmi sa posebnim režimom propisivanja, imunosupresivni lijekovi za terapiju nakon transplantacije organa, lijekovi za liječenje hepatitisa C i B, lijekovi za liječenje oboljelih od multiple skleroze, lijekovi u tretmanu hemodijalize, za liječenje hemofilije, antivirusni lijekovi, humani imunoglobulin, biološki lijekovi za liječenje upalnih bolesti debelog crijeva (Morbus Chron, ulcerozni kolitis) i lijekovi za profilaksu respiratornog sincicijalnog virusa…
Dakle, navedene lijekove nabavlja Zavod, a izabrani dobavljač direktnu isporuku lijekova vrši Kliničkom centru.
“Tuđa roba”
Revizori konstatiraju da je u ovom slučaju riječ o „tuđoj robi“, koju Klinički centar skladišti do momenta potrošnje. No, u momentu primanja ovih lijekova i Klinički centar je priznavao zalihe u korist prihoda.
– Ovakav način evidentiranja tuđe robe za posljedicu ima nerealno iskazane (uvećane) prihode i rashode, bez uticaja na finansijski rezultat, za iznos lijekova i potrošnog materijala koji je zaprimljen i utrošen u 2022. godini – istaknuto je u izvještaju revizora.
Između ostaloga, revizori su kontatirali prihode od donacija – više od 14 miliona. Odnose se najvećim dijelom na drržavnu pomoć, odnosno davanje bespovratnih sredstava.
Tu su i prihodi od najma poslovnih prostora (621.282 KM) i prihodi od parkinga (356.700 KM). Ostali prihodi se najvećim dijelom (561.024 KM) odnose na prihode od kliničkog ispitivanja lijekova.
Plaće zaposlenih
Na plaće i ostala primanja zaposlenih, iako ih je manje u prošloj godini. otišlo je više od 136 miliona. Za 12 miliona više nego godinu ranije. Razloge treba tražiti u činjenici što je na snagu stupio novi Kolektivni ugovor.
Prosječna neto plaća iznosi 1.873 KM.
Najviša pojedinačno isplaćena plaća u 2022. godini iznosi 8.497 KM. Odnosi se na generalnu direktoricu. Uključuje 7.036 KM redovne plaće i iznos od 1.460 KM u mjesecu kada je mijenjala zaposlenika na drugom radnom mjestu. Za utjehu to je bilo samo jednom prošle godine.
Najniža isplaćena neto plaća iznosi 594 KM i odnosi se na radno mjesto čistačice.
Revizori su, da se malo vratimo na činjenicu i tvrdnje da u KCUS vlada „red i disciplina“ utvrdili da se evidencije o radnom vremenu ne vode u skladu sa Pravilnikom.
Identično vrijeme početka i kraja radnog vremena
Nema potpunih podataka o vremenu i satima zastoja, prekida rada, korištenja pauze.
– Također, utvrđeno je da je kod većine zaposlenika u mjesečnim evidencijama iskazano identično vrijeme početka i kraja radnog vremena za sve radne dane i korištenje pauze u toku rada bez informacije o periodu korištenja. Shodno navedenom, nismo se uvjerili u vjerodostojnost sačinjenih evidencija o provedenom vremenu na radnom mjestu, odnosno da je uspostavljena evidencija o radnom vremenu u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim licima angažovanim na radu – zaključuju revizori.
Kad je riječ o primanjima članovi odbora dobiju nešto više od 1,5 miliona. Od toga su naknade za komisije namjenska sredstva za naučno istraživački rad (u daljem tekstu: NIR) 821.884 KM, naknade za komisije zaposlenika 237.955 KM i naknade članovima Upravnog i Nadzornog odbora u iznosu od 125.790 KM.
Troškovi naknada za namjenska sredstva za NIR evidentiraju se na posebnom kontu (tzv. naknade za Komisije za NIR), a odnose se na naknade za rad mentora i komentora prilikom specijalizacije. Sredstva za naknade se osiguravaju iz uplaćenih sredstava specijalizanta i/ili ustanove koja ga upućuje na specijalizaciju.
Treba napomenuti da NIR-om godinama suvereno vlada desna i lijeva ruka direktorice KCUS-a dr. Enra Suljić.
Revizori su dalje naveli da je naknade pojedinačnim komisijama zaposlenika definirala osobno direktorica Izetbegović.
Članovi Upravnog i Nadzornog odbora primaju naknade na osnovu Odluke Vlade FBiH. Prema tome naknada za rad predsjednika utvrđena je u visini jedne prosječne neto plaće isplaćene u FBiH u prethodna tri mjeseca, a mjesečna naknada za članove Upravnog i Nadzornog odbora u visini 80 od iznosa mjesečne naknade predsjednika Upravnog i Nadzornog odbora.
KCUS je izdvojio 358.469 KM za ugovore o djelu.
Komisija po komisija
Najznačajnije uplate odnose se na naknade za učešće u raznim naučno istraživačkim projektima, pojedinim stručnim komisijama koje je formirao Upravni odbor, te edukacijama/školama koje se organizuju.
Revizori su ovdje imali niz primjedbi. Prije svega uočili su da vanjski saradnik zaključuje više ugovora sa pojedinačnim zaposlenicima, koji su angažovani u svojstvu glavnih istraživača ili članova istraživačkog tima, za čiji rad su osigurana sredstva, koja Kliničkom centru doznačavaju naručioci usluga.
Prema dokumentaciji ugovori o djelu zaključeni su sa 278 pojedinačnih izvršilaca, od kojih se neki ponavljaju po različitim projektima. U većini slučajeva ugovori su se zaključivali sa zaposlenicima Kliničkog centra. Najveći neto iznosi po zaposleniku iznose: 36.512 KM, 25.331 KM, 16.557 KM i 15.169 KM.
– Uvidom u dokumentaciju potvrđeno je da su zaposlenici angažovani za obavljanje poslova za koje su zaključeni ugovori o djelu (većinom se odnose na medicinska istraživanja) i da na taj način ostvaruju značajna dodatna primanja na godišnjem nivou. Ugovori se pozivaju na konkretan projekat kojim se definiše šta su aktivnosti koje se obavljaju. Izvještaji o obavljenom poslu dostavljaju se generalnoj direktorici ili direktoru naručioca ukoliko se radi o projektu – ističu revizori.
Javne tajne nabavke
Posebne primjedbe revizori su imali kad su u pitanju javne nabavke.
Upravni odbor je početkom 2023. donio Privremeni plan javnih nabavki, koji je u toku godine dva puta mijenjan i dopunjavan.
No, prvim privremenim Planom predviđene su javne nabavke u iznosu od 87.731.700 KM (bez PDV-a). Nakon izvršenih izmjena povećana je vrijednost planiranih postupaka za 670.900 KM.
Revizori nisu zadovoljni. Smatraju da je Plan za prošlu godinu sačinjen tako da nisu precizirani postupci koji će se primjenjivati za planom predviđene pojedinačne nabavke.
– Konstatujemo da Plan javnih nabavki nije sačinjen na način da se detaljno planira potrošnja sredstava putem provođenja jednog od postupaka javne nabavke koji je propisan Zakonom o javnim nabavkama, kako bi se osiguralo transparentno i ekonomično trošenje sredstava – zaključuju oni.
Dodaju dalje da je su uočeni nerealizirani postupci javnih nabavki, a što se uglavnom odnosi na nabavku opreme uglavnom putem otvorenih postupaka koji su pokrenuti, ali ne i završeni u 2022. godini.
Pa tako nisu nabavljeni magnetna rezonanca 3T sa pretećom opremom za potrebe Klinike za radiologiju u iznosu od 4.000.000 KM, digitalni RTG angiografski uređaj sa pratećim sistemima za potrebe Klinike za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam u iznosu od 2.000.000 KM, digitalni RTG aparata za potrebe Klinika za radiologiju – lokacija Ortopedija.
Klinička apoteka prvak u propustima
Klinička apoteka ističe se u pravljenju propusta – vrše se nabavke bez objave pregovaračkog postupka, sklapaju sumnjivi ugovori, nepravilno ocjenjuju ponude, prihvataju ponude dobavljača koji ponuđenim tehničkim specifikacijama nisu odgovarali traženim specifikacijama medicinskog sredstva, nije osigurana transparentnost i konkurentnost postupka za potencijalne dobavljače…
Revizijom je konstatovano da za otvorene postupke koje je provela Klinička apoteka nisu sačinjavani zapisnici o ocjeni ponuda, što nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i Uputstvom za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda.
Istaknut je primjer kako je tenderska dokumentacija za nabavu digitalnog RTG aparata, u dijelu tehničke specifikacije, sačinjena na način da je upućivala na aparat jednog dobavljača, što znači da nije osiguran jednak i nediskriminirajući pristup za sve ponuđače.
Šta je bilo s milionima?
Kad je u pitanju finansiranje KCUS-a treba podsjetiti da je u aprilu prošle godine Vlada FBiH donijela Zakon o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH.
Prema tom Zakonu, od 225 miliona KM za Klinički centar planirano je ukupno 30 miliona, od čega je prebačeno po 5 miliona prošle i ove godine. No, do okončanja revizije ova sredstva nisu utrošena.
