U Federaciji se traži cjelovito rješenje, a u nekim gradovima već se ne radi nedjeljom. I nije bilo pada prometa. Čega se političari plaše
Piše: S.K.
U Federaciji BIH se ponovo razmatra uvođenje neradne nedjelje.
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević za Fenu ističe da se razmatra cjelovito rješenje. I ističe kako ne smatra dobrim parcijalno po općinama i gradovima rješavati ta pitanja, što se trenutačno događa.
– U svakodnevnom razgovoru i s predstavnicima sindikata, ali i s predstavnicima poslodavaca iz oblasti trgovine, dobivamo informaciju kako ta parcijalna rješenja nisu dobra i da se treba raditi u tom smjeru da se objedini taj tržišni prostor Federacije kako bi se pitanje neradne nedjelje riješilo na nivou Federacije jednako – ocijenio je Hasičević.
Prednosti i posljedice
Govorio je kakve su prednosti, a šta posljedice neradne nedjelje, a o čemu se prije svega razgovara s onima kojih se ovo pitanje najviše tiče.
– Razgovarali smo prije svega sa Sindikatom trgovačkih radnika, Udruženjem poslodavaca, predstavnicima trgovačkih društava i razgovarali smo s udruženjima potrošača kako bismo upravo dobili informaciju o tome koje su to prednosti, a koje su mane. One prednosti koje navodi i Sindikat, a za koje se i ja slažem i mislim da će se svi složiti svi s time, jeste da nedjelja mora postati taj porodični dan, prije svega ako uzmemo u obzir činjenicu da podaci Zavoda za statistiku zaključno s 31. decembra govore da je 149 hiljada radnika uposleno u trgovini na nivou BiH, a oko 99 hiljada u Federaciji i da su od toga 72 posto žene. Onda se postavlja pitanje šta se dobiva time što žene zaposlene u trgovini dobivaju neki neradni dan koji nije nedjelja, ako ne mogu biti sa svojom porodicom – naveo je ministar Hasičević.
Također, dodao je, pozitivna strana neradne nedjelje jeste i informacija koja stiže od poslodavaca. I njima bi neradna nedjelja odgovarala, ponajprije zbog nedostatka radne snage.
Nema pada prometa
Također, u gradovima u kojima je neradna nedjelja već uvedena, nije zabilježen ni veliki pad prometa, a čega se poslodavci najviše boje.
– Ono što se navodi kao negativno i što smo mogli vidjeti u nekim javnim istupima, mislim da se svodi opet na neko političko pitanje. Zato što se govori o tome da, ukoliko postoji mogućnost da to ne bude na teritoriju BiH da će biti prelijevanje prometa iz Federacije u RS i slično – istakao je.
Inače, i u RS sve veći broj gradova, poput Bijeljine i Doboja uvodi neadnu nedjelju, što je rezultat pritiska sindikata.
Po uzoru na susjede
Zato je u Federaciji potreban zakon, a novi Prijedlog zakona o unutrašnjoj trgovini, obuhvata i ovo pitanje. I u obzir su uzeti rezultati s terena, te iskustva drugih, poput susjedne Hrvatske.
– Tako da smo mi po uzoru, a i na praksu i propise Republike Hrvatske taj član uredili. S tim da trenutno se ide u tom smjeru da će sve neradne nedjelje biti neradne, tako da neće biti izuzetaka. Recimo, u Hrvatskoj je zbog potrebe turističke sezone 16 nedjelja ostavljeno da se izabere, odnosno poslovni subjekti odrede kojih je to 16 nedjelja koje će raditi. Mi smo u razgovorima na terenu ipak došli do zaključka da će to biti kompletno neradne nedjelje i da će se odnositi na teritorij cijele Federacije – kazao je federalni ministar trgovine.
Ko je izuzetak?
No, izuzeci postoje i u zakonu.
Nedjeljom mogu raditi određene trgovine, kao što su suvenirnice, pekare, benzinske pumpe, dežurne apoteke. Te i u slučaju elementarnih i drugih nepogoda i one koje bude odredio FC Civilne zaštite.
No, činjenica je da ovo pitanje traži puno analize. I da nerijetko i podijeli javnost.
Na jednoj su strani trgovci i radnici ovog sektora, koji nerijetko rade za minimalac, prekovremeno, vikendom i za praznike. Na drugoj – poslodavci i kupci koji odavno imaju naviku upravo u nedjelju ići u šoping.
– Sedam godina sam radila u tržnim centrima i nedjeljom i praznicima. U jednom sarajevskom centru čak i 10 navečer. To je iscrpljujuće i fizički i psihički. Zato trpi privatni život, bez obzira imate li porodicu, djecu, supruga, partnera. Jednostavno, teško je izdvojiti vrijeme, planirati nešto. Kupci o tome ne misle, njima je nedjelja neradni dan, a s vremenom baš omiljeni za kupovinu. Rijetko misle o tome da oni koji rade nedjeljom stignu kući najranije u 22:30 – govorila je za Interview. ba trgovkinja Amela (čiji je identitet poznat autorici teksta).
Kupci bi se morali preispitati
Kupci, s druge strane ne propituju svoje navike.
– Pa tačno je da su kupci i ranije pokazivali nedostatak empatije i solidarnosti prema radnicama, s obzirom na to da su uglavnom žene zaposlene u trgovini. Kupci su navikli da nedelju koriste ili u kupovini ili samo u obilasku tržnih centara. Međutim za one koji rade u trgovini, slobodna bi nedjelja mnogo značila – kazala je za Interview Mersiha Beširović, predsjednica Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.
Neradna nedjelja bi također mogla biti i znak da se radna mjesta u trgovinskom sektoru učine atraktivnijim, jer se i trgovci sve češće odlučuju za odlazak u inostranstvo. Razlog su često niske plate i teški uslova rada koji uključuju prekovremeni rad i nedostatak vremena za odmor.
Poslodavci se vode logikom profita. I tvrdnjama da upravo vikendom ili praznicima imaju najviše prometa. Zbog toga su spremni i pogaziti pokoje radničko pravo.
– Nerijetko se dešavalo da iz nedjelje uvečer ranim ujutro u prvu smjenu. Osim toga vikendom sam imala ogroman problem u pronalaženju osobe koja će mi čuvati sina, tada bebu, jer vrtić radi od ponedjeljka do petka. Često sam se pitala za šta i kome radim. Iskreno, za sve godine rada nisam nikada dobila uvećanu dnevnicu za rad nedjeljom ili praznicima, iako je zakonski to zagarantovano – priča Amela.
Pravila igre
Sindikati su, međutim, uvjereni da će upravo na ovom pitanju tržište diktirati pravila igre.
– Pa vi sada ne možete naći radnika u ugostiteljstvu kojem je plata ispod 1000 KM. Povećane su plate prije nego je to propisano zakonom i to samo kako bi se zadržali radnici. I trgovci će na kraju biti kao ugostitelji – smatra Beširović.
No, prije nego ikakva odluka bude donesena, opet se treba vratiti analizama. Teško je utvrditi, jer ovdje statistike nikad nisu jača strana, koliko radnika zapravo radi nedjeljom, koliko bi njih i da li uopće ostalo bez posla zbog zatvaranja trgovina jedan dan u sedmici, kako bi se to odrazilo na tržište, na poslodavce i kompanije.
U regionu se također već godinama vode slična rasprave. U Sloveniji je dozvoljeno da nedjeljom male trgovine budu otvorene do 15 sati, a zatvoreni veliki trgovački centri.
Stanje u EU zavisi od zemlje do zemlje, s obzirom da ne postoji zakon koji bi članicama nalagao kako postupati.
Kako je u EU i SAD?
Međutim, u EU trgovine se radnim danom otvaraju kasnije, ali i rade kraće. U Velikoj Britaniji radno vrijeme trgovina je od 9 do 17:30, a subotom do 16 sati, a nedjeljom su zatvorene. U Irskoj, na primjer, trgovine rade do 21 sat, ali samo od srijede do petka.
U Austriji nedjeljom ne rade također tržni centri, ali su otvorene suvenirnice, cvjećarnice i dežurne trgovine prehrambenim proizvodima. U Italiji nedjeljom rade samo dežurne trgovine.
S druge strane oceana, u SAD-u, trgovine se radnim danima najčešće otvaraju u 9 sati i rade do 18 sati. Veliki trgovački centri otvaraju u 10 i zatvaraju u 21 sat, a nedjeljom u 17 sati.
Rad nedjeljom u EU zabranjen je u Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Norveškoj, Njemačkoj, Luksemburgu i Austriji, Poljskoj.
