Na nivou srednjeg obrazovanja obuhvat je ispod evropskog prosjeka, ali su razlike među dječacima i djevojčicama zanemarljive. Za veliki procenat stanovništva, a naročito žena, srednje obrazovanje je najviši stepen stečenog obrazovanja. Što se tiče visokoškolskog obrazovanja, nešto više djevojaka nego mladića upisuje i završava fakultete, ali najviši stepen obrazovanja još uvijek stiče više muškaraca
Piše: Rubina ČENGIĆ
Zakonski okvir koji regulira oblast obrazovanja u Federaciji BiH izričito zabranjuje diskriminaciju na osnovu spola, te promovira jednak pristup obrazovanju za sve.
Međutim, dostupni podaci pokazuju da ove zakonske regulative nisu u potpunosti integrisane u obrazovni sistem.
Prema podacima iz dokumenta „Strategija socijalnog uključivanja Federacije Bosne i Hercegovine za period 2021-2027.“ pristup osnovnom obrazovanju je jednakopravan za oba spola te tako obuhvat djece osnovnim obrazovanjem u Federaciji BiH iznosi više od 97% i u ravni je sa stopom EU- 27 od 97,6%, što potvrđuju i posljednji statistički podaci.
Na nivou srednjeg obrazovanja obuhvat je ispod evropskog prosjeka, ali su razlike među dječacima i djevojčicama zanemarljive. Za veliki procenat stanovništva, a naročito žena, srednje obrazovanje je najviši stepen stečenog obrazovanja.
“Vertikalni gubitak žena”
Što se tiče visokoškolskog obrazovanja, nešto više djevojaka nego mladića upisuje i završava fakultete, ali najviši stepen obrazovanja još uvijek stiče više muškaraca.
Ovaj trend svjedoči o još uvijek prisutnom fenomenu „vertikalnog gubitka žena“ u oblasti visokog obrazovanja i naučno istraživačkog rada.
– Iako je jednak broj dječaka i djevojčica, žena i muškaraca uključen u proces obrazovanja u našoj zemlji, ograničene su mogućnosti napredovanja za djevojčice i žene te pristup pozicijama za koje su potrebne visoke kvalifikacije, prije svega zbog stereotipa koji se odnose na muška/ženska zanimanja i pitanja usklađivanja profesionalnog i porodičnog života. Posebnu pažnju zaslužuje pitanje obrazovanja pripadnika i pripadnica ranjivih (vulnerabilnih) grupa – izjavila je Ana Vuković, direktorica Gender Centra Vlade FBiH.
Međutim po pitanju kadra u obrazovnom sistemu žene su zastupljene u visokom procentu.
U predškolskom obrazovanju ih je među zaposlenim 99 posto, u osnovnom blizu 75 posto, a u srednjem obrazovanju oko 65 posto, dok na visokoškolskim ustanovama taj broj pada ispod 50 posto. Njihovo znanje i vještine su predmet stalnog usavršavanja, a Ministarstvo obrazovanja i nauke u Vladi FBiH svake godine izdvaja sredstva za profesionalno unaprjeđenje zaposlenih u predškolskom, osnovom i srednjem obrazovanju.
Šta učimo djecu – ko kuha, a ko vozi avion?
Nevladine organizacije upozoravaju da se pitanje ravnopravnosti polova i rodne diskriminacije osim na upisnu politiku proteže i na nastavni sadržaj osnovnog i srednjeg obrazovanja.
„Ravnopravnost polova nije integrisana u obrazovni sistem a u nastavnim sadržajima preovladavaju priče o muškarcima (autori, muškarci u historiji, naučnici i slično)“, samo su neki od nalaza iz „Narandžastog izvještaja o stanju ljudskih prava žena u Bosni i Hercegovini“ za 2021. godinu ali i iz drugih analiza.
Fondacija CURE je u svojoj analizi udžbeničkog sadržaja potvrdila prisutnost velikog broja stereotipa, predrasuda, diskriminacije:
– Žene su u većini slučajeva predstavljene kao majke, domaćice, kuharice, dok su muškarci znanstvenici, fizičari, matematičari, piloti ili astronauti – kazala je Denija Hidić iz Fondacije CURE.
Osim rodnih uloga ni jezik u obrazovanju nije rodno senzitivan, te je tako prošle godine Genter Centar Vlade FBiH izdao preporuku Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo da izvrši usklađivanje propisa, kao i preporuku Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke da putem Koordinacije ministara obrazovanja i nauke u FBiH pokrenu aktivnosti za omogućavanje upotrebe rodno odgovornog jezika na diplomama koje izdaju univerziteti u FBiH.
– Neprestano smo izloženi rodnim predrasudama, zato se naprosto čini da nam je rodna diskriminacija ukorijenjena u društvu. Svakodnevno igramo rodne uloge koje nam je društvo uredilo i nametnulo kao prihvatljivo. Generiramo prepoznatljive životne situacije koje nosimo iz naslijeđa od naših majki, očeva, šire porodice, tradicije, škole i obrazovnog sistema, religije, medijske i kulturne industrije. Zato bi imperativ za sve obrazovne ustanove u Bosni i Hercegovini morao biti da budu najvažniji institucionalni nosioci procesa socijalizacije djece i mladih, kreiranja i prenošenja društveno vrednovanih znanja i vještina. Lični razvoj i kvalitet života svakog čovjeka mora da sadrži odgojne i obrazovne sistemske komponente rodne osviještenosti, jer je rodno odgovorno obrazovanje značajan faktor unapređenja ekonomskog razvoja, prosperiteta, održivosti i demokratizacije svakog društva – navodi prof.dr Jasna Duraković u svom stručnom radu „Značaj rodno odgovornog obrazovanja u Bosni i Hercegovini: nužnost promjene obrazovnih i udžbeničkih politika.“
Pozitivna priča o rodnoj dimenziji u stručnom obrazovanju
Priručnik za integriranje rodne dimenzije u srednje stručno obrazovanje izrađen je kao rezultat 5 modula obuka iz oblasti rodno odgovornog obrazovanja za nastavnike/ce iz srednjih stručnih i tehničkih škola iz Kantona Sarajevo, Zeničko-dobojskog kantona i Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.
Prema statistici iz 2021. godine razlike u spolnoj zastupljenosti su najveće u stručnim školama u Bosni i Hercegovini, u kojima je oko 75% učenika, dok su u drugim vrstama srednjih škola, zastupljenije učenice. Priručnik je pisan je sa željom i namjerom da se na jednom mjestu objedine i predstave konkretni alati i smjernice za nastavni kadar kako bi na jednostavan i efikasan način uvrstili principe rodno odgovornog obrazovanja u svakodnevni rad sa učenicima i učenicama. Specifičnost priručnika je u tome što su ga kreirali nastavnici i nastavnice srednjih stručnih i tehničkih škola za i zbog nastavnog kadara srednjih stručnih i tehničkih škola širom BiH. Priručnik je nastao u okviru projekta „Stručno obrazovanje u Bosni i Hercegovini“ kojeg provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime Vlada Švicarske i SR Njemačke
Stoga je novi Operativni plan institucija Federacije BiH za provedbu Gender akcionog plana BiH za period 2023-2027. godine od izuzetne važnosti za sprovođenje sistemskim reformi i mjera.
Novi Plan za provedbu GAP BiH, kako saznajemo, uključuje redovne mjere poput praćenja i procjene pristupa oba spola na postdiplomskim programima i sticanju naučnih zvanja, kao i pristup grantovima i stipendijama pod istim uvjetima, naučno-istraživačkim programima i projektima, kao i u procesima rukovođenja i koordinacije; ali i neke nove kao što je uvođenje tema iz rodne ravnopravnosti i sprečavanja nasilja na osnovu spola kroz časove odjeljenske zajednice u 5 kantona u FBiH.
