Kako su imenovani rukovodioci iz reda Srba i Hrvata, ali ne i Bošnjaka? Ombudsmeni: Diskriminirajuće imenovanje. Hoće li sve završiti na sudu
Piše: Rubina ČENGIĆ
Država Bosna i Hercegovina mogla bi izgubiti sudski spor oko imenovanja u četiri državne sigurnosne agencije ako neko od kandidata koji nisu imenovani u februaru 2023. godine pokrene sudski postupak.
Uvjeren je u ovo direktor Ureda za zakonodavstvo u Vijeću ministara BiH Džemail Ćibo, koji ističe kako je BiH mnogo bliže da izgubi sudski spor ukoliko bi neko podigao tužbu, nego da procedura bude proglašena zakonitom.
– Vjerujem da sud ne bi zanimala imenovanja provedena početkom juna na osnovu nove konkursne procedure. Sud bi se bavio samo procedurom iz februara – kaže Ćibo i podsjeća na ranije izgubljene presude u istim situacijama.
Diskriminacija, nezakonitost
Ured ombudsmena za ljudska prava u BiH je sporna imenovanja iz februara ocijenio kao diskriminirajuća, selektivna, diskreciona i nezakonita.
No krenimo redom objašnjavati zašto baš sada, kad su eto imenovanja u sigurnosnim agencijama kako – tako završena, to i spominjemo.
Vijeće ministara BiH u novom mandatu je u februaru ove godine imenovalo rukovodne kadrove u Službi za poslove sa strancima (direktor i jedan zamjenik), Direkciji za koordinaciju policijskih tijela (direktor i dva zamjenika), Graničnoj policiji BiH (direktor i zamjenik) te Agenciji za policijsku podršku (direktor i jedan zamjenik).
Najmanji zajednički sadržilac
Oni su ocijenjeni kao najbolji u konkursnoj proceduri provedenoj na osnovu konkursa koji je raspisan za vrijeme ranijeg saziva Vijeća ministara i objavljen u Službenom glasniku BiH.
No, tada su imenovani najbolje ocijenjeni kadrovi iz reda Srba i Hrvata, ali ne i Bošnjaka koji su bili prvoplasirani na istom konkursu i ocijenjeni od iste komisiji. Ovakve odluke su donesene iako je na samoj sjednici direktor Ureda za zakonodavstvo upozorio VM BiH da je to nezakonito postupanja.
– Zajedničko svim ovim slučajevima je necjelovito, diskreciono, diskriminirajuće nezakonito imenovanje. Matematičkim riječnikom – svi navedeni izbori imaju najmanji zajednički sadržilac, a to je apsolutno neimenovanje kandidata iz reda bošnjačkog naroda – stoji u pismo koje je ured ombudsmana u BiH u martu uputio Vijeću ministara BiH na osnovu žalbe jednog od kandidata koji se smatrao oštećenim.
Ombudsmeni su ocijenili i da je VM BiH u cjelovitom i jedinstvenom postupku izbora direktora i zamjenika direktora VM BiH postupak nezakonito podijelilo tako da je neka imenovanja poništilo, a neka provelo.
– Samo ako postoje zakonom propisni razlozi koji se odnose na uspješne kandidate, s dokazima koji to potvrđuju, Vijeće ministara ne može izvršiti imenovanje – napisali su ombudsmani Vijeću ministara BiH i Ministarstvu sigurnosti u VM BiH.
Nova vlast, novi kadrovi
Četiri mjeseca kasnije, 7. juna 2023. godine, na osnovu novog konkursa raspisanog samo za upražnjene pozicije, imenovani su rukovodni kadrovi u dvije agencije.
– Država BiH ostaje zarobljena – kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International-a u BiH koji se povodom imenovanja već obratio i Vijeću ministara i ombudsmenima.
Ona ističe kako je jedan konkurs bio raspisan za sve pozicije. Zato je…
– Nemoguće da konkurs bude prihvatljiv za dvije pozicije, a za jednu ne. Vrlo je jasno da nova vlast hoće da stavi svoje kadrove jer je upravo za tim institucijama najveći interes, u sigurnosnom sektoru svako želi kontrolu. Ako je nešto sporno – sporno je za sve. Ovdje se radi samo o postavljanju svojih kadrova – kaže Korajlić.
I pita ko će na kraju biti odgovoran za kršenje zakona.
Selektivno po zakonima
I Stefan Blagić iz Restart RS, koji se između ostalog bavi i imenovanjima, smatra da je potrebno pomiriti se s činjenicom da je SDA vrlo mudro ostavila svoje kadrove preko kojih može i dalje uticati.
– Više je nego jasno da je ovo zarobljena država, teško je istjerati recidive SDA. Zakon o imenovanjima je više nego jasan i ja vjerujem da će Zakon pobijediti, da će te odluke pasti. S druge strane, pred nama je još 3,5 godine ovog mandata i vidjećemo šta će nova vlast napraviti. Zakon se može promijeniti ako oni to žele, ali ne može primijeniti u ovim slučajevima jer zakoni ne djeluju retroaktivno – kaže Blagić.
On naglašava i da se u BiH zakoni često primjenjuju selektivno, ali da je na državnom nivou to teže, jer su ti zakoni ti uređeniji od drugih.
Ombudsmeni su naglasili i da kandidati koji nisu imenovani nisu dobili obavijest čime su onemogućeni da se žale što je osnovno pravo svake osobe.
– Siguran sam da ovaj slučaj može na sudu završiti u korist kandidata koji nisu imenovani, samo je pitanje koliko će ti kandidati biti uporni i koliko će sudski proces trajati – kaže Blagić.
Helez: Znao sam!
Ministar odbrane u VM BiH Helez Zukan kaže da je znao da će odluka iz februara biti zloupotrebljena.
– Predlagao sam da svi budu imenovani za vršioce dužnosti, pa da raspišemo novi konkurs i tek onda izvršimo imenovanja za sve pozicije, ali nije bilo razumijevanja, kaže Helez.
On ipak smatra da u ovim slučajevima nije bilo diskriminacije.
– Diskriminacija bi bila da su umjesto Bošnjaka na te pozicije imenovani Srbi ili Hrvati, ali nisu. O tim imenovanjima konačnu odluku donosi Vijeće ministara BiH i na te pozicije će biti imenovani Bošnjaci, ali ne oni koji nekom odgovaraju i koji su na tim ili drugim pozicijama već 20 godina i ništa nisu uradili, pa treba da budu još četiri. Pa pitajte ih da vam kažu pet rečenica o tome šta rade i šta su uradili. Tamo su sada vršioci dužnosti i biće imenovani novi ljudi – kaže Helez.
Ministar sigurnosti u čijim ingerencijama su sva tijela u kojima nisu, pa kasnije jesu djelimično, provedena sporna imenovanja, Nenad Nešić kaže da ne zna kako se desilo da neki prijedlozi ocijenjeni u istoj proceduri budu prihvatljivi, a neki ne.
On je i prije junske odluke Vijeća ministara BiH najavio imenovanja direktora Agencije za koordinaciju policijskih tijela i zamjenika direktora Granične policije. No, prema medijskim informacijama, prijedlog za ovo imenovanje došao od ministra za ljudska prava i izbjeglice Sevlida Hurtića.
Na štetu države
Podsjećanja radi, Vijeće ministara BiH je u februaru za direktora Službe za poslove sa strancima imenovalo Žarka Laketu, ali ne i Mirsada Buzara za zamjenika; u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela imenovana su dva zamjenika, Đuro Knežević i Goran Amidžić, ali ne i Mirsad Dželilović na mjesto direktora; u Graničnoj policiji BiH je za direktora imenovan Mirko Kuprešaković koji je bio drugoplasirani jer je prvoplasirani Robert Petrić u međuvremenu imenovan na drugu poziciju, ali Fahrudin Halač nije imenovan na mjesto zamjenika; a u Agenciji za policijsku podršku nije imenovan Husein Nanić za direktora, ali jeste Mišo Ćavar za zamjenika direktora.
Svi neimenovani nisu imenovani uz obrazloženje da se Vijeće ministara nije uvjerilo da je provedena zakonom predviđena procedura. Naknadno, u junu, su imenovani Enes Karić na poziciju direktora Direkcije za kooridnaciju policijskih tijela u BiH i Ensad Korman na poziciju zamjenika direktora Granične policije BiH.
Prošle sedmice Vijeće ministara je, nakon više mjeseci odlaganja, imenovalo i bošnjačke kadrove.
No, kao što Ćibo prognozira, neki će slučajevi završiti na sudu. U korist tužitelja, a na štetu države BiH.
