O požarima se na širem području Mostara priča samo dok ne padne prva kiša. Do tada se samo zbrajaju štete, prave planovi, eleborati. Kome odgovara da gori šuma?
Piše: Mirsad BEHRAM
Bio je 24. august 2012. godine. Nekoliko novinarskih ekipa uspjelo se probiti na prevoj između planina Prenj i Velež, kod poznatog visinskog izletišta Rujište, sjeveroistočno od Mostara. Do medija su stizale informacije da na tom području već danima, na više lokaliteta, bjesne požari, koji doslovno gutaju šumsko blago tog planinskog dijela šireg područja Grada Mostara.
Apokalipsa sada
Ono što su zatekli izgledalo je poput prizora iz holivudskih filmova: stub dima bio je doslovno širine obližnjeg brda i zaklanjao je pogled prema dolini Neretve. Vatra je bila prišla na svega par stotina metara kućama i vikendicama. Osmuđeni mještani, članovi Gorske službe spašavanja Stanice Mostar, profesionalni i doborovoljni vatrogasci, iscrpljeni od višednevne borbe s vatrom po nesnosnim vrućinama, svjedočili su da s druge strane planine Velež, prema Nevesinju, gore brda čitavom dužinom…
U jednom trenutku, vatra je bila presijekla i put koji vodi nazad ka dolini Neretve, gradu Mostaru, pa su vatrogasci morali intervenirati, kako bi omogućili povratak novinarskim ekipama u njihove redakcije.
Iza vatre su ostale scene kao iz apokaliptičnih filmova: spržena zemlja, siva, oborena stabla, nigdje ništa ne miče… Gdje je nekad bila, za krševite prilike južne Hercegovine, gusta šuma, ostala su prazna, kamena prostranstva, vidljiva i sa daljine od nekoliko kilometara…
Šire područje izletišta Rujište, koje je stanište i rijetke, endemske vrste bora – munike, u velikim požarima, ne računajući one manje, gorjelo je i u novembru 2015. godine, decembru 2016. godine, augustu 2017. godine, aprilu 2020. godine, kada je požar otišao dalje ka jugoistoku i sa lokaliteta Malo Rujište spustio se tik iznad kuća u naselju Kuti, svega nekoliko kilometara sjeverno od Mostara, u dolini.
A gdje je helikopter?
Međutim, to nije jedini prostor Hercegovačko-neretvanskog kantona koji je, na primjer, u zadnjih deset godina stradao u velikim požarima. Tu su i općina Neum, na krajnjem jugu, prostori Stoca, Čapljine, Čitluka, Jablanice, te Konjica…
Vatre bi bjesnile i sedmicama; danima se čeka na pomoć iz zraka, dok se okončaju komplicirane procedure za angažman helikoptera Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
U međuvremenu, izgore desetine hektara pod šumom.Vatrogasci, obično iznureni višednevnim borbama sa požarima, prisiljeni su tek vatru nadzirati, nemoćno posmatrajući kako plameni jezici gutaju šumu i rastinje na nepristupačnim ili miniranim područjima. Vatrenu stihiju obično zaustave prve kapi kiše.
Preko 2000 požara godišnje
Iz Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), odnosno kantonalne Uprave civilne zaštite i vatrogastva su za Interview.ba saopćili da je HNK jedan od najugroženijih kantona, što se tiče izbijanja požara.
– U prosjeku na godišnjoj razini zabilježimo preko 2000 požara – naveli su u dopisu za Interview.ba, osiguravši i tabelarni pregled požara po godinama, iz kojeg je vidljiv ukupan broj požara za posljednjih šest godina.
I prošle je godine, samo do oktobra zabilježeno je 2409 požara.
Iz Vlade HNK navode i da, od ukupnog broja požara, u prosijeku 75 posto otpada na požare trave i niskog rastinja, 20 posto na šumske požare, te 5 posto na ostale požare.
Međutim, podaci do kojih je Interview.ba došao u preduzeću Šumarstvo Srednje Neretvansko d.d. Mostar, koje je nadležno za šume na širem području Mostara, još su porazniji.
Frapantan podatak
Prema riječima v.d. direktorice tog preduzeća Mirhane Tuzlaković, šumsko-privredno područje Srednjeneretvansko se rasprostire na približno 46 hiljada hektara.
– Od toga, unazad deset godina, požarima je opožareno 28 posto površine. To je zaista frapantan podatak. U toj površini, procijenjeno je da je izgoreno čak 73 posto drvne mase. Približno, ako govorimo u kubicima, onda je to negdje oko milion i 100 hiljada kubika drvne mase – kazala je Tuzlaković.
Ako to “prevedemo” na novčane iznose, očito je da se radi o ogromnim štetama. U momentu nastanka ovog teksta, kubni metar drva koštao je na području Mostara minimalno 80 KM.
Ako se to pomnoži sa iznosom izgorene drvne mase, onda se prostom računicom dođe do štete od oko 88 miliona maraka, ne računajući pritom i uništeni biljni i životinjski svijet, troškove nastale usljed gašenja požara, dakle angažman vatrogasaca, volontera, vozila, helikoptera i slično.
Je li iko odgovarao?
Nadležne vlasti u HNK često požare dovode u vezu sa ljudskim faktorom. U kritičnim toplijim periodima svakodnevni su apeli na stanovništvo da povedu više računa.
S obzirom na to da je ljudski faktor na prvom mjestu uzroka požara, pitanje je logično – je li za sve ove godine iko odgovarao za izazivanje požara?
Iz Kantonalnog tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona u Mostaru su za Interview.ba saopćili da je u periodu od pet posljednjih godina formirano ukupno osam predmeta. Svi su vezani za krivično djelo Izazivanje šumskog požara iz člana 317. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
– U jednom predmetu je donesen nalog o neprovođenju istrage protiv četiri osobe, jer je iz prijave i pratećih spisa vidljivo da prijavljeno djelo nije kazneno djelo jer nema imovinske štete velikih razmjera – navode iz Tužilaštva HNK-a.
Dodaju kako je u pet predmeta zaprimljeno “Izvješće o počinjenom kaznenom djelu od strane nepoznatog/ih počinitelja, te se isti nalaze u fazi prijave i na postupanju kod policijske agencije”.
„Nema dokaza“
– U jednom predmetu je podignuta optužnica protiv jedne osobe zbog kaznenog djela Izazivanje šumskog požara iz člana 317. stavak 3. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona FBiH – stoji u dopisu iz Tužilaštva HNK-a.
Navodi se i da je u jednom predmetu, nakon provedene istrage, donesena odluka o obustavi istrage, protiv jedne osobe, “jer nema dovoljno dokaza da su se u radnjama osumnjičenog ostvarila sva bitna zakonska obilježja kaznenog djela Izazivanje šumskog požara, niti bilo kojeg drugog kaznenog djela propisanog KZ F BiH”.
Kamere i dronovi
Iz Vlade HNK-a je za Interview.ba takođe saopćeno da je, što se tiče preventivnih mjera za zaštitu od požara, u Operativnom centru Civilne zaštite HNK-a instaliran video-nadzor za rano otkrivanje požara. On je aktivan na području cijelog HNK.
“… u svakom gradu/općini instalirane su po dvije kamere. Također su nabavljeni i dronovi za sve naše gradove/općine koji pomažu u prevenciji i samom gašenju požara“, stoji uz ostalo u dopisu koji je stigao iz Vlade HNK-a.
Navode i podatak da je Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK od 2014. godine do danas nabavila 21 vatrogasno vozilo za potrebe gradskih/općinskih profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica, ukupne vrijednosti preko 3,5 miliona KM.
– Također nabavljana je i druga oprema neophodna kao pomoć pri gašenju požara – stoji u izjavi Vlade HNK-a, te se dodaje da je, “što se tiče nabave protupožarnih letjelica za potrebe Federacije BiH, u to… izravno uključena Federalna uprava civilne zaštite“.
Elaborat po elaborat
Upravo je nabavka letjelica za gašenje požara tema o kojoj se intenzivno raspravlja dok požari traju. Treba podsjetiti da je još krajem februara ove godine, nakon sjednice Vlade FBiH u Mostaru, saopćeno da je u federalnom budžetu za 2020. godinu, planirano 30 miliona KM sredstava rezerviranih za nabavku letjelica za gašenje požara.
Zamjenica premijera i ministrica finansija, Jelka Milićević, izjavila je 28. februara da je formirana stručna radna grupa i zatraženo da ponudi elaborat.
– Elaborat bi dao odgovore koji su to tipovi letjelica za naše prostore, gdje bi oni bili smješteni, koji su potrebiti kadrovi, koje su potrebite odluke i na koji način bi mi vezali se za održavanje, vezano za te naše letjelice – kazala je tada Milićević.
Ona je najavila da će Vlada FBIH, u skladu s tim odgovorima, zajedno sa Federalnom upravom civilne zaštite (FUCZ) pokrenuti sve potrebne aktivnosti na pripremi uslova i nabavci tih letjelica i osiguravanju pilota i ljudi koji će održavati letjelice.
U međuvremenu, završena je još jedna požarna sezona, a javnosti nije poznato da su bilo kakve protivpožarne letjelice i nabavljene.
Opozicija: Pratiti trag novca
Zastupnici opozicije, s druge strane, tvrde da cijela situacija, zapravo, navodno odgovara tajkunskim lobijima i povezanim politikama.
– Uvijek kada su nekakve nedoumice, treba se pratiti trag novca – tvrdi u izjavi za Interview.ba predsjednik oporbene Hrvatske republikanske stranke (HRS), zastupnik u Skupštini HNK-a u mandatu od 2018. do 2022. godine, Slaven Raguž.
On tvrdi da postoje, kada je riječ o požarima, dva segmenta koja treba posmatrati. Prvi je namjenski novac za zaštitu i spašavanje. Radi se o vanbudžetskim sredstvima, koja se akumuliraju svake godine. Po nekim procjenama, godišnje se akumulira oko 84 miliona KM.
– To su vanproračunska sredstva, koja se moraju namjenski trošiti, ali se situacija s požarima i neopremljenosti zloupotrebljava za nenamjensko trošenje tih sredstava, što je bilo itekako očigledno, ne samo u požarnim sezonama, nego u periodu korone, što je kasnije rezultiralo aferom ‘Respiratori’ – tvrdi Raguž.
Gdje će flota?
On navodi da je još u mandatu od 2010. do 2014. godine, kada je premijer FBiH bio Nermin Nikšić, bilo osigurano nekih 19 miliona KM za protivpožarnu zračnu flotu, pri čemu je bilo jasno definirano i koji se air-traktori trebaju nabaviti, kao i gdje će ta flota biti stacionirana.
Po ocjeni struke, tvrdi Raguž, ta flota je trebala biti stacionirana u Mostaru, zbog blizine mora, Jablaničkog jezera i Hutovog blata, a i zbog činjenice da su ovdje najčešći požari. Međutim, navodi Raguž, nastao je problem zbog nastojanja politike da ta flota bude u Sarajevu ili Tuzli.
– U međuvremenu su ta sredstva potrošena. Nitko ne zna gdje ni za što – kazao je Raguž. On tvrdi i da je potom i Vlada FBIH Fadila Novalića ta sredstva osigurala i ponovo su ta sredstva potrošena.
Požari su samo paravan
On tvrdi i da je drugi segment priče o požarima “pokrivanje” kriminala što se tiče krađe šumske građe i šumskog materijala.
– Jer, požari služe, pogotovo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, za skrivanje tog kriminala, gdje se vrlo vješto zloupotrebljava činjenica da jedino ova županija nema donesen Zakon o šumama i s time se odugovlači. Zašto odugovlači? Zato što svi oni koji se bave krađom i kriminalom po pitanju šumske građe su itekako povezani sa našim političkim elitama, itekako surađuju, itekako su uključeni svi skupa u to, i za to postoji bezbroj nekih argumenata, bilo je novinarskih istraživanja na tu temu. Jedino što nedostaje je rad Tužiteljstva – tvrdi Raguž.
Konačno Zakon o šumama
Da je nedonošenje Zakona o šumama sve ove godine jedan od ključnih problema slaže se i Ismet Lulić, zastupnik SDP-a u Skupštini HNK. Zakon je donesen tek prošog mjeseca, nakon decenija rasprave.
– Mislim da smo bili jedini kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine koji nije imao zakon koji će regulisati tu oblast. To svakako – ako ikom donosi dobit, a donosi svakako – donosi par tajkuna u našem kantonu, koji profitiraju iz svega toga i profitiraju iz nelegalne sječe šume. Da li je to interesantno i nekim političkim snagama, koje su – mogu slobodno reći – imale uticaj u svemu tome, pa nisu ni željeli da donesu Zakon o šumama, evo, ostavit ću da procijenite sam – izjavio je Lulić za Interview.ba.
On podsjeća i da je u HNK inače sve podijeljeno – obrazovanje, zdravstvo u dobroj mjeri, te u zadnje vrijeme i policija, a podjela nisu pošteđene ni šume.
– Pa tako nemamo jedinstveno kantonalno preduzeće koje će se baviti i gazdovati šumama na području našeg kantona – navodi Lulić.
Krađa šuma
Predsjednik HRS-a, Slaven Raguž ističe i da je HRS od 2017. do 2022. godine podnio nekoliko krivičnih prijava, po pitanju zloupotrebe korištenja sredstava za zaštitu i spašavanje i po pitanju krađe šume.
– Sve to leži negdje u pravosudnim institucijama i Tužiteljstvo i pravosudni sustav ne radi svoj posao – tvrdi takođe Raguž.
Pa da se još vratimo na zakon. Eugen Ćubela, direktor Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK oduševljen je. Kaže, Uprava dobija mogućnost da iz vlastitih sredstava Županije formira eskadrilu ili nabavku letjelica – air traktora za HNK.
No, oduševljenje ne dijele vatrogasci. Tvrde da njihov status i položaj neće biti bolji. Navode i kao Zakon u HNK nije nije u skladu sa Zakonom na federalom nivou. Pa najavljuju tužbe protiv Vlade i nekih poslanika u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Pravo vatrogasaca
Marinko Petrić, predsjednik Sindikata vatrogasaca Mostara uvjeren je da novi zakon smanjuje pravo vatrogasaca.
– Vatrogasci više nemaju pravo na dodatak na opasnost po život od 30 posto, već do 30 posto. To će stvoriti uvjete svim načelnicima i gradonačelnicima da smanje prava vatrogsaca. Do 30 posto je i 1 posto – dodaje Petrić.
Procjene su da opožarene površine, koje pokrivaju čiste visoke šume munike, iznose 91,31 hektara, što je 33,74% ukupne površine ovih šuma na prostoru koje pokriva preduzeće Šumarstvo Srednje Neretvansko.
