Sa 49 glasova za i 21 protiv, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, a kojim se, suštinski, kriminaliziraju kleveta i uvreda
Usvojenim nacrtom u Krivični zakonik uvodi se krivično djelo protiv časti i ugleda, odnosno krivična djela uvrede, klevete, iznošenja ličnih i porodičnih prilika, te krivično djelo javno izlaganje poruzi zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri i nacionalnosti. Najavljene su i velike novčane kazne – do 120.000 KM – za navedena krivična djela.
Nakon usvajanja, nacrt bi trebao ići u javnu raspravu narednih 60 dana, poslije čega bi Ministarstvo pravde RS trebalo dati konačni prijedlog zakona koji bi se našao pred narodnim poslanicima, navodi Žurnal.
Žučna rasprava
Usvajanju nacrta zakona prethodila je dvodnevna, žučna rasprava u Narodnoj skupštini RS.
Očekivano, vladajuća koalicija okupljena oko Dodikovog SNSD-a podržala je usvajanje ovog nacrta zakona, navodeći da je njegova svrha suzbijanje laži u javnom prostoru, te odbacujući navode da je riječ o ugrožavanju slobode ili uvođenju cenzure.
– Namjera predlagača ni u jednom momentu nije bila cenzura niti ugrožavanje slobode govora. A još manje je bila namjera da se štite nosioci javnih funkcija. Sloboda štampe je bila i ostaće, bez obzira na ovaj zakon, zagarantovana – rekao je u završnoj riječi ministar pravde RS Miloš Bukejlović.
Podsjetimo, ovo ministarstvo bilo je, formalno, predlagač nacrta zakona.
S druge strane, opozicija je prvo tražila da se ova tačka povuče s dnevnog reda, da bi kasnije žestoko kritikovali brojne odredbe nacrta zakona.
– Ministre, povucite zakon. To je rješenje. Ovo je toliko loše, nacrt, da se ne može popraviti – poručio je Igor Crnadak, poslanik PDP-a.
Diktatura pred vratima
Njegova stranačka kolegica Mirna Savić-Banjac istakla je kako se ne možemo porediti s drugim evropskim državama prvenstveno zbog stanja u pravosuđu:
– Kad se već pozivamo na zakonodavstvo Holandije i Njemačke, glavna je razlika što je tamo pravosuđe isto za sve. Lako je uspostavljati pravne norme kada znamo da sve funkcioniše. Prvo treba uvesti sistem nezavisnog pravosuđa, pa tek onda uvoditi kazne.“
I poslanici iz SDS-a također su kritikovali nacrt zakona, navodeći da je riječ o uvođenju diktature na mala vrata.
– Mi se ovim zakonikom vraćamo deset stepenica unazad, uvođenjem određene diktature na mala vrata. Ovaj zakon nije smio ići pred narodne poslanike i mnogo toga je tu trebalo doraditi. Dovest ćemo se u situaciju da niko neće smjeti reći lopovu da je lopov jer nemate sredstva da platite kaznu – kazao je poslanik Milan Petrović.
Upozorenje novinara
Prije same sjednice, novinari iz cijele Bosne i Hercegovine spontano su se okupili ispred Narodne skupštine Republike Srpske kako bi se usprotivili usvajanju spornog Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS.
Simbolično, novinari su u znak protesta zalijepili trake preko usta, slomili olovke i spustili ih na klupu ispred Narodne skupštine RS.
Oštre reakcije
Reagirali su i iz brojnih međunarodnih organizacija.
Šef misije OSCE-a u BiH Brian Aggeler posjetio je Banju Luku i zatražio da se vlast u Republici Srpskoj „uzdrži“ od usvajanja kriminalizacije klevete.
– Pokušaji kriminalizacije klevete u jednom dijelu BiH negativno utiču na uživanje osnovnih sloboda i ograničavaju prostor za efikasno civilno društvo – rekao je Aggeler.
Iz Ambasade SAD u BiH su saopćili kako bi “predloženi zakoni stigmatizirali bi i ušutkali nezavisne glasove u Republici Srpskoj koji žele izgraditi demokratsku i prosperitetnu budućnost za njene stanovnike.
I Specijalni izvjestioci UN-a zatražili su od vlasti u RS-u povlačenje nacrta zakona. Podsjetili su kako je Komitet za ljudska prava naglasio da zakoni o kleveti „ne smiju, u praksi, služiti za gušenje slobode izražavanja“, kao i da države trebaju razmotriti dekriminalizaciju klevete što je uradila Bosna i Hercegovina, pruživši dobar primjer u regionu prije 20 godina.
Osim toga, naveli su da bi usvajanje ovih izmjena predstavljalo veliki nazadak u pravnom okviru za zaštitu slobode izražavanja u BiH.
Sattlerovo pismo
Uoči sjednice rukovodstvu Narodne skupštine RS pismenim putem obratio i šef delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler:
– Obraćam vam se kako bih izrazio snažnu zabrinutost Evropske unije u vezi sa nacrtom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS-a kojim se uvodi nova glava s krivičnim djelima protiv časti i ugleda, a koje ćete razmatrati počevši od sutra. Ovakve eventualne izmjene i dopune Krivičnog zakonika imale bi dugoročne i štetne posljedice, od ograničavanja pristupa informacijama do stvaranja klime straha i represije, te, nažalost, predstavlja veliki korak unazad u zaštiti osnovnih sloboda, a time i korak unazad na evropskom putu. Zabrinutost Evropske unije već je jasno iznesena kako nadležnim organima RS-a, tako i javnosti (…) Stoga apelujemo da se u svojim daljim postupanjima vodite potrebom da se osigura puna zaštita slobode izražavanja i medija i odustanete od izmjena i dopuna Krivičnog zakonika u ovom obliku – napisao je.
A gdje je javni interes?
Posebno sporno je izostavljanja pojma „javni interes“ u izmjenama i dopunama zakona.
Vesna Alaburić, odvjetnica iz Hrvatske, ekspert evropskog nivoa u oblasti medijskih prava je analizirajući predloženi nacrt navela da je javni interes centralni pojam i etičkih novinarskih standarda i prava koje štiti slobodu izražavanja. Javni interes je opravdanje za iznošenje i pronošenje činjeničnih tvrdnji i vrijednosnih sudova, čak i kada povrijeđuju ugled i čast pojedinaca. – Postojanje javnog interesa je u pravilu „jezičac na vagi“, koji u slučaju sukoba prava na slobodu izražavanja i prava na zaštitu prava ličnosti, u većoj mjeri štiti slobodu izražavanja. Predložena dopuna Krivičnog zakona ne poznaje pojam „javnog interesa“. Javni interes se čak ni ne spominje u predloženoj odredbi člana 208d. o isključenju protupravnosti, tako da postoji realna opasnost da počinitelj bude osuđen iako je iznosio ili pronosio sadržaj od iznimnog javnog interesa. Ta opasnost predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi izražavanja u Republici Srpskoj – upozorava Alaburić.
(Žurnal. info)
