Bista akademika Dimitrijevića vraćena je tiho, bez pompe i svečanosti
Piše: Rubina ČENGIĆ
Na postolje ispred Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu vraćena je bista akademika Voje Dimitrijevića. To se desilo nakon što je portal Interview.ba u augustu 2022. godine objavio tekst “Bista akademika Voje Dimitrijevića kao „kostur iz ormara“ za Gradsku upravu Sarajevo”.
U tekstu smo naveli da je bivši gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka potpisao ugovor s Almom Suljević. Grad je Suljević unaprijed isplatio 9.900 KM za taj posao, koji je trebala završiti do kraja 2018. godine. No, bista nije bila postavljena. Suljević je tada o svemu rekla: Jednostavno, desilo se.
Decenija čekanja
Kćerka akademika Dimitrijevića Tanja Roš danas kaže da je zadovoljna što je bista konačno vraćena.
– Zadovoljna sam i sretna. Mislim da je tata to zaslužio – dugo je radio, pomogao je da Akademija likovnih umjetnosti bude osnovana kao i Umjetnička škola. Dugo smo čekali, mislim više od deset godina – kaže Roš.
No, ima pravo i da bude tužna zbog činjenice da na bisti nema potpisa akademika Dimitrijevića, koji je na potiljku prvobitno pripremljene biste utisnuo njen brat Braco Dimitrijević, međunarodno priznati umjetnik.
Bista je vraćena tiho, bez pompe i svečanosti. Samo je tim povodom gradonačelnica Sarajeva Benjamina Londrc Karić na svom Facebook profilu 14. decembra objavila post.
– Vratili smo bistu Voje Dimitrijevića, doajena sarajevskog i bh. slikarstva ispred zgrade Akademije likovnih umjetnosti. Sarajevo je ponosno jer je iznjedrilo izuzetnog likovnog stvaraoca, ali i divnog čovjeka, humanistu i antifašistu, čije su progresivne ideje bile temelj Vojine političke, umjetničke i životne filozofije. Čovjek koji je znao izabrati i braniti integritet umjetnosti i umjetnika kad je to trebalo – napisala je gradonačelnica.
I stope Gavrila Principa
Podsjećanja radi, Interview.ba je u augustu 2022. godine objavio tekst o ovoj bisti.
Naime, u novembru 2017. godine Suljević Upravi Grada Sarajeva šalje Prijedlog za izradu, odlijevanje i postavku portreta Voje Dimitrijevića i vraćanje odlivka stopa na mjesto ispred Muzeja atentata 28 juna 1914. godine.
U dopisu piše da ju je akademik Braco Dimitrijević, inače Vojin sin, zamolio da bude autorica portreta njegovog oca, a da su stope na mjestu s kog je Gavrilo Princip pucao na princa Ferdinanda prvi među radovima konceptualne umjetnosti u BiH, te da ona ima original odljev kalupa…
U julu 2018. godine tadašnji zamjenik gradonačelnika Milan Trivić piše Pravnoj službi Gradske uprave i traži da se s Almom Suljević napravi ugovor. Trivić napominje da je tadašnji gradonačenik Skaka odobrio zahtjev i da je ukupna cijena 9.900 KM. Sve je prihvatila i Gradska uprava.
Kostur iz ormara
Ugovor između Alme Suljević i gradonačelnika Skake potpisan je 31.08. 2018. godine. Njime je predviđeno da bista bude postavljena do 25.11.2018. godine, Dana državnosti BiH.
Također je predviđeno i da će Suljević biti isključiva nositeljica autorskih prava.
Istim ugovorom je za praćenje realizacije ugovora zadužena Gradska služba za obrazovanje, kulturu, sport i mlade. Isplata ukupnog iznosa uvećanog za porez (11.450,70 KM) je izvršena 30. septembra 2018. godine, no rad do tog augusta 2022. godine nije bio predati Gradskoj upravi.
U augustu 2022. godine gradonačelnica Grada Sarajeva Benjamina Londrc Karić kaže da ništa o tom ugovoru nije znala do novinarskog upita i da je to za nju “kostur iz ormara”.
–Mi smo tek na osnovu novinarskog dopisa saznali za taj ugovor. Čudno je da da to nije išlo na postupak javnih nabavki, a još čudnije da je sav novac isplaćen unaprijed, no sad smo tu gdje smo. Pravobranilac je pisao gospođi Suljević i ako se ona ne oglasi po ovom pitanju – ići ćemo na sud i tražiti povrat novca, a ja ću pred Gradskim vijećem pokrenuti hitnu proceduru za izradu biste – rekla je tada Londrc Karić.
Sve iz početka
Suljević jer objasnila da je u pregovorima s Gradskom upravom i da očekuje novi rok za izradu biste jer je te 2018. godine, napravila kalup.
– Sin Voje Dimitrijevića, Braco Dimitrijević je to prihvatio, prebacili smo sve kod Enesa Sivca u livnicu, ali onda je došla korona. Kasnije sam se ja razboljela. Livnica Enesa Sivca je opljačkana, odnesen mu je uređaj vrijedan 13.000 KM i sav alat, kalupi su polomljeni, kasnije se i on razbolio…. Bojim se da ćemo morati sve ispočetka jer sam ja promijenila koncept tog djela, a više nemamo ni kalupe, ni biste, ni odlivke. Bojim se da ćemo morati raditi i van BiH jer ovdje nema pouzdane livnice, pa će to najvjerovatnije biti u Novom Sadu gdje je i Stijepo Gavrić radio – objašnjavala je Suljević.
Sivac je pak tvrdio da je on kriv, da je odgovornost njegova i da će sve napraviti ponovo. Rekao je da ima sliku Voje Dimitrijevića i a mu treba mjesec do mjesec i po.
Opljačkan atelje
No, problem je nastao nakon što je njegov atelje opljačkan, odnesen sav alat, razbijeni kalupi, odnesena bronza… Pojasnio je da je šteta od te pljačke bila 15.000 KM, a u međuvremenu je on ostao bez posla na Akademiji….
Iz Gradske službe za obrazovanje, kulturu, sport i mlade su u augustu 2022. godine poručili da su oni tek formalno stavljeni u ugovor i da s tim nemaju nikakve veze.
Veliki Vojo Dimitrijević
Vojo Dimitrijević je rođen 1910. godine. Studirao je u Beogradu, a usavršavao se u Parizu. Bio učesnik Narodnooslobidilačke borbe u okviru koje je bio učesnik Igmanskog marša i ofanzive na Sutjesci.
Bio je začetnik moderne umjetnosti u Bosni i Hercegovini, a 1939. godine je bio jedan od osnivača tada avangardne grupe Collegium artisticum.
– Iz njegove umjetnosti je proizašlo sve ono što danas jednim imenom nazivamo moderna umjetnost. To je bilo vrijeme socrealizma, vrijeme poslije rata kada su mnogi slikari radili realistički i veristički. Vojo je imao iskorak koji je bio riskantan, hrabar i visoko kvalitetan – podsjeća Strajo Krsmanović, direktor galerije Collegium Artisticum.
Bista akademika Voje Dimitrijevića je 2012. godine ukradena ispred zgrade Akademije likovnih umjetnosti (ALU), a njena procijenjena vrijednost je bila ok0 30.000 KM.
