Vile, kuće, zemljišta, milione, bogatstva kojima im mogu pozavidjeti i biznismeni bogatih zemalja – sve su ovo nakupili tokom karijere bh. političari. Za jedan mjesec zarade šest prosječnih plaća, a svoje bogatstvo pretvaraju u nekretnine, od kojih tek dio prijave u imovinske kartone. Zakon je rastezljiv i ne predviđa sankcije. A borba za bogatstvo se nastavlja u novom izbornom ciklusu
Piše: Maja NIKOLIĆ
Za nepuna dva mjeseca pred nama su novi opći izbori.
Izborna kampanja već je počela, a u borbi za pozicije i ugodne plaće ovdašnji političari na sve su spremni. Zašto? Zato što je to najlagodniji, a najbolje plaćeni posao.
Primjerice, šest prosječnih plaća isplati se za jedan mjesec predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, a toliko “zarade” i jedan zastupnik ili ministar.
No, imovina političara raste i mnogo više nego što zarađuju, a mostarski profesor, sociolog Slavo Kukić već dugi niz godina upozorava na sebičnost i bahatost glavnih aktera bosanskohercegovačke politike.
– Ova zemlja je, pošteno govoreći, puna i logičkih i civilizacijskih paradoksa. I usput, svi oni su međusobno jako povezani, zapravo dijelovi jedne cjeline. Ako bi se, pak, htjelo praviti nekakav, koliko-toliko logičan redoslijed, prvi u nizu tih paradoksa su nacionalizam i nacionalističko zastrašivanje, kojima se razvija mržnja i netrpeljivost prema drugom i drugačijem, izazivaju i radikaliziraju strahovi o prijetnjama biološkom opstanku vlastita naroda i, na koncu, proizvodi homogeniziranje po dobro prepoznatljivom matrici jedan narod – jedna partija – jedan vođa – ističe na početku razgovora za Interiew.ba profesor Kukić.
Paradoks koji prethodi
I dodaje da taj paradoks, radi li se o BiH, prethodi svima ostalima – nepotizmu, kriminalu i korupciji posebice, i u odnosu na njih on služi kao paravan koji njihove aktere štiti od pravnog progona.
– Tek nakon svega navedenog dođu i enormno visoka primanja za posao kojeg, ne da loše rade, nego, mirne duše se može reći, ne rade nikako. U prilog tome, ako se već hoće, svjedoči i broj održanih zasjedanja i usvojenih zakona, kako na razini Federacije, tako i na razini BiH.“
Provjerili smo u imovinskim karticama pojedinih političkih dužnosnika, koje je objavio CIK nakon općih izbora 2018.godine, koliko su imućni.
A šta javnost zna?
Također i Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) na uvid je javnosti dao imovinske kartice većine političkih lidera iz čega je jasno vidljivo koliko su se obogatili. Zahvaljujući visokim primanjima, ali i vezama, stranačkim manipulacijama, politikom “ruka ruku mije”.
Riječ je samo o dijelu primanja visokopozicioniranih dužnosnika u Bosni i Hercegovini koji ne podrazumjevaju i druge mjesečne naknade kao što su prava na odvojen život, rad u povjerenstvima. Kolika su njihova primanja bila na sadašnjim pozicijama, javnost će tek znati nakon općih izbora u oktobru kada će novoizabrani političari biti dužni CIK-u prijaviti svoje imovinske podatke i mjesečna primanja.
Također, sasvim je jasno da su podaci o plaćama i naknadama političara daleko veći te da imovinska kartica sadržava samo one podatke koje izabrani dužnosnici sami prijave. Tome u prilog govori i činjenica da se sam CIK pri objavljivanju podataka ogradio od njihove relevantnosti. Naglasili su da nisu odgovorni za tačnost podataka sadržanih u obrascu o imovinskom stanju.
– U društvu, u kojem izostaje svaka odgovornost političke klase – a bosanskohercegovačko društvo je udžbenički primjerak takvog – političari ne prežu ni od čega, pa ni od manipulacije podacima u vezi s vlastitim imovinskim stanje. Da BiH, recimo, ima istinski nezavisno tijelo koje se bavi ispitivanjem istinitosti podataka koje u vezi sa svojim imovinskim stanjem nadležnim tijelima dostavljaju nositelji političkih funkcija – ali i tom tijelu slična, u vezi sa sukobom interesa, u vezi s različitim koruptivno-kriminalnim radnjama itd – siguran sam da bi bahatosti kojoj svjedočimo bilo znatno manje – ističe profesor Slavo Kukić.
Objašnjava nam dalje da bi u tom slučaju i kritički naboj javnosti prema političkim liderima bio puno snažniji od onog kojem su danas izloženi – a time bi puno intenzivnije razmišljali o tome bi li ih takva bahatost mogla koštati političke karijere.
– Ili još konkretnije, u tom slučaju sve to bi puno teže bilo prikrivati floskulama o nacionalnoj ugroženosti, o personalnoj izloženosti odstrelu onih drugih zbog svoga političkog djelovanja, da ne nastavljam. Ovako, sve se prikrije pričom o zlim namjerama i prema pojedincima i prema narodu kojem pripadaju – kaže profesor Kukić.
Plaće, komisije, ušteđevine…
Na općim izborima ćemo gledati uglavnom ista lica i iste kandidate kao i proteklih deset i više godina. Za pozicije članova Predsjedništva BiH takmiče se Borjana Krišto, Željko Komšić, Denis Bećirović, Bakir Izetbegović, Mirko Šarović, Željka Cvijanović.
Za mjesto u Predsjedništvu BiH borit će se Borjana Krišto, zamjenica predsjednika HDZBiH Borjana Krišto i zastupnica u Predstavničkom domu državnog Parlamenta.
Prema dostupnim podacima njena mjesečna plaća je trenutno 4.739 KM, piše CIN. Već dvadeset i sedam godina je u politici. Sve do 1999. godine radila je u livanjskim kompanijama: „Agro Livno“, „Guber“, „Likom“ i „Livno bus“, a politički angažman počela je kao ministrica u Ministarstvu pravosuđa Livanjskog kantona, zatim kao zastupnica u parlamentu Federacije, poslije kao predsjednice Federacije BiH, a danas uživa poziciju zastupnice u Parlamentu BiH.
Kako piše CIN, njezina ušteđevina je 75 hiljada KM. Bit će zanimljivo vidjeti je li i za koliko ta ušteđevina porasla u protekle četiri godine.
I aktuelna predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović uvjerena je da će naslijediti svog stranačkog šefa Milorada Dodika u Predsjedništvu BiH, iako je to već bezuspješno pokušala i 2014. godine.
Cvijanović je profesorica engleskog jezika, nakon studija je završila i specijalistički studij iz oblasti diplomatsko konzularnog prava na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci. Kao dio najvišeg vrha Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) bila je imenovana na brojnim važnim pozicijama u Republici Srpskoj. Kao profesorica, ali i prevoditeljica u Misiji EU u BiH radila je do 2006. godine, kada preuzima pozicije u vlasti RS.
Prema dostupnim podacima 2018.godine, (kada je postala predsjednica RS-a), sa suprugom dijeli vlasništvo nad kućom u Banjoj Luci, čiju je vrijednost procijenila na 444.646 KM. Njezina godišnja plaća u 2018. godini, kako stoji u imovinskom kartonu, iznosila je 54 hiljade KM.
Cvijanović je prijavila kako se njena imovina uvećala dok je obnašala dužnost premijerke RS.
Kada je 2014. godine izabrana za premijerku imala je ušteđenih skromnih 15 hiljada KM, a četiri godine kasnije na njenom je štednom računu nilo čak 108.000 KM i to uz godišnju plaću koja je iznosila oko 54 hiljade KM.
Zanimljivo je da se u njenom imovinskom kartonu često pominje ime njenog supruga Aleksandra Cvijanovića, koji ima običaj kupovati nekretnine u Prnjavoru. Tako Aleksandar Cvijanović tamo ima kuću od 415 kvadrata, dvije parcele zemljišta, pa kuću sa zemljištem. On je vlasnik automobila, ima ušteđevinu od 12.000 KM.
Aleksandar Cvijanović bio je akter afera u Zavodu za izgradnju Banja Luka, a kada je 2014. napustio direktorsku fotelju bacio se u privatni biznis, pa vodi dvije firme, jednu u Prnjavoru i jednu u Banjaluci sa sinom Stefanom.
“Siromah iz nebodera”
Po treći mandat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH ide i Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte. Prema podacima iz imovinskog kartona iz 2018. godine, njegova godišnja primanja iznosila su 54. 660 KM, a 4.670 KM je naknada na godišnjem nivou koju prima kao Zlatni ljiljan.
Prema podacima CIN-a, Komšić je od početka 1996. godine, kada je demobiliziran, pa do 1998. radio je u Ministarstvu za raseljena lica i izbjeglice Federacije BiH (FBiH). Potom preuzima dužnost predsjednika Gradskog vijeća Grada Sarajeva, bio je i načelnik Općine Novo Sarajevo, te i prvi ambasador BiH u Beogradu. Radio je kao direktor u preduzeću „Revicon”. U Predsjedništvo je 2006. ušao kao najmlađi član, te trenutno “troši” treći mandat.
Prema imovinskom kartonu iz 2014. godine, Komšić je vlasnik stana u Sarajevu u vrijednosti od 150.000 KM. Njegova supruga Sabina prijavila je suvlasništvo sa bratom nad vikendicom i jednim dulumom zemljišta koje su naslijedili od roditelja. Supruga je također i suvlasnica i apartmana na Vlašiću.
Također, napisao je u imovinskom kartonu da je i kreditno zadužen sa 88.800 KM.
Nije poznato je li Komšić u međuvremenu obnovio vlastiti vozni park, ali u imovinskom kartonu o tome ništa ne piše.
Inače, mediji su pisali i o tome da Komšić “na crno” posjeduje još nekoliko stanova u Sarajevu, ali te su informacije ostale samo na nivou spekulacija.
Zbog činjenice da živi u stanu od tek 60-tak kvadrata, posebno su se mediji iz Hercegovine utrkivali da se s tom činjenicom sprdaju, pa su Komšića zvali “siromah iz nebodera”.
Skromnost ni na papiru
Takav se nadimak svakako ne bi mogao dati Bakiru Izetbegoviću, predsjedavajućem Doma naroda Parlamenta BiH, koji želi još jedan mandate u Predsjedništvu BiH.
Iako rado i često ističe kako živi skromnim životom, dostupni podaci demantiraju Izetbegovića.
Po zanimanju diplomirani arhitekt do rata je radio kao konsultant u jednoj sarajevskoj kompaniji. Poslije rata postao je prvi čovjek Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo, a u biografiji bilježi i poslove na projektu obnove Gazi Husrev begove biblioteke, te trgovačkog centra BBI u centru Sarajeva.
U vlast ulazi 2000. najprije u Skupštinu KS, te u Federalni parlament, pa u Predsjedništvo BiH.
Imovinu koju je prijavio dijeli sa suprugom Sebijom. Tako piše da posjeduje zemljište u naselju Koševo u vrijednosti od 120.000 KM, zatim i zemljište u vrijednosti od 243.000 na Poljinama, gdje ima i kuću, koja je procijenjena na 250.000. Mnogi koji su tu vilu vidjeli makar i iz daleka kladili bi se da košta makar dva puta više.
Izetbegović je zatim naveo da posjeduje i 144 kvadratna metra puta, u vrijednosti od skoro 8.000 KM.
Sebija Izetbegović još ima apartman i garažu (vrijednost oko 120.000 KM) u Presjenici.
Bećirović bez kredita
Denis Bećirović po drugi put se bori za mjesto u Predsjedništvu BiH, a iza njega je politička karijera duga četvrt vijeka – u parlamentarnim klupama u Federaciji BiH, a od 2006. godine u Parlamentu BiH. Trenutno je delegat u Domu naroda BiH.
Prije politike Bećirović je bio nastavnik historije najprije u osnovnoj, pa u Ekonomskoj školi u Tuzli. Docent je na Filozofskom fakultetu u Tuzli od 2010.
Prema podacima iz imovinskog kartona Bećirović je u 2018. godini od politike i akademskog zvanja primio ukupno 62.542 KM.
Od imovine je prijavio stan vrijedan 124.000 u suvlasništvu sa suprugom, te Passat vrijedan 24.000 KM.
Zanimljivo je da Bećirović nije prijavio da ima ma i jednu KM kredita.
Nekom rat, nekom brat, nekom Ronhill
Aktuelni član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, čije političko djelovanje unazad nekoliko godina plijeni pozornost kako domaćih tako i međunarodnih institucija, u oktobru će (ponovo) u utrku za predsjednika Republike Srpske.
Dodik je veteran bh. predratne i postdaytonske politike. No, upravo to ga je, navode gotovo svakodnevno mediji, stavilo i na listu najbogatijih političara ne samo u BiH već i u regionu.
Mediji su navodili kako je period od 1992- do 1995. Dodik živio po uzrečici – nekom rat, nekom brat, a mnogi još vjeruju da s pravom nosi nadimak Mile Ronhill, jer je, prema svjedočenju mnogih, bio glavni za šverc cigaretama u ratnim područjima.
No, kako o tome ni do danas nema niti jedne presude niti vjerodostojnog dokaza, Dodik uvjera javnost da je riječ tek o teškim objedima njegovih političkih neistomišljenika.
Nema gotovo niti jedne funkcije koju već nije obavljao, a o njegovoj imovini pričaju se bajke.
Zvanično – pored obiteljskog imanja u Laktašima ima kuću u Beogradu, koju je procijenio na 1,7 miliona KM. Sa suprugom dijeli vlasništvo nad porodičnom kućom i stanom u Laktašima. Njegova supruga je vlasnica poslovnog prostora u Laktašima i oko 23 hektara zemljišta u blizini ovog mjesta. CIN navodi i da je Dodik 2014. godine naveo da je lično uštedio 49.000 KM, dok je njegov sin vlasnik štednog uloga od 22.000 KM.
Igor Dodik je suvlasnik voćarske firme „Fruit Eco“, čiji udio je Dodik 2010. godine procijenio na 2,6 miliona KM. „Međutim, u imovinskom kartonu 2014. nije mogao iznijeti novu procjenu zbog, kako je objasnio, elementarnih nepogoda. Djeca Milorada Dodika su suvlasnici firme Global Liberty.
U Imovinskom kartonu 2018. godine nije prijavio imovinu djece, navodi CIN. Prema pod BiH, primio 58.956 KM, a u 2017. godine njegovi prihodi od poljoprivrede iznosili su nešto manje od 182 hiljade KM. Prema podacima iz imovinske kartice, dostupne na stranici CIK-a, Dodik je naveo vrijednost imovine na više od 2 miliona i 100 hiljada KM.
No, to je, sudeći po svemu, tek kap u moru Dodikove imovine. Šta je sa kućama u Beogradu? Imovinom njegovog sina?
Šarović i korupcijske afere
U utrku za srpskog člana Peredsjedništva BiH ide i Mirko Šarović, koji je vrlo kratko tu funkciju obnašao i 2002. godine. Trenutno je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a prije toga obnašao je dužnost ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Šarović je prije rata bio pravnik u dvije velike sarajevske kompanije Famos i „Unis “, a rat je dočekao kao sekretar Skupštine Opštine Novo Sarajevo. Sličnu je funkciju obavljao i tokom rata u općini Istočno Novo Sarajevo.
Na izborima 2000. postao je predsjednik Republike Srpske, a dvije godine kasnije izabran je za člana Predsjedništva BiH. Sam je podnio ostavku nakon tri godine, a godinu kasnije tadašnji visoki predstavnik u BiH Pady Ashdown zabranjuje mu političko djelovanje “zbog neispunjavanja odredbi Dejtonskog sporazuma”.
Šarovića su pratile i korupcijske afere. Bio je optužen za organizirani kriminal, zloupotrebu položaja i udruživanje radi vršenja krivičnog djela. U pritvoru je proveo godinu dana te dobio oko 100.000 KM odštete jer ga je Sud BiH na kraju oslobodio optužbi.
No, to ovdje i nije neka zapreka, pa se Šarović se u politiku vratio 2011.
A od imovine? Prema zemljišno- knjižnim dokumentima i izjavama o imovinskom stanju, Šarović posjeduje kuću sa dvorištem od 527 kvadratnih metara. Njegova supruga posjeduje kuću sa zemljištem, ukupne površine 1.055 kvadrata.
Šarović nikad nije prijavio imovinu koju u Srbiji imaju on i supruga.
CIN je otkrio da su njih dvoje suvlasnici stana na Dedinju, a supruga vlasnica stana na Vračaru. Prema podacima iz Katastra Srbije, supruga Stojanka je još i vlasnica kuće sa zemljištem na Zvezdari. Ona kaže da ih je prodala, ali novi vlasnici nisu upisani u zemljišne knjige, stoji u dokumentu CIN-a.
U podacima iz imovinske kartice, iz 2018. godine navedeno je da je Šarovićeva plaća u toj godini, znači dok je još bio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, na godišnjoj razini primio plaću u iznosu od 57.700 KM.
Valja nama preko rijeke
O bogatstvu i imovini lidera Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragana Čovića napisano je hiljade tekstova. Na predstojećim izborima nije se kandidirao ni na jednu poziciju. No, to svakako neće umanjiti njegov kapital.
Karijeru je počeo prije rata, u mostarskom gigantu SOKO, gdje je tijekom rata pa sve do 1998. bio je i generalni direktor ove firme.
Imao je i zapaženu akademsku karijeru u Mostaru, no sve to pada u sjenu pred onom poliitčkom – od 1998. do 2001. godine bio je zamjenik premijera i ministar finansija u Vladi FBi. Izabran je za člana Predsjedništva BiH 2002. godine, ali ga je s te pozicije smijenio visoki predstavnik Paddy Ashdown u martu 2005. godine, nakon što je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv njega za zloupotrebu položaja. Na općim izborima 2010. godine, Čović je izabran u Predstavnički dom Parlamenta BiH, ali umjesto toga, zauzima delegatsko mjesto u Domu naroda. U Predsjedništvo se vratio opet 2014. godine.
Njegovu političku karijeru obilježile su brojne afere vezane za zloupotrebu položaja.
CIN podsjeća da je Čović 2005. godine optužen da je kao ministar finansija FBiH primio mito od braće Ivanković-Lijanović i pomogao im izbjeći skoro 30 miliona KM carinskih obaveza.
– Nakon dva sudska postupka koja su trajala osam godina, Vrhovni sud FBiH je Čovića oslobodio optužbi 2013. godine. Drugi put se našao pred Sudom BiH 2010. godine, kada je optužen da je zloupotrijebio svoj položaj federalnog ministra finansija i sa tadašnji federalnim premijerom Edhemom Bičakčićem nenamjenski potrošio 7,8 miliona KM iz budžetskih rezervi. Tim novcem su kupljeni i renovirani stanovi zaposlenicima u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. U martu 2011. godine Sud BiH je Čovića oslobodio optužbi – navodi CIN.
Kolege objašnjavaju i treću optužnicu – za zloupotrebu položaja i ovlasti protiv Čovića i još šest osoba.
Ova je optužnica potvrđena 14. maja 2010. godine na Kantonalnom sudu Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK). Tužilaštvo HNK ga je teretilo da je sa ostalim članovima Upravnog odbora Javnog preduzeća Hrvatske pošte i telekoma (HPT) donio odluku da se dug, od blizu 4,7 miliona KM, koji je imalo ovo preduzeće prema tada već nepostojećem Ministarstvu obrane – HVO, prenese na tri privatne firme. Kasnijom naplatom dugovanja, te firme su postale većinski vlasnici dionica Eroneta – najprofitabilnijeg telekomunikacijskog dijela HPT-a.
– Čović je bio ministar finansija FBiH, zamjenik premijera FBiH i predsjednik Upravnog odbora HPT-a. Čović je oslobođen optužbe 2013. godine zbog apsolutne zastare krivičnog djela – navodi CIN.
No, bez obzira na sve, Čović je nastavio uživati visoki položaj, prvo kao član Predsjedništva BiH, a kasnije i kao delegat u u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
U imovinskoj kartici Dragana Čovića samo se navodi da je u 2018. godini imao prihode na godišnjoj razini od 71.562 KM, plaća je u jedanaest mjeseci iznosila 62. 944, a honorar na razini cijele godine bio je nešto veći od 8. 600 KM.
Uz sve to, Čović ima sreću i bogatu obitelj. Naročito kad je riječ o onoj sa suprugine strane. Koja Draganu i supruzi Bernardici poklanja i šakom i kapom.
No, ni Čovićeva strana nije stisnuta pa je od oca Franje dobio prvu nekretninu, kuću sa dvorištem od 640 kvadrata koja se nalazi u Ljutom Docu, na pola puta između Mostara i Širokog Brijega. Čović je tri godine kasnije kupio i dvije parcele uz ovu kuću, ukupne površine 260 kvadratnih metara, plativši ih 3.000 njemačkih maraka.
Prema podacima CIN-a dok je Čović bio na poziciji direktora „Sokola“, njegov punac Blago Prskalo je postao vlasnik stana u Zagrebu u Hrvatskoj. Nije htio objasniti kako je umirovljenik došao do tog trosobnoga stana i garaže.
Iz Sokola je Čović otišao također s obrazom. Stan od 100 kvadrata u Mostaru kojeg je dobio na korištenje uspio je otkupiti za certificate, za tek 33.542 KM u certifikatima. Jedanaest godina poslije stan je prodao za 190.000 KM Matanu Žariću, aktuelnom generalnom direktoru Elektroprenosa BiH.
Čovićeva supruga Bernadica je 2000. godine postala vlasnica stana u Makarskoj na Hrvatskom primorju. Stan od 76 kvadrata je tada platila skoro 138.000 KM. Kasnije je vidjela da joj kupovina dobro ide pa je kupovala zemljišta, navodno u ime ujne iz Švicarske, u naselju Bare u Mostaru, pa su ujni prodali star, pa opet poklanjali, kupovali, prodavali. No, Barice su ostale omiljeno mjesto Čovića.
Tu je i sagrađena vila, koja se, dodaju oni koji znaju računati, prostire na površini pola nogometnog igrališta. Na ovom imanju se nalaze I bazen I dječije igralište.
Čovićev punac – penzionisani rudar ima I četverospratnu vilu u Zaostrogu.
– Moj punac živi dosta dobro, ima zeta – rekao je svojedobno Čović, a novinarima koji se interesiraju za njegovu imovinu poručio da se obrate Centralnoj izbornoj komisiji BiH koja posjeduje njegovu izjavu o imovinskom stanju.
U imovinskom kartonu koji je Čović predavao prilikom kandidature za člana Predsjedništva BiH tokom prošlog ciklusa, prijavljeni su porodične kuće i zemljište u Širokom Brijegu i Mostaru, kao i suprugin poslovni prostor.
I sve po zakonu
Vrijednost nekretnina nije navedena, bez obzira što Izborni zakon BiH predviđa da je svaki kandidat dužan prijaviti ukupan iznos i izvor prihoda te vrijednost imovine koja je veća od 5.000 KM.
U Zakonu, međutim, ne postoje sankcije za lažno i nepotpuno davanje podataka u imovinskom kartonu pa je političarima ostavljeno na savjest da li će prikazati sve što posjeduju.
– Da postoji ikakva odgovornost i prema građanima i prema društvu u cjelini, poprilično sam siguran da bi bilo puno manje priče o ugroženosti Srba, Bošnjaka, Hrvata, a puno više o tome kako stvoriti ambijent privlačan za ulaganje domaćeg i stranog kapitala, kako otvoriti više radnih mjesta i stvoriti pretpostavke za viši životni standard i ostanak ljudi u vlastitoj domovini, kako nabaviti kanadere i onemogućiti štete od požara, kako pročistiti riječna korita i ne strahovati od poplava kakve se svako malo događaju – ukazuje profesor Slavo Kukić.
Ozakonjena korupcija
Važno je naglasiti još jednu činjenicu, a to je da su bosanskohercegovački političari jedni od najbolje plaćenih u regiji. U prilog tome svjedoče zvanični podaci o plaćama političara u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.
– Naši su, što bi se reklo, po plaćama ispred svih ostalih. S druge strane, bosanskohercegovački političari su značajno bolje plaćeni i u odnosu na sva druga zanimanja u BiH – od sveučilišnih profesora, liječnika, o svima ostalima da se i ne govori. I baš tu je razlog zašto je velika navala da se dođe do bilo kakve pozicije u zakonodavnim ili strukturama izvršne vlasti. Jer, gdje je moguće s tako malo rada i odgovornosti imati takva primanja u gospodarstvu, obrazovanju, zdravstvu, upravi kao u politici, pa taman da ste najobičniji zastupnik u kantonalnoj skupštini. Ne pomaže čak ni činjenica da su u tim strukturama ljudi koji spadaju u petnaesti kvalitativni društveni sloj – napominje profesor Kukić.
Bosna i Hercegovina je među svim pokazateljima među najsiromašnijim zemljama na Balkanu, ali bez obzira na to njezini parlamentarci mjesečno zarađuju kao 19 umirovljenika.
Sve to za nerad. Ili bolje rečeno – političari teško i krvavo rade. Za sebe, svoje obitelji, nasljednike koji će tek doći. I uspješno kriju što su sve na tom “teškom i krvavom” putu zaradili. Neki su se usudili javnosti žaliti kako su im djeca nezaposlena, neki su jadikovali kako će morati na biro. A milioni i bogatstva se gomilaju. Jer, korupcija je ovdje skoro pa ozakonjena. Pa što da ne iskoriste?!
