Dugogodišnja šutnja nadležnih, ali i političara u Tuzli koji uoči svakih izbora nastoje uvjeriti birače da zastupaju upravo njihove interese, govori u prilog činjenici da će uprkos problemima građana oni izabrati politiku nezamijeranja Islamskoj zajednici. Znajući njen uticaj na birače, posebno u godini opštih izbora, nije teško zaključiti da će tako slučaj Marakana svoj epilog ipak dobiti na sudu
Autor: Maja BJELAJAC
U ime veće grupe građana tuzlanskog naselja Slatina Almir Arnaut Beli podnio je nedavno izvještaj Tužilaštvu Tuzlanskog kantona zbog bespravne gradnje zgrada na području dječijeg igrališta popularno zvanog Marakana. Krivične prijave su podnesene protiv investitora i izvođača radova te gradskih službi „za organizovani kriminal i korupciju“.
Grupa stanara Slatine utvrdila je da je neko pogodovao investitorima i promijenio regulacioni plan bez sugestija i primjedbi građana koje se tiču ugrožavanja životne sredine, objekata i zdravlja stanara izgradnjom na prostoru njihovog naselja. Zbog toga su pravdu odlučili potražiti u pravosudnimn institucijama jer se na njihove apele niko ne obazire.
POGODOVANJE FIRMI KOJU JE OSNOVALA IZ
Razlozi protiv gradnje, prema riječima stanara Slatine, su brojni: objekti pucaju usljed slijeganja zemljišta koje ne može izdržati dodatnu gradnju, naselje je prema urbanističkim i građevinskim standardima već prenapučeno i dodatnim prilivom stanovnika ugrozila bi se ljudska prava sadašnjih stanara.
Također, stanovnicima Slatine, a i šire, oduzima se jedina zelena površina u centru Tuzle – popularno igralište Marakana na kojem stasavaju generacije Tuzlaka gotovo pet decenija.
„Podnijeli smo zahtjev za pokretanje istrage u vezi sa bespravnom gradnjom u mjesnoj zajednici Slatina. Ona je počela 5. maja i evo i danas su radovi. U toku toga došli smo i do geološkog elaborata gdje se takođe potvrđuje da su građani prevareni. Radi se o obmani javnosti gdje je napisano da na okolnim zgradama i zemljištu ne postoje deformacije i slijeganja. A te deformacije, pošto smo mi grad tonjenja i slijeganja zemljišta, su vidljive i golim okom. I ubijeđeni smo da ćemo sudski uspjeti dokazati to, ali smo isto tako ogorčeni što se još uvijek nije zaustavila gradnja na igralištu ‘Marakana’“, kaže Arnaut.
„Nemamo više razloga da ne sumnjamo da se zbog fiktivne firme u mjesec dana, nije desila promjena regulacionog plana da bi se pogodovalo investitorima“
Pojašnjava da je „geološko istraživanje“, prema kojem nema prepreka novoj gradnji, uradio izvjesniMilan Stević u januaru 2020. Interesantno je da je istraživanje naručila firma koja u vrijeme istraživanja nije postojala, već je osnovana tek mjesec kasnije, u februaru.
„Mi nemamo više razloga da ne sumnjamo da se zbog fiktivne firme u mjesec dana nije desila promjena regulacionog plana da bi se pogodovalo investitorima“, zaključuje Arnaut.
Foto: Geološko istraživanja urađeno je za investitora Urban point d.o.o. koji u trenutku izrade istraživanja formalno-pravno nije postojao.
Zemljište na kojem niču nove zgrade je vakufsko, investitor je firma Urban point d.o.o., a izvođač radova Sagra d.o.o. Saznajemo da je direktor Urban pointa istovremeno uposlenik Islamske zajednice (pravnik u Medžlisu, op.a.), iz čega proizilazi da je Islamska zajednica osnovala kompaniju koja je investitor u slučaju gradnje na Slatini.
Iz Medžlisa Islamske zajednice Tuzla za Inforadar potvrđuju da su oni vlasnici i posjednici zemljišne parcele k.č. 90/87 KO Tuzla, na kojoj se gradi stambeno poslovni objekat Slatina 012 a Urban Marakana. Potvrđuju da je investitor Urban point d.o.o., ali o vlasništvu nad firmom se ne izjašnjavaju.
Međutim, dokazi nepobitno potvrđuju o čemu je riječ.
“Dozvola za građenje je pravosnažna i radovi se odvijaju u skladu sa svim pozitivno-pravnim propisima. Spomenuti objekat se u cijelosti gradi na zemljištu Islamske zajednice”, navodi se u dopisu Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, u kojem takođe tvrde da se Zakon o stvarnim pravima ne odnosi na ovo zemljište.
PETICIJA BEZ ODGOVORA
Kada je riječ o dozvoli za građenje, indikativno je da se na tabli kraj gradilišta kao godina izdavanja dozvole navodi 2019., u kojoj firma Urban point d.o.o. – nije postojala.
Iz Islamske zajednice tvrde da se u ovom slučaju radi o transformaciji jedne vrste nekretnine (zemljišta) u drugu – stanove i poslovne prostore.
“Vakuf je svojom vakufnamom odredio da se od prihoda dobijenih iznajmljivanjem vakufa pomažu vjerske aktivnosti džamija. S obzirom na okolnosti da se ne može obrađivati predmetno zemljište, ono se pretvara u drugu vrstu nekretnine koja se može iznajmljivati a prihodi finansirati vjerske aktivnosti džamija”, kažu iz Medžlisa IZ Tuzla.
Dodaju da se može konstatovati kako bi bilo dobro da u gradovima ima više sportskih poligona, “ali Islamska zajednica nije nadležna za prostorno planiranje i usvajanje regulacionih planova”.
Iako je ovo sasvim tačna konstatacija, ipak je neobično da se vjerska institucija u ovom slučaju nije zanimala za prioritetnije potrebe građana i vjernika. Ovdje se postavlja pitanje nije li prije finansiranja vjerskih aktivnosti logičnije ljudima osigurati bezbjedno stanovanje, djeci prostor za igru, a izgradnju stanova i poslovnih prostora izmjestiti na lokaciju kojom se ništa od navedenog ne ugrožava.
Od početka ograđivanja igrališta Marakana grupa stanara Slatine održala je tri javna zbora građana na kojima su se prvo obraćali vlastima i nadležnim, ali odgovore nikada nisu dobili.
Potom je pokrenuta peticija protiv gradnje čiji su potpisnici osam ulaza etažnih odbora vlasnika, što je oko 1.800 stanara, uz još oko 800 ljudi koji su je potpisali tokom radnih zborova. Tišina nadležnih dovela je do toga da građani podnesu zahtjev za pokretanje istrage u vezi sa bespravnom gradnjom u mjesnoj zajednici Slatina.
Almir Arnaut Beli kaže da je stanarima prijećeno policijom i zaštitarima, te zbog toga očekuje pomoć pravosuđa i javnosti.
„Kada su krenuli buldožeri, stali smo pred njih, pozvali građevinsku inspekciju i policiju, s namjerom da dokažemo da se ovdje bespravno gradi. Međutim, policija nam je tada rekla da su došli na poziv investitora, tražili su da se udaljimo jer ćemo biti lišeni slobode“, priča Arnaut.
Tuzla je, podsjeća on, poznata po slijeganju terena i pucanju objekata, što je primijećeno još davne 1978. Uprkos tome, krajem 2014. došlo je do izmjene regulacionih planova gdje su, kako tvrde stanari Slatine, narušeni svi standardi – ekološki, građevinski i urbanistički.
„Kad su krenuli radovi, ulice su naglo počele da pucaju, onda su i naše kuće počele da pucaju. Lijepo se vidi odvajanje zidova, pucanje unutarnjih zidova, vidi se i po dvorištu i kući. Išli smo se žaliti i građevinskoj inspekciji u opštini, koja nam je dolazila. I oni su samo rekli ‘da, da, jeste popucalo je’. I to je to – sve što su se zauzeli i poduzeli“, priča Suada Altumbašić koja živi na Slatini.
Foto: “Kad su krenuli radovi, ulice su naglo počele da pucaju, onda su i naše kuće počele da pucaju”, kaže mještanka Suada Altumbašić
Koliko je nelogičnosti u cijeloj priči svjedoči i to da je ova mještanka pitala Urbanističko–građevinsku inspekciju da li bi mogla podići sprat na već postojećem objektu, a inspektor joj je odgovorio da ne bi „jer je to zona slijeganja“.
Isti kriterij izgleda ne važi za Urban point d.o.o. koji gradi u istoj toj zoni slijeganja. Ali iz nadležnih institucija uvjeravaju da je sve po zakonu i postojećim propisima.
Pomoćnik gradonačelnika za Službu za prostorno uređenje i zaštitu okoline Omar Hadžić kaže da je pitanje vlasništva potpuno čisto jer je „Medžlis Islamske zajednice Tuzla jedini vlasnik predmetnih parcela na kojima je odobrena gradnja“, te da se ne radi o nacionalizovanom zemljištu.
POLITIKA NEZAMJERANJA IZ BiH
Odgovarajući na pitanje zbog čega nisu uvažene primjedbe i peticija stotina stanara Slatine, Hadžićkaže da je Gradsko vijeće Tuzla 2015. usvojilo Regulacioni plan prostorne cjeline Slatina 1 u Tuzli te da je o nacrtu tog dokumenta provedena javna rasprava u kojoj su učestvovali i građani MZ Slatina.
„Istaknute primjedbe na nacrt Regulacionog plana razmotrene su od strane nosioca izrade, nakon čega je sačinjen prijedlog Regulacionog plana, te je isti dostavljen Gradskom vijeću na razmatranje i usvajanje“, odgovara Hadžić, dodajući da je urbanistička saglasnost donesena u skladu s tim planskim dokumentom.
Međutim, stanari Slatine ovo demantuju, objašnjavajući da se javne rasprave, po oprobanom običaju u BiH, održavaju bez obavještenja građanima, gotovo u poluilegali kada je riječ o učešću stranara.
Oni takođe tvrde da su prisustvovali javnoj raspravi krajem 2014. godine kada su mijenjani regulacioni planovi Tuzle, ali njihove primjedbe nisu uvažene.
„Stav stanara je i tada bio jasan – nije dozvoljena nikakva gradnja na području Slatine zbog mnogoljudnosti, zbog nepostojanja urbanističke i građevinskih normi za gradnju, plus dječije igralište je tu 48 godina – jedini mogući prostor gdje se mogu djeca i odrasli rekreirati i družiti“, ističe Almir Arnaut Beli.
Kaže da su građani slali dopis 2014. tadašnjem načelniku Tuzle, gradskoj upravi, gradskom vijeću, komisiji za urbanizam i životnu sredinu. Nikad niko od njih im nije odgovorio.
Tuzlanka Senka Hukić provela je djetinjstvo na igralištu Marakana i, kako kaže, emotivno je vezana za njega.
„Ne želim da ulazim u te pravno-imovinsko-građevinske poslove jer se u to ne razumijem, ali se razumijem u to šta je lijepo i ispravno za nas i našu djecu. Zgrade niču kao gljive poslije kiše i to bez ikakvog reda, smisla i plana. Od jednog skladno izgrađenog industrijskog grada s razumnim ljudima nastaje nešto što se zove kič i ruglo. Problem je i u kvalitetu zraka u jednom tako gusto naseljenom naselju, pogotovo zimi kada se i gume nalože. Tak onda djeca ne mogu da dišu, guše se, nikad više djece nije bilo na inhalacijama, ventolinima i slično“, kaže Hukić.
Dugogodišnje ćutanje nadležnih, ali i političara koji uoči svakih izbora nastoje uvjeriti birače da zastupaju upravo njihove interese, govori u prilog činjenici da će uprkos problemima građana oni izabrati politiku nezamijeranja Islamskoj zajednici u BiH.
Znajući njen uticaj na birače, posebno u godini opštih izbora, nije teško zaključiti da će slučaj Marakana svoj epilog ipak dobiti na sudu.
