Nakon pobune u Hadžićima, Ilijašu i Trnovu koji su trebali ostati bez primarne zdravstvene zaštite nedjeljom, te tražiti pomoć ljekara kilometrima daleko, odluka ispravljena. Problemi ostaju i krši se Zakon o radu FBiH
Piše: Senka KURT
Stanovnici s područja općina Hadžići, Ilijaš i Trnovo ipak će i nedjeljom moći, zlu ne trebalo, do najbližeg doma zdravlja.
Odlučeno je to nakon kolegija direktora JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, a za Interview.ba potvrdio je to i direktor ove kantonalne zdravstvene institucije dr. Abel Baltić.
Vijest da je Ministarstvo zdravstva KS odlučilo ukinuti nedjeljne dežure u domovima zdravlja u ove tri općine, koja je u javnost dospjela prije dvije sedmice, uzdrmala je i zdrave i bolesne u Hadžićima, Ilijašu, Trnovu.
Za njih je, kako je glasila prvobitna odluka, predviđeno da ljekarsku pomoć nedjeljom traže u domovima zdravlja Ilidža, Novi Grad i Centar Vrazova, koji su udaljeni desetine kilometara.
Pa se krenulo računati. Hadžići prema posljednjem popisu stanovništva imaju skoro 25. 000 stanovnika, nisu inače zadovoljni zdravstvenom zaštitom inače, pa je ova odluka bila kap u prepunoj čaši.
U Ilijašu živi 20.504, a u Trnovu 1.803 stanovnika.
“Sramotna odluka”!
Razmišljalo se čak i o protestima kako bi izmijenili Pravilnik o rasporedu radnog vremena, koji je treba naglasiti usvojen još početkom aprila, stupio na snagu 1. maja, a primjena počela 6. juna.
Načelnik Hadžića Hamdo Ejubović rekao je da je riječ o “sramotnoj odluci”, te pozvao ministra zdravstva KS Harisa Vranića i direktora Domova zdravlja KS Baltića da „isprave diskriminatornu odluku te da u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH omoguće građanima Hadžića osnovno ljudsko pravo, pravo na liječenje”.
– Građani Hadžića, Pazarića i Tarčina po ljekarsku pomoć ponovo moraju na Ilidžu. Direktora Baltića ne zanima da li oni imaju mogućnosti za to, imaju li prijevoz imaju li novaca? Organizaciona jedinica Hadžići pruža primarnu zdravstvenu zaštitu za 24.676 stanovnika i pokriva područje od 273 kvadratna kilometra – naglašavao je Ejubović.
On je govorio i kako ova odluka nanosi ogromnu štetu građanima Hadžića, kako oko 200 pacijenata nedjeljom koriste zdravstvene usluge u Domu zdravlja u ovoj općini.
Slično je bilo ii u Ilijašu, Trnovu, ali i u sarajevskim općinama Stari Grad i Novo Sarajevo.
Direktor Abel Baltić kaže nam da je to sve bilo po zakonu, jer je JU Dom zdravlja KS bila obavezna uskladiti svoje pravilnike o radnom vremenu sa novim Pravilnikom koje je Ministarstvo zdravstva KS objavilo još u augustu prošle godine.
A po tom Pravilniku nedjelja je neradni dan za primarnu zdravstvenu zaštitu.
Dežure kao prijelazna varijanta
Kako bi se to ispoštovalo napravljena je prijelazna varijanta, dežura u domovima zdravlja Ilidža, Novi Grad i Centar. I to najviše zbog toga da se vidi koliko pacijenata dolazi u domove zdravlja nedjeljom.
U KS nema dovoljno ljekara, na biroima ih isto nema. Dilema je, priznao je Baltić, da li će nedjeljom 10 ili 15 pacijenata „potrošiti“ tog jednog ljekara, pa da ga nemamo radnim danom kada je deset puta više pacijenata ili da se tu nešto mijenja.
Na sreću žitelja ove tri općine i promijenilo se.
Za Interview.ba Baltić kaže da ga je Pravilnik o radnom vremenu kojeg je izdalo Ministarstvo KS zatekao kad je stupio na funkciju.
To je značilo ne radi se nedjeljom, subota je za dežure.
– Mene je to sačekalo uz obavezu da svoj Pravilnik o radnom vremenu moram usaglasiti ovom odlukom. Pitao sam o čemu je riječ i dobio sam odgovor da je to u stvari usaglašavanje sa federalnim Zakonom o radu koji predviđa radnu sedmicu od 40 sati – navodi Baltić.
Svoje je dileme iznio kolegiju šefova (svim direktorima domova zdravlja u KS), napravljena je radna grupa, tražilo se najbolje rješenje za građane i zaposlenike, a se ostane u okviru kojeg je dalo Ministarstvo zdravstva KS.
Prvo rješenje, ruku na srce bilo je mnogo drastičnije od onoga koje je kasnije promijenjeno i opet izazvalo reakcije.
Ono je predviđalo da nedjelja bude neradna u svim domovima zdravlja.
– U Pravilniku stoji da bolnice, klinički centri i hitna pomoć pružaju zdravstvenu uslugu 24 sata, a ne domovi zdravlja. Ima još dvocifren broj zdravstvenih ustanova u kantonu koji imaju svoje pacijenti, a koji vikendom dolaze u domove zdravlja, jer vikendom ne rade – ističe Baltić.
Zatim je Vraniću ponuđeno prijelazno rješenje, ovo s ukidanjem nedjeljne smjene u Hadžićima, Ilijašu, Trnovu, Starom gradu i Novom Sarajevu.
Realne potrebe
Cilj je bio, veli Baltić, da se analizira koja je zaista realna potreba, te da se osiguraju dežurni domovi zdravlja na tri lokaliteta.
– Očigledno smo tu pogriješili jer koliko sam tada vidio problem je što se ljudi iz Hadžića, Trnova i Ilijaša osjećaju kao građani drugog reda. Pitali su zašto nije dežura nedjeljom osigurana u lokalnim domovima zdravlja. Nije bilo druge namjere, naš jedini kriterij je bio broj pacijenata koji gravitiraju tim lokalitetima – priznaje Baltić.
Dodaje kako je u Domu zdravlja u Hadžićima prošle nedjelje bilo 20, a nedjelje prije toga 14 pacijenata.
No, bez obzira na to pritisak iz te tri općine je bio snažan, pa je Vranić predložio povratak na staro.
To znači da će svih 9 domova zdravlja u KS nedjeljom raditi jednu smjenu. Bude li potrebe i duže.
Zakon se već krši
Nešto se ipak uradilo, jer do sada domovi zdravlja nisu imali Pravilnike o radnom vremenu koji su tačno uređivali „svaku minutu radnog vremena“.
– Sada se zna kada se primaju pacijenti, gdje, kada je pauza, vrijeme za kućne posjete, vođenje dokumentacije… – ističe Baltić.
I kad pitamo na kraju kako će po starom, jer se onda krši federalni Zakon o radu Baltić dodaje kako je zapravo problem u rascjepkanom sistemu. Kako će kršiti federalni Zakon o radu i da već sada zna da će „tu imati problem“.
– Zakon o zdravstvenoj zaštiti je lex specialis i on kaže da smo dužni pružati zdravstvenu zaštitu našim građanima mi ćemo tako raditi i rizikovati – navodi on.
Ističe kako je rješenje u promjeni sistem, o tome da bi svi trebali dobiti uslugu tamo gdje su registrirani ili prebaciti zdravstveni karton u domove zdravlja.
– Ovdje se ne radi o novcu, ali nije pošteno, da imate karton u jednoj ambulanti koja ne radi nedjeljom, a onda vikendom dolazite tražiti uslugu u domovima zdravlja. Naravno, ovdje ne govorim o kolegama koji rade u tim ambulantama, već o sistemu – naglašava Baltić.
Koliko će dugo stari – novi sistem rada vikendom u domovima zdravlja u Kantonu Sarajevo potrajati, teško je sada reći.
Činjenica je da se zakon već krši. Baš kao što je činjenica da korijen problema nije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Naš zdravstveni sistem ne može se oporaviti bez federalnog Ministarstva. Tu se moraju donijeti kvalitetniji zakoni o zdravstvenoj zaštiti, pravilnici, te osigurati bolje mogućnosti da kantoni rade bolje zakone.
Kada će to biti? Jednom. A možda ni tada.
Do tada, privremena, polovična, rješenja na ivici zakona pokazuju kako je zdravstvo u Federaciji prilično oboljelo.
