Ekonomisti JPMorgan Chasea, u analizi pripremljenoj za svoje klijente, napisali su kako bi se u Rusiji mogla razviti kriza dublja nego ona 1998. godine, kada je Rusija de facto bankrotirala, što je u konačnici vodilo prema političkom padu Borisa Jeljcina 1999. godine, koji je pak na vlast instalirao Vladimira Putina
Predsjednik Rusije Vladimir Putin pozvao je vladu da poveća primanja državnih službenika i penzionera, kao i socijalna davanja. Treba ih prilagoditi inflaciji, koja je 17,5 posto, rekao je Putin na sastanku vlade održanom putem video linka. Po njegovim riječima, ekonomska situacija se stabilizirala – skoro dva mjeseca nakon početka rata koji vodi protiv Ukrajine
Ruski je predsjednik također naložio Vladi da upumpava svjež novac u privredu kako bi potakla potrošnju.
– Sada je izuzetno važno podržati domaću potražnju, spriječiti da se ona pretjerano smanjuje – rekao je on.
Vlada za to može koristiti budžetska sredstva direktno ili ih koristiti kao kreditnu pomoć. Sredstva su dostupna jer je u prvom kvartalu ove godine ostvaren „rekordan suficit u budžetu”.
Putin kaže da su sankcije Zapada bile neuspješne.- Sankcije Zapada Rusiji Putin vidi kao neuspjeh. Zapad je očekivao da će „brzo debalansirati financijsko-ekonomsku situaciju, izazvati paniku na tržištima te dovesti do kolapsa bankarskog sustava i uskih grla u privredi – rekao je predsjednik Rusije. Ali ta „strategija ekonomskog ‘Blitzkriega’ je propala”. Rusija je „izdržala pritisak bez presedana”. Nacionalna valuta rublja je ojačala, u prvom kvartalu tekuće godine Rusija je ostvarila povijesni trgovinski suficit od 58 milijardi dolara (oko 54 milijarde eura).
Nova faza poslovnih modela
Elvira Nabiulina, šefica Središnje banke Rusije, rekla je da ruska privreda ne može zauvijek živjeti od svojih financijskih rezervi te da se zbog sankcija mora ponovo pozicionirati. Najavila je fazu strukturnih promjena i traganje za novim poslovnim modelima.
– Do sada su sankcije uglavnom imale utjecaj na financijsko tržište. Ali sada će sve više utjecati i na ekonomiju – upozorila je Nabiulina.
Glavni problemi su ograničenja uvoza i otežana logistika u vanjskoj trgovini. Ograničenja izvoza će također vjerojatno imati sve veći uticaj.
Ona je također rekla da su planirani pravni koraci protiv blokade ruskih zlatnih i deviznih rezervi koju je uveo Zapad. Stranim sankcijama je zamrznuto oko 300 od 640 milijardi dolara zlatnih i deviznih rezervi Rusije.
Moskvi prijeti gubitak 200.000 radnih mjesta
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin strahuje da će u ruskoj prijestonici biti izgubljeno 200.000 radnih mjesta. Razlog je prestanak poslovanja stranih kompanija.
– Kako bi ublažile posljedice nezaposlenosti, vlasti su prošlog tjedna odobrile program pomoći vrijedan 38 milijuna eura. Program je prvenstveno usmjeren na zaposlene u stranim kompanijama „koje su privremeno obustavile svoje aktivnosti ili su odlučile napustiti Rusiju – objasnio je Sobjanin.
Dug spisak tvrtki ubrzo se nakon invazije ruskih snaga u Ukrajinu odlučio da “privremeno” obustavi i rad i poslovanje u Rusiji.
To znači da je zatvoreno 850 podružnica s oko 62.000 radnika.
No, predsjednik ruske Dume Vjačeslav Volodin ležerno je komentirao: – Kažu da zatvaraju. Dobro, neka zatvore. Već sutra tamo neće biti McDonald’sa, ali će tamo biti ‘Kod ujaka Vanje’. Radna mjesta će ostati, a cijene će biti manje.
Ubrzo potom su se i na internetu pojavile prve slike gdje je zlatni M na čuvenom McDonals’su, otovrenom prije 32 godine na Puškinovom trgu u središtu Moskve jednostavno okrenut u W – pod pretpostavkom da naziv neće biti ispisan ćirilicom. Na internetu je projekt “Kod ujaka Vanje” izazvao porugu već i zato jer su se neki sjetili devedesetih prošlog stoljeća i zlatnog doba ilegalnih kopija.
No, to nije jedini slučaj. Stigli su i zahjevi za patentiranje marki kao što su Coca-Cola i McDonald’s, ali i brendova napadne sličnosti kao što je NeZpresso umjesto Nespresso i IDEA umjesto IKEA. No većina zahtjeva je brzo povučena.
I trgovine modlnh lanaca, kako je javio DW, su prazne i puste, makar su mnoge ostavile poruku kako će “skoro” opet biti tu za mušterije u Rusiji. Ali, šta to znači, to niko ne zna.
I prostori mnogih drugih zapadnih tvrtki zjape prazni, a neke su odlučile svojim zaposlenicima dati bar dio plaće.
Nije posve jasno niti što će biti s lokacijama i nekretninama tvrtki koje su potpuno prekinule svoje poslovanje u Rusiji, kaže ekonomski stručnjak Pavel Vešajev za portal RBK:
– Na žalost ne možemo reći niti hoće li onda doći do prijenosa na rusku upravu te tvrtke. Ili će biti maskirani ugovor tako da će tajni vlasnik zapravo ostati strana tvrtka. To će se vidjeti tek vremenom – i politikom koju će voditi Rusija.
Inače, sve više ekonomista predviđaju duboku i haotičnu ekonomsku krizu koja bi mogla dovesti do pada Vladimira Putina.
Ekonomisti JPMorgan Chasea, u analizi pripremljenoj za svoje klijente, napisali su kako bi se u Rusiji mogla razviti kriza dublja nego ona 1998. godine, kada je Rusija de facto bankrotirala, što je u konačnici vodilo prema političkom padu Borisa Jeljcina 1999. godine, koji je pak na vlast instalirao Vladimira Putina. Procjene JPMorgana sada govore o kontrakciji ruskog BDP-a u 2022. godini od sedam posto. Isto smanjivanje ruskog BDP-a očekuje i Goldman Sachs, dok široka grupa ekonomskih prognostičara koje anketira Bloomberg očekuje pad od oko devet posto BDP-a. Treba podsjetiti kako je 1998. godine ruski BDP pao 5,3 posto.
Pojedini utjecajni analitičari sada pak eksplicitno najavljuju pad Vladimira Putina kao posljedicu ruskih ekonomskih problema nakon invazije na Ukrajinu. Tako je Marko Papic, glavni strateg velikog hedge fonda Clocktower Group i autor utjecajne knjige „Geopolitical Alpha: An Investment Framework for Predicting the Future“, u radijskom nastupu zaključio kako do Putinovog pada s vlasti može biti još najviše 12 mjeseci. Čak vjeruje da bi taj pad mogao stići osjetno brže jer je Putin, tumači Papic, ignorirao materijalna ograničenja napada na Ukrajinu.
Nagli porast troškova
Inače, analitičari JPMorgana smatraju kako su sankcije protiv Rusije uspjele oslabiti ‘tvrđavu’ ekonomske sigurnosti – centralnu banku – kroz blokadu deviznih pričuva ruske centralne banke, što će uz druge mjere odvesti rusku ekonomiju u duboku recesiju.
Ruska je invazija na Ukrajinu, osim neviđenih sankcija, donijela i nagli porast troškova života.
No, očekuje se da će cijene rasti, nakon paa rublje i povećanja troškova uvoza roba.
Državni statističari saopćili su da je cijena cijena šećera prošlog mjeseca porasla za čak 37,1 posto u pojedinim regijama zemlje, a vrtoglavo rastu cijene povrća, toaletnih sredstava, pelena.
To su zvanični podaci. Nezvanično, situacija je mnogo gora, prazne policije u marketima svjedoče o nestašicama mnogih osnovnih potrepština. No, o tome se ne smije i ne može govoriti.
