I sada nam nije jasno da može postojati nešto što je na Zapadu loše kvalitete ili je u nekom proizvodu otkrivena salmonela, a da su proizvodi u BiH, koji su inače lošije kvalitete, u ovom slučaju bolji nego u drugim državama te to kod svih nas, jasno je, izaziva sumnju
Neki proizvodi su iz predostrožnosti su neki od proizvoda povučeni i s bh. tržišta, što je potvrdila Agencija za sigurnost hrane u BiH.
Opasna čokolada
– Obavještavamo potrošače da je Ferrero d.o.o. Zagreb, zbog mjera predostrožnosti, pokrenuo dobrovoljni opoziv određenih serija Kinder proizvoda s tržišta BiH. No, prema informacijama koje su dostavljene Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine posredstvom pravnog zastupnika navedenog poduzeća, nijedan Kinder proizvod koji se nalazi na tržištu nema pozitivan rezultat testa na prisutnost bakterije Salmonella, a Ferrero surađuje s mjerodavnim tijelima kako bi se utvrdila moguća povezanost sa slučajevima obolijevanja prouzročenim navedenom bakterijom, a koji su prijavljeni u pojedinim zemljama EU-a – priopćeno je iz državne Agencije za sigurnost hrane.
Prije toga objavljeno je da je hrvatski državni inspektorat početkom prošle sedmice izvijestio o opozivu proizvoda Kinder poklon vrećice od 193 grama s rokom trajanja do avgusta i septembra ove godine proizvođača Ferrero Ardennes iz Belgije iz preventivnih razloga zbog moguće kontaminacije bakterijom salmonelom.
– Proizvod nije u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća od 28. januara 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane – upozorili su iz Inspektorata.
Već su ranije opozvani proizvodi: Kinder mini eggs, Kinder Surprise Maxi, Kinder Schokobons i Kinder Happy Moments.
Talijanski proizvođač čokolade Ferrero povukao je dio asortimana Kinder čokolada iz trgovina u SAD-u zbog moguće kontaminacije salmonelom, proširivši time mjeru opoziva iz Europe na drugu stranu Atlantika.
Europska agencija za sigurnost hrane EFSA izvijestila je u srijedu da istražuje moguću vezu između 134 slučaja salmonele u najmanje devet europskih zemalja i konzumacije proizvoda od čokolade.
Većina potvrđenih slučajeva zabilježena je u Britaniji, ukupno 63, a vjerojatni ili potvrđeni slučajevi prijavljeni su i u Francuskoj, Irskoj, Belgiji, Njemačkoj, Luksemburgu, Nizozemskoj, Švedskoj i Norveškoj.
U nekoliko zemalja, uključujući Belgiju, Francusku, Njemačku, Irsku, Luksemburg i Britaniju, pokrenut je postupak opoziva proizvoda, objavila je agencija EU-a.
Zoran Petroš, koordinator za rad s potrošačima Udruge za zaštitu potrošača “Don”. ističe da u BiH posljednjih dana nije bilo žalbi na kvalitetu hrane u BiH .
– Ali općenito uvijek dobivamo žalbe na istekle rokove trajanja proizvoda, kao i na lošu kvalitetu hrane. Opće je poznata stvar da proizvodi koji se distribuiraju na Zapadu nisu iste kvalitete kao oni u BiH. Uvijek imamo primjere Nutelle i sličnih proizvoda koji su za naše tržište potpuno drugačije kvalitete nego u zapadnim zemljama. I sada nam nije jasno da može postojati nešto što je na Zapadu loše kvalitete ili je u nekom proizvodu otkrivena salmonela, a da su proizvodi u BiH, koji su inače lošije kvalitete, u ovom slučaju bolji nego u drugim državama te to kod svih nas, jasno je, izaziva sumnju – objasnio je Petroš za Večernji list.
On dodaje kako institucije i postoje da bi istražile sve te proizvode te, što je najvažnije, da se zaštite sigurnost i zdravlje potrošača, a što je i garantirano Zakonom o zaštiti potrošača u BiH.
– Kao i sa svim proizvodima koji se uvoze u BiH, tačnije odjećom i obućom, tako je i s hranom. Ono što je proizvedeno u BiH ima određenu kvalitetu, ali ono što je iz uvoza – sumnjive je i kvalitete, a što je i dokazano. Svjedoci smo događaja u Hrvatskoj od prije nekoliko godina, gdje je dokazano da roba koja dolazi u zemlje izvan EU-a nije iste kvalitete kao negdje drugdje, što je začuđujuće. To i sami možemo usporediti. Svjedoci su toga ljudi koji često putuju. Kada uđu u bilo kojoj europskoj državi, primjerice, u DM, koji inače ima svoje proizvode s logom, i kupe ih te iskušaju, primjećuju da nisu iste kvalitete kao isti ti proizvodi kupljeni na bh. tržištu – kazao je.
On je dodao da je na sastanku s inspektorima Udruga “Don” apelirala da se povećaju kontrole i kretanja cijena, ali i sigurnosti hrane koja je trenutačno na bh. tržištu kako se trenutačno cijelihaos oko poskupljenja ne bi iskoristio, odnosno zloupotrijebio nauštrb sigurnosti i zdravlja potrošača. Bitno je u cijelom ovom kaosu olakšati potrošačima.
– S druge strane, apeliramo i na potrošače da, koliko god mogu, paze prilikom kupnje – čitaju deklaracije, tko su uvoznici, provjere rok trajanja i da se bar tako zaštite, a pozivamo i institucije da rade svoj posao kako bi zaštitile zdravlje svih potrošača u BiH – zaključio je Petoš.
Inače, proizvodi svjetskih marki u trgovinima na Zapadnom Balkanu, kako je konstatirano još prije nekoliko godina samo su izgledom i cijenom slični onima u Europi.
Jedno za EU, drugo za Balkan
Na to je svojevremeno upozorio i Pokret potrošača RS: –
Prema našim saznanjima, balkansko tržište kada kupuje proizvode iz neke zemlje Europske unije, jedan je kvalitet za te zemlje, a drugi je kvalitet za ove zemlje na Balkanu. To proizvođači priznaju kada im se neko obrati. Naravno, oni to jeftinije prodaju uvoznicima, a uvoznici to kod nas prodaju po normalnim cijenama, nekvalitetnu robu prodaju po cijeni kvalitetne.
Lošija kvaliteta proizvoda u Bosni i Hercegovini od onih koji su namijenjeni kupcima u inostranstvu je očigledna, ne samo u prehrambenim prozvodima. Predsjednica udruženja potrošača iz Federacije Gordana Bulić je precizirala:
– Naravno, imamo primjedbi od potrošača, ne samo za prehrambene proizvode nego i za kućanske aparate, za obuću, odjeću, da vrlo često proizvod sa istom etiketom od istog proizvođača smatraju boljim ako se kupi na Zapadu nego ako se kupi uvezen u Bosnu i Hercegovinu.
No, slične pojave zabilježene su i u Europskoj uniji. Očigledne razlike između kvaliteta roba istih marki koje se prodaju i u ”starim” i ”novim” članicama Europske unije našle su se2014. i na raspravi u Evropskom parlamentu.
