tineke naslovna
tineke naslovna

Tineke Strik: Dodik i i njegov savez sa Kremljom predstavljaju opasnost za stabilnost EU

30.03.2022.

Zato Miloradu Dodiku i njegovim najbližim suradnicima treba nametnuti jače sankcije – zamrznuti imovinu koju ima u EU, ali i izolirati ga, ističe članica EU parlamenta Tineke Strik

Razgovarala: Senka KURT

Članica Evropskog parlamenta iz Nizozemske Tineke Strik u razgovoru za Interview.ba upozorila je da je ruska agresija u Ukrajini trenutak da EU konačno shvati geopolitički značaj Zapadnog Balkana.

EU integracije nisu samo ono što smo obećali građanima nakon brutalnih ratova devedesetih, već ruska agresija u Ukrajini po prvi put od ovih ratova pokazuje da se evropska sigurnost ne uzima zdravo za gotovo i da je pristupanje WB6 je stoga geopolitička nužnost – kazala je Strik.

HDZ gura bojkot izbora

Interview: Pregovori o izmjeni Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini su propali. To otvara i nova pitanja –  prije svega mogućnosti i najava  da izbori neće biti održani. Vi tvrdite suprotno. Šta bi po Vašem mišljenju izazvalo bojkot izbora?

Strik: Nakon neuspjeha promjene izbornog zakona, već smo svjedoci prvih znakova HDZ-ovog guranja da se izbori odgode, koji dolaze iz obje sestrinske stranke u Sarajevu i Zagrebu. Navodno, hrvatski premijer Plenković je čak pokušao – i nije uspio – da u zaključcima Evropskog vijeća prošle sedmice unese poziv na odgodu izbora. Sretna sam što su ostale zemlje članice EU odbacile ovaj jezik, ali je pored toga važno jasno progovoriti za slobodne i poštene izbore i omogućiti visokom predstavniku da odlučno djeluje u slučaju da bude više pokušaja HDZ-a. ili drugi da spriječe održavanje izbora.

Intervju: Jasno je da domaći, ali i europski političari trebaju preuzeti odgovornost za probleme i krizu u BiH. Šta preporučujete u ovoj rekla bih šah – mat situaciji? Šta političari EU trebaju učiniti da ojačaju svoj stav i izvrše pritisak da se ne govori o bojkotu već o održavanju izbora?

Strik: Pristup EU trebao bi biti temeljno preoblikovan sada kada su pregovori o izbornom zakonu propali. Ovo bi trebalo da posluži kao trenutak za razmišljanje EU o sopstvenoj politici, što je već odavno trebalo da se desi.

Pregovori iza zatvorenih vrata sa istaknutim bosanskohercegovačkim političarima su propali u prošlosti, a neće uspjeti i u budućnosti jer među etnonacionalističkim strankama ne postoji volja da stvarno provedu neophodne reforme i rade na stvaranju uslova za članstvo u EU. Jednostavno, jer bi izgubili moć i korumpirani poslovni model ako dođe do demokratizacije i da zemlja dobije funkcionalnu vladavinu prava i pravosuđe.

Alternativno, EU u saradnji sa OHR-om treba biti vrlo jasna i otvorena u garantovanju da će se izbori održati u oktobru bez obzira na sve, a sve strane koje to pokušavaju spriječiti krše Aneks 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nadalje, EU bi trebala preusmjeriti svoj pristup sa pregovora s liderima na angažman sa stanovništvom BiH i civilnim društvom. U Bosni i Hercegovini čak 70 posto građana podržava ulazak u EU, ali ja osjećam da je malo svijesti da ono što zagovaraju Milorad Dodik i Dragan Čović nije nimalo kompatibilno sa članstvom u EU i vrijednostima. Ali to se dešava i zbog nejasnoća sa strane EU u tom pogledu. Vrijeme je da ispričamo iskrenu priču i budemo glasni u tome, omogućavajući građanima donesu ispravan stav o budućnosti svoje zemlje.

Interview:  Nažalost, zbog brutalne agresije Rusije na Ukrajinu, ponovo se postavlja pitanje važnosti otvaranja EU prema zemljama Zapadnog Balkana. Ali to se ipak neće dogoditi preko noći. Ali EU može i mora pokazati svoju posvećenost ovom dijelu Evrope. Kako?

Strik: Ovo je trenutak da EU konačno shvati geopolitički značaj Zapadnog Balkana. EU integracije nisu samo ono što smo obećali građanima nakon brutalnih ratova devedesetih, već ruska agresija u Ukrajini po prvi put od ovih ratova pokazuje da se evropska sigurnost ne uzima zdravo za gotovo i da je pristupanje Zapadnog Balkana geopolitička nužnost. To je jasna demonstracija zašto je europsko jedinstvo ključno i zašto ne možemo imati ni najmanju toleranciju prema malignim uticajima na Balkanu.

Prvi dio našeg obnovljenog angažmana na Balkanu trebao bi se sastojati od stvarnog ispunjavanja obaveza koje preuzimamo. To se može pokazati vrlo lako i jasno, odnosno otvaranjem pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i odobravanjem vizne liberalizacije Kosovu odmah. Sve ih je preporučila Europska komisija na osnovu objektivnih kriterijuma, ali su blokirani zbog zabrinutosti pojedinih država članica.

EU bi donošenjem ovih odluka vratila dio izgubljenog kredibiliteta, pokazujući da je zapravo pouzdan partner, koji ispunjava svoje obaveze kada su zemlje spremne da naprave napredak u neophodnim reformama. To bi moglo dati novi zamah napretku u BiH, ali i drugim zemljama, te bi bilo ohrabrenje građanima ovih zemalja da glasaju za političare koji su ozbiljni u reformama.

Ovaj pristup treba dopuniti zauzimanjem jasnog stava i osiguranjem posljedica kada zemlje Zapadnog Balkana ne ispune obaveze. Aktualni savez Srbije sa Kremljom trebao bi imati ozbiljne posljedice po odnose Srbije sa EU, jer se radi o apsolutnom zanemarivanju svih vrijednosti za koje se naša Unija zalaže. I Dodiku treba odmah uvesti sankcije zbog savezništva sa Kremljom, ali i konkretnih pokušaja otcjepljenja Republike Srpske. Ovo bi također poslužilo kao važan znak za građane BiH, pokazalo bi da je EU opredijeljena za sigurnost BiH. Sa ovim obnovljenim pristupom, čvrsto vjerujem da EU ima pri ruci alate za rad na održivoj integraciji Zapadnog Balkana u EU.

Signal neodobravanja

Interview: Vrlo otvoreno ponavljate da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik glavna kočnica napretka BiH i osoba koja u saradnji sa ruskim režimom pokušava iznutra uništiti Bosnu i Hercegovinu. Kako kolege reaguju na Vaše izjave? Da li ste zbog toga imali neprijatnosti zbog problema?

Strik: Na sastanku Komiteta za vanjske poslove 15. marta vrlo je jasno pokazano da velika većina Europskog parlamenta zapravo dijeli ovaj stav. A zbog Dodikove nespremnosti da se distancira od savezništva sa Putinom, ova koalicija je postala čvršća i uključuje sve najveće političke grupe u EP. Međutim, ključno je da Vijeće također počne shvaćati da Dodik i njegov savez sa Kremljom predstavljaju opasnost za europsku stabilnost, te će izvršiti maksimalan pritisak na Mađarsku da pristane na sankcije kako bi očuvala teritorijalni integritet BiH. Značajno povećanje prisustva EUFOR-a, posebno u Brčkom, također je ključno u tom pogledu.

Strik: Vrijeme je da ispričamo iskrenu priču i budemo glasni u tome, omogućavajući građanima donesu ispravan stav o budućnosti svoje zemlje

Interview:  Nekoliko puta sre vrlo glasno i jasno zatražili tražila pojačane sankcije EU Miloradu Dodiku, zbog pokušaja secesije BiH, saradnje sa ruskim predsjednikom Putinom. Na koje sankcije mislite? Da li su one ostvarive? Šta bi im bio cilj?

Strik: Ja, ali i dosta mojih kolega pozivamo uvođenje ličnih i finansijskih sankcija Miloradu Dodiku i njemu bliskim ljudima, koji omogućavaju njegov režim. Konkretno, to znači zamrzavanje njihove europske imovine i zabranu ulaska na teritoriju EU. Kako je većina imovine koju su Dodik i njegova klika stekli svojom korumpiranom politikom navodno smještena u državama članicama, sankcije EU imaju potencijal da ga stvarno povrijede. Drugi cilj je da se on izoluje, jer će ova odluka vjerovatno imati veliki uticaj na spremnost europskih i međunarodnih kompanija da posluju sa njim i njegovim pristalicama, iscrpljujući njegov klijentelistički način politike. Ali što je najvažnije, radi se o signalu neodobravanja koji EU šalje, omogućavajući građanima RS-a da naprave informisan izbor tokom oktobarskih izbora: da li zaista žele da ponovo izaberu lidera koji je na putu sukoba sa EU i njenim vrijednostima.

 

Idi naVrh

Don't Miss