Samo nekoliko dana nakon što je Rusija, 24. februara, započela napad na Ukrajinu, različiti sektori u Rusiji, od tehnologije do automobilske industrije i energetike, najavili su obustavu poslovanja. Osim sankcija, posebno onih koje su uvele zemlje članice Evropske unije i Sjedinjene Američke Države, kompanije svojim djelovanjem pokušavaju izvršiti pritisak na rusku ekonomiju. Neke firme su obustavile poslovanje i isporuke u Rusiji, dok su druge okončale investicije, ili su se povukle iz partnerstava u Rusiji, čak i u Bjelorusiji
Piše: Dragana ERJAVEC
Posljedice invazije Rusije na Ukrajinu na direktan način osjetiće i privreda Bosne i Hercegovine, gdje bi moglo doći do smanjenja vanjskotrgovinske razmjene sa tim zemljama.
– Ukoliko dođe do ozbiljnijih sankcija i izolacije Rusije od zemalja Evropske unije, kao i prekida platnog prometa, onda je sasvim očekivano da će BiH izgubiti tržište od preko sto miliona konvertibilnih maraka – napominje predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2021. godini uvoz iz Rusije iznosio je 277,46 miliona maraka, dok je BiH u istoj godini izvezla robu u vrijednosti od 107,8 miliona maraka.
Iz Bosne i Hercegovine u Rusiju se najviše izvoze farmaceutski proizvodi. Samo u januaru ove godine u Rusiju je iz BiH izvezeno farmaceutskih proizvoda u vrijednosti od 116.377 KM.
Farmaceutski proizvodi 2021. godine bili su na prvom mjestu po vrijednosti od svih proizvoda koji su iz Bosne i Hercegovine išli u Rusiju, a ta vrijednost je bila više od 81,3 miliona KM.
Lijekovi, voće i povrće
Najveći bosanskohercegovački izvoznik u Rusiju je farmaceutska kompanija Bosnalijek i kao takva sigurno ima strateški značaj za državu. U prosjeku, ova kompanija godišnje izveze ljekova na područje Rusije u vrijednosti od oko 49 miliona eura, što čini 79 posto ukupnog izvoza.u Rusiju.
– Bosnalijek je jedan od najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini koji posluje na tri kontinenta i u više od 20 država, te većinu svojih prihoda ostvaruje upravo od izvoza. Zbog strateškog značaja kompanije za državu, provodimo sve neophodne aktivnosti s ciljem ublažavanja negativnih posljedica po kompaniju, ali i tražimo od svih institucija u Bosni i Hercegovini da prepoznaju ulogu Bosnalijeka i pomognu u potencijalnom prevazilaženju poteškoća – naveli su iz ove kompanije.
Rusija i Ukrajina su važna tržišta i za kompaniju Hemofarm, fabriku lijekova koja posluje u regionu u okviru njemačke farmaceutske kompanije Štada (STADA) čije poslovanje u Rusiji iznosi približno 15 odsto od ukupne prodaje, dok u Ukrajini ovaj broj iznosi manje od dva odsto.
Iz Štade kažu da su, uprkos opštim zastojima u transportu, „prve isporuke lijekova već na putu”, podsjećajući da je trenutno teško procjeniti situaciju i dalja događanja.
Farmaceutski proizvodi, iako ih BiH izvozi znatno manje nego u Rusiju, proizvodi su koji čine najveći dio izvoza i u Ukrajinu. Tako je u prošloj godini izvezeno farmaceutskih proizvoda u vrijednosti od 3,2 miliona KM, a u 2020. godini ta vrijednost je bila 4,8 miliona KM.
Pored farmaceutskih proizvoda, BiH na tlo Rusije najviše izvozi voće i povrće. Jedna od firmi koja se bavi sadnicom voća i njihovim izvozom u Rusiiju je “Poljoagro” iz Šamca. Izvoz ove firme u Rusiju je, tokom prošle godine, iznosio oko 200.000 eura.
– Imamo nenaplaćenih oko 300.000 eura. Situacija je konfuzna i sve što se dešava otežava nam poslovanje. Niti se zna da li ide prevoz, ni koja je banka u sistemu SWIFT-a, ni ništa. Svaka prognoza je neizvjesna. Naša roba je sezonska i mora do kraja marta da se isporuči, a do kraja aprila posadi. U suprotnom, možemo da je bacimo – tvrde iz ove kompanije.
Isti problemi pritišću i preduzeće “Agroimpeks”, koje je u Rusiju izvozilo jabuke.
– Prekinut je platni promet i to nije prekinula Rusija, već posredničke banke u Evropi. Čekamo oko 300.000 eura. Ugovori su takvi da od trenutka kada prime robu oni imaju tri mjeseca za plaćanje. Dok čekamo bukvalno smo mrtvi, ide rezidba voća, potrebna je nabavka hemije i sve stoji. Đubrivo je poskupjelo 300 odsto, a ako ne prihraniš voće nemaš ništa – rekao je direktor tog preduzeća Nikola Vukelić.
Proizvode iz metalnog sektora na istok plasirala je i firma “Fora”, kojoj su sve isporuke za Rusiju i Ukrajinu trenutno obustavljene. Direktor Radoslav Kusić ističe da je Rusija jedna od najvećih proizvođača sirovog aluminijuma, a da u proteklih sedam dana čelika ili nema, ili su cijene veće za 30 odsto.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić naglašava da indirektna šteta može biti znatno veća zbog uvoza energenata u BiH, prije svega mineralnih goriva i gasa iz Rusije.
Nema alternative
– Trenutno nemamo neke alternative. To može pogoditi našu ekonomiju i uticati na opšti rast cijena. Opšta potražnja će se odraziti na BiH jer kako vidimo na Londonskoj berzi nafta je dostigla rekordno visoke cijene, najviše od 2014. godine. Činjenica je da energenti značajno utiču na konačnu cijenu svih proizvoda i ukoliko se nastavi takav rast cijena, mi ćemo imati poskupljenje gotovo svih roba – tvrdi Egrlić.
Osim poskupljenja, BiH čeka i pronalaženje alternative za prirodni gas koji je jedini dostupan u glavnom gradu Sarajevu, a koji najvećim dijelom stiže iz Ruske Federacije.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, iz Rusije je tokom 2021. uvezen gas vrijedan blizu 112 miliona konvertibilnih maraka.
U kompaniji Energoinvest iz Sarajeva, koja prirodnim gasom snadbijeva Federaciju Bosne i Hercegovine, ističu kako će snadbijevanje i dalje biti normalno, bez obzira na krizu.
– Ukoliko situacija u odnosima Rusije i Ukrajine eskalira još više, moguće je povećanje cijene plina prvo za berzanske kupce, a onda i za kupce koji plin kupuju po osnovu dugogodišnjih ugovora kao što je kod nas slučaj. Za sada, postojeća cijena do 31. marta ove godine ostaje ista – navodi se iz Energoinvesta.
U Republici Srpskoj za snadbijevanje gasom zaduženo je preduzeće “GAS-RES”, odakle tvrde da “nema razloga da dođe do prekida dotoka gasa”.
– Mi dobijamo gas kroz vodi iz Rusije preko Crnog mora i ne vidim razlog da se prekine snadbijevanje. Cijene gasa su definisane ugovorima, tako da, do kraja maja, kada je u pitanju RS, cijene se usklađuju po naftnoj formuli, pa i ukoliko bude korekcija, one neće biti posebno velike – navodi direktor Ljubo Glamočić.
Podizanje cijena
Kada je riječ o tome kako se rusko-ukrajinska kriza reflektira na zemlje koji su glavni vanjskotrgovinski partneri BiH, kao što su neke članice Evropske unije, Egrlić je rekao da se pribojava kompletnog poremećaja u lancima snabdijevanja i rasta cijena općenito.
– Prerađivačka industrija u BiH će raditi za naše kupce i dalje, kako je to bilo i dosad, međutim ulazni parametri i sirovine će vjerovatno poskupiti i nastaće borba za podizanje i balans konačnih cijena. Tu može doći do određenih problema, ali je teško prognozirati i sve ovisi o tome koliko će kriza trajati – smatra Egrlić, te dodaje da robne rezerve treba podići na “viši nivo”.
Ističe da će, ukoliko budu narušeni lanci snabdijevanja, do čega će vjerovatno u jednom trenutku doći, BiH imati problem – dok sve zemlje u svijetu ovaj problem rješavaju tako što pune svoje rezerve.
Direkcija robnih rezervi Federacije BiH trenutno na rezervama, po sopstvenim tvrdnjama, ima robu u vrijednosti od 30 miliona maraka. Republika Srpska trenutno nema robne rezerve.
Prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH, Ruska Federacija je među najznačajnijim stranim investitorima u BiH, s ukupnim iznosom investicija od više od 600 miliona maraka.
U FIPA-i, ističu da učešće direktnih stranih investicija iz Rusije iznosi 3.9 posto u ukupnim stranim investicijama u Bosni i Hercegovini i nalazi se na devetoj poziciji, na listi zemalja najznačajnijih investitora u BiH.
Od ukupnog iznosa, najveći dio ili 595 miliona KM je registrovano u Republici Srpskoj gdje je Rusija drugi po iznosu najznačajniji investitor.
U Federaciji BiH Rusija ima registrovano 5.2 miliona KM, dok se u godišnjim pregledima zvaničnih BH institucija, Ukrajina ne spominje na spisku velikih direktnih stranih ulagača u Bosnu i Hercegovinu.
