Dok HDZ i SNSD najavljuju bojkot izbora, Izetbegović i Konaković vagaju ko je šta rekao. Pregovori su propali, ali stranci očekuju da će izbori biti održani 2. oktobra ove godine
Piše: Senka KURT
Radujemo se izborima u oktobru, kazala je šefica misije OSCE u BiH Kathleen Kavalec dan nakon što su u Sarajevu propali četverodnevni pregovori o izmjenama Izbornog zakona.
Tim je Kavalec još jednom potvrdila stav ključnih međunarodnih faktora da Opći izbori u BiH, bez obzira na sve, moraju biti održani na jesen.
Dodala je da je trenutno najvažnije da Vijeće ministara BiH donese potrebne odluke o izdvajanju novčanih sredstava koja su potrebna za organizaciju izbora u oktobru.
– Mi nećemo odustati. Nastavit ćemo raditi na tome. Moram reći da se radujemo izborima u oktobru koji trebaju biti organizirani u skladu s međunarodnim obavezama ove države kao države članice OSCE-a – zaključila je ambasadorica Kavalec.
CIK se priprema
Da će izbora biti uvjeren je i predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Željko Bakalar, koji ističe se da bez obzira na propale pregovore nastavlja sa pripremama za održavanje izbora.
Zakon je jasan, zna se kad se izbori raspisuju, te kad se trebaju održati. I CIK će se držati zakona, tvrdi on.
Medijima je kazao da nije njegov niti zadatak CIK-a komentirati mogući bojkot ili opstruiranje provedbe izbora.
– Mi se pripremamo za izbore. Radimo na unaprijeđenju naših provedbenih akata, neke nove usvajamo, radimo na aplikacijama da uvedemo i kontrole ali i da biračima van BiH pokušamo omogućiti online registraciju. Bliži se datum raspisivanja izbora, nemamo još uvijek to softverski riješeno i nadam se da ćemo uspjeti – rekao je Bakalar.
Potvrdio je kako još nije zatvorena finansijska konstrucija, te da iz Ministarstva finansija BiH nema još odgovora na zahtjev CIK-a za osiguranje dijela sredstava koji bi se odnosio na privremeno finansiranje a vezano za četvrtinu proračuna iz 2020. godine. Uporedo je pokrenut procea da se od Vijeća ministara BiH zatraži posebna odluka kojom bi se osigurala sva sredstva neophodna za organizaciju općih izbora.
No, u sve ovo, kako je već naglasio, ne vjeruje lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović.
Nakon što su pregovori propali kazao je:
– Po meni apsolutno nema nikakvih uvjeta da se izbori organiziraju, zbog neprovođenja presuda suda u Strasbourgu.
Dodao je kako mu je žao što je „najviše je izgubila Bosna i Hercegovina“ i kako smatra da je cilj „nekih strana“ od početka bio da dogovor ne bude postignut.
S druge strane, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović mišljenja je da su šanse za bojkot male, čak skoro nikakve.
– Mislim da je šansa mala da ih bojkotira. Šansa da ih spriječi, da uđe u jednu destrukciju kako bi ih onemogućio je nikakva. Siguran sam da se neće upustiti u to da spriječi izbore. Razmišljat će o bojkotu, a zatim će izaći na izbore i možda ako bude nezadovoljan rezultatom – ako bi se recimo, Bošnjaci i neke ljevičarske stranke ujedinile pa mu uzele trećinu Hrvatskog kluba poslanika – vjerojatno bi tada odlučio bojkotirati formiranje vlasti. Što mi ne bismo trebali uraditi, ni na bilo koji način dalje provocirati Hrvate – rekao je Izetbegović za Federalnu TV.
Kako dogovoor oko izbora delegata u Dom naroda Federacije nije postignut, tako su, bez obzira na veliki angažman stranaca, pregovori propali.
Politički suicid
Stranci su kazali kako se povlače i ostavljaju domaćim političarima (ako hoće i žele) da se dogovore. No, potvrdili su da bojkot izbora nije dobra opcija.
– Ako neka stranka želi bojkotirati izbore, ja ću vam reći da to nije pametno. To bi bila greška – kazao je ambasador Sjedinjenih Država u BiH Michael Murphy.
Protiv bojkota izbora uz SDA su i opozicione partije iz oba entiteta.
Politički protivnici Milorada Dodika (SNSD) navode kako je najavama blokade izbora samo nastavljena politika vladajuće tri stranke, kako bi i dalje ostali na vlasti. Njima, tvrde, izbori ništa ne znače.
Predsjednik PDP-a Branislav Borenović istakao je da izbori moraju biti održani u zakonskom roku, 2. oktobra, a pokušaji da se od čitave BiH napravi „slučaj Mostar“, što su godinama radili SDA i HDZ, može imati ozbiljne posljedice.
– Mi u RS ne želimo i ne trebamo biti taoci njihovih neslaganja i višegodišnjih igrarija – poručio je Borenović.
Protiv bojkota su i rijetki oporbenjaci Draganu Čoviću. Predsjednik Hrvatske Republikanske stranke (HRS) Slaven Raguž kazao je nedavno da bi bojkot izbora bio ravan političkom suicidu.
– Bojkot izbora, pravno i praktički gledano s hrvatskog političkog gledišta je politički suicid. To je suluda i glupa ideja. No, bojkot vlasti da, ali sumnjam da bi na to pristao HDZ, jer i prije kada sam to predlagao, iz HDZ-a su mi odgovorili ‘od čega će oni živjeti’. Prema tome nema spremnosti za takvu žrtvu – kazao je Raguž.
Zanimljivo je da su se svi sudionici propalih višednevnih sijela složili u jednom – nakon svega jedini pobjednik Milorad Dodik (SNSD).
U suštini to j i jeste tako. Prije svega i zbog činjenice što je, na žalost, potvrđena Dodikova teza da problem Bosne i Hercegovine nije u RS-u već u političkim odnosima u Federaciji.
U ovom momentu to je i posebno važno jer se s Dodikovog terena loptica političkih blokada prebacuje u Federaciju BiH, te i mogućnost otvorenog i čvrstog zagljaja sa HDZ i Draganom Čovićem, s kojim dijeli ideju o bojkotu izbora, ali i o radu Centralne izborne komisije.
Da Bakir Izetbegović ima problema i sa drugima, a ne samo sa HDZ potvrdio je i sam u razgovoru za FTV.
Ko (ne) laže?
– Radončić je bio za svako rješenje koje prihvate HDZ i SDA. Ogrešević je bio protiv i rekao je da je asimetričan model. Konaković je vjerovatno bio “za” i mene je iznenadio kada je presjekao nešto u vezi s vitalnim nacionalnim interesom – ispričao je Izetbegović.
Na ovu mu je izjavu odgovorio predsjednik Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković na Twitteru.
– Nije problem kad Bakir Izetbegović slaže nešto kao što je sinoć slagao na FTV na mene, to se lako raskrinka. Problem je kad laže kao lider Bošnjaka i u ime Bošnjaka. Problem je kad stavi potpis u ime Bošnjaka i slaže. To ostavlja dubok i loš trag o našem časnom narodu – napisao je Konaković.
Ko laže, a ko govori istinu, sad bi bilo najbolje da rasprave Izetbegović i Konaković, jer nema previše vremena za verbalne borbe dojučerašnjih partijskih drugova.
Izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH čeka i Europska komisija, koja je to postavila kao jedan od 14 uvjeta koje BiH mora ispuniti kako bi postala kandidat za članstvo u EU. I to nije nešto što se tiče samo SDA, HDZ, SNSD-a i opozicije.
Ovog oktobra na izborima bi svi mi trebali birati članove Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, te skupštine deset kantona u Federaciji BiH.
I tako će i biti, barem po ocjeni, zahtjevu i očekivanju međunarodnih faktora.
– Iscrpili smo sve mogućnosti. Sada je ključno da se održe izbori u BiH – poručila je nakon okončanja posljednje runde pregovora Angelina Eichhorst iz europske Službe za vanjske poslove, i uz Ameriku, predstavnica EU-a u pregovorima.
Pa da vidimo ko će bojkotovati!
