A šta raditi kad se pred izbore po dijaspori razlete političar? Znaju u Svjetskom savezu dijapore, pa našim građanima širom svijeta daju smjernice, šta pitati, na šta podsjećati, kome (ne)vjerovati
Piše: Interview.ba
Svjetski savez dijaspore (SSD) BiH izdao je, kako navode, “malo uputstvo, kada vam u goste dođu bh. političari”.
Prvo, navode iz SSD BiH političare treba pitati – zašto od završetka rata pa do danas zahtjevi bh. dijaspore nisu riješeni?
– Poštovani bosanskohercegovački građani u dijaspori, sigurno vam je poznato da bi se u oktobru 2022. godine trebali održati Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini. Kažu da predizborna kampanja u našoj domovini nikada i ne prestaje, ali ono što možemo vidjeti u zadnjih pola godine je da je predizborna kampanja krenula intenzivno širom dijaspore. Članovi raznih političkih opcija iz BiH koriste svaki dolazak u dijasporu da podsjete bosanskohercegovačke glasače van domovine na važnost registracije za predstojeće glasanje obavezno naglašavajući kako je bh. dijaspora itekako bitna za Bosnu i Hercegovinu. Naravno, kao i svi političari u svijetu obećavaju sve i svašta. Susreti s njima su prilika da ih podsjetite šta je bh. dijaspora sve tražila od državnih organa Bosne i Hercegovine a šta je dobila. Ovo je malo uputstvo, kada vam u goste dođu bh. političari da ih konkretno pitate zašto od završetka rata pa do danas zahtjevi bh. dijaspore nisu riješeni? Ovo uputstvo nije upereno ni protiv ijedne pojedinačne stranke, već se odnosi na sve političke partije koje su participirale u vlasti od završetka rata pa do danas. A na vlasti su bile sve značajnije partije koje djeluju u Bosni i Hercegovini – navedeno je u “uputstvu”.
Malo se i prisjetite
Zato SSD BiH savjetuje naše građane u dijaspori da političare koji ih budu pohodili podsjete da u dijaspori trenutno živi preko dva miliona bh. građana koji svojim finansijskim donacijama i ulaganjima predstavljaju najveće investitore u domovinu.
– Zvaničan iznos doznaka iz dijaspore za prošlu godinu iznosio je oko 2,5 milijarde KM, a nezvanično, ta cifra je trostruko veća. Uz to treba dodati da je od 2000. godine do danas bosanskohercegovačka dijaspora u privredu Bosne i Hercegovine „ubrizgala“ oko 55 milijardi KM nepovratnih sredstava. Iz Centralne banke navode da posljednjih godina novčane doznake iznose oko osam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ovo vam govorimo zbog toga da imate u vidu značaj bosanskohercegovačke dijaspore za održavanje socijalnog mira u domovini – istaknuto je.
SSD BiH zatim savjetuje da se obavezno spomene odnos odnos bh. političara prema dijaspori tokom pandemije, kad su se, istaknuto je, ponašali kao “slon u staklarskoj radnji” i ponovo s pokazali da apsolutno nemaju razumijevanja za svoje državljane koji žive van granica domovine.
– Dovoljno je prisjetiti se “organizovanog” povratka bh. državljana iz evropskih zemalja, potom šatorskih karantina na granici, pa onda karantina u studentskom domu na Bjelavama. Tačku na “I” su stavili kažnjavanjem bh. građana pri povratku u zemlju a koji nisu imali validne bh. pasoše, naravno, granični policajci kazne su počeli pisati prije nego što su ovu mjeru objavili u medijima – podsjećaju.
Dalje se navodi da već četvrt vijeka bh. dijaspora od nadležnih vlasti u Bosni i Hercegovini traži rješavanje bitnih pitanja od značaja za bh. dijasporu. Istaknuto je da su od završetka rata do danas u više navrata mnoge bh. organizacije, mediji i istaknuti pojedinci iz dijaspore zvanično na raznim kongresima, manifestacijama i direktnim sastancima isticali te svoje zahtjeve i u pismenoj formi dostavljali Predsjedništvu, Vladi, nadležnim ministarstvima Bosne i Hercegovine te OHR-u. Nažalost, do sada nije bilo sluha za njihovo rješavanje.
Zatim ističu koji su naznačajniji zahtjevi bh. dijaspore već dugo na čekanju: Donošenje zakona o dijaspori, osnivanje ministarstva za dijasporu, definitivno regulisanje dvojnog državljanstva, promjena Izbornog zakona i uvođenje elektronskog glasanja i registracije za glasanje tj. ukidanje aktivne registracije, osnivanje posebne izborne jedinice za dijasporu, jer dijaspora po uzoru na Hrvatsku nema direktno izabrane svoje predstavnike u Parlamentu BiH, zahtjev za izradu i uvođenje jedinstvenog nastavnog plana i programa dopunskog obrazovanja za djecu u iseljeništvu, i provedbu člana 34. Zakona o obrazovanju koji predviđa finansiranje dopunskih škola u dijaspori, konačna i potpuna provedba Aneksa VII Dejtonskog sporazuma (koji govori o održivom povratku), povrat stanova (mogućnost za nove rokove za podnošenje zahtjeva za povrat stanova zbog toga što mnogi bh. građani u svijetu iz raznih objektivnih razloga to nisu učinili), regulisanje pitanja izgubljenog radnog staža, te s tim u vezi i pitanja koja se odnose na penzijsko – invalidsko osiguranje, jednostrana nostrifikacija diploma stečenih u inostranstvu za mlade stručnjake koji se vraćaju u BiH – Bolonjska deklaracija, obnova Matice iseljenika Bosne i Hercegovine, olakšice investitorima iz dijaspore u privredu i dosljedna borba bh. vlasti sa “pandemijsko – endemskom” korupcijom u zemlji, poštivanje Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a čiji je potpisnik i BiH, te provedba Pdluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga (slučaj Sejdić-Finci i ostali).
Dijaspora je također i ranije tražila da se iz kruga bh. građana, a posebno omladine koji završavaju eminentne škole u državama boravka omogući zapošljavanje u bh. predstavništvima.
– Neosporno je to da bh. predstavništva trebaju biti usko povezana sa bh. organizacijama u zemljama gdje oni egzistiraju. Na taj način bi se izbjeglo čak i neprijateljsko ponašanje bh. ambasadora i konzula – navedeno.
Među zahtjevima je i otvaranje kulturno-informativnih centara Bosne i Hercegovine u zemljama s većim brojem dijaspore.
Kako se troše novci?
SSD BiH podsjeća da su bh. političarima ponudili svoj prijedlog Nacrta Ustava BiH, kreiran sukladno vladavini prava i po uzoru na ustave demokratskih zemalja.
– Građani BiH u dijaspori traže puno poštivanje postojećeg multietničkog i svakog drugog načina organizovanja, bez nametanja etničkog koncepta predstavljanja iz BiH, koji se u državama u kojima žive smatra diskriminirajućim. Primjer je osnivanje reprezentativnih odbora u Saveznoj Republici Njemačkoj po nacionalnom ključu, potpuno bespotrebno, kontraproduktivno i provokativno. Zašto vlast Bosne i Hercegovine osnivanjem takozvanih “reprezentativnih tijela” stvara svoju “trofaznu” dijasporu. Da li na taj način želi “uspješan” recept vladavine prava iz Bosne i Hercegovine implementirati u demokratskim zemljama gdje živi i radi bosanskohercegovačka dijaspora – pitaju.
Dijaspori iz BiH preporučuju za kraj i da bh. političare obavezno pitaju kako se troše sredstva za koja nadležna ministarstva apliciraju kod raznih fondera a odnose se na bh. dijasporu.
– Da li postoje egzaktni podaci koliko su Vlada BiH i nadležna ministarstva dobili novca putem aplikacija i kako je on potrošen – pitaju.
Na kraju je navedeno da je “uputstvo otvoreno za sve dodatne prijedloge”.
Autori uputstva su Namik Alimajstorović, prvi predsjednik Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, Faruk Tičić, bivši sekretar Svjetskog saveza dijaspore i Haris Halilović, bivši potpredsjednik SSD BiH.
