Nakon što je skinut veo tajne s postdiplomskog studija direktorice KCUS u Zagrebu dva su moguća rješenja – Univerzitet ima mehanizme da oduzme akademsko zvanje koje nije stečeno na zakonit način. To je na nivou Univerziteta. Sud samo može ustanoviti je li Izetbegović krivotvorila podatke
Piše: Senka KURT
Sebija Izetbegović, direktorica Kliničkog centra nije pohađala postdiplomske studije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu.
Saopćila je ovo Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo nakon što su joj, putem međunarodne pravne pomoći, a na zahtjev Ministarstva pravde BiH, stigli odgovori Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Medicinski fakultet u Zagrebu naveo je tek da je direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu bila upisana u prvu godinu postdiplomskog studija “Ultrasound in clinical medicine” u akademskoj godini 1992./1993, ali je navedeno da ne postoji dokumentacija na osnovu koje bi potvrdili vjerodostojnost indeksa, koji je objavljen u mediju bliskom SDA.
S ovog fakulteta pojašnjeno je da u dosjeu Sebije Izetbegović ne postoji dokumentacija o polaganju ispita i da ona nakon polaganja ispita nije vratila u Studentsku refereadu niti indeks ni ispitnu dokumentaciju na temelju koje bi joj se upisalo polaganje ispita u evidenciju.
Također, istaknuto je, Izetbegović nije završila poslijediplomski studij “Ultrasound in clinical medicine”, niti joj je na tom studiju izdana diploma.
Sve smo ovo znali
I ovo smo sve znali. I objavili. Još davno. Na osnovu pouzdanih izvora i svjedočenja s Medicinskog fakulteta.
No, krenut ćemo redom, od činjenice da je dr. Izetbegović u suradnji sa suprugom predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem “mijenjala iskaze” vezano za ovu temu.
Prvo je završila magisterij, pa nije, pa je suprug ustvrdio da jeste. No, nije tako tvrdila kad je 1994. godine pisala Vijeću za naučno istraživački rad i postdiplomski studij u Sarajevu s molbom da joj se prizna status studenta postdiplomske nastave.
Lično je ustvrdila i potpisala da je 2. marta 1993. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisala postdiplomske studije, te da su nastava, vježbe i konsultacije izvođeni na engleskom jeziku.
– Nažalost, zbog političkih prilika, morala sam napustiti Zagreb, ne položivši četiri od ukupno 14 ispita – napisala je Izetbegović i zatražila od tadašnjeg dekana dr. Nedžada Mulabegovića da joj omogući polaganje preostalih ispita te izradu magistarskog rada.
Uz ovu je molbu, tako piše, priložila index sa postdiplomske nastave i kratku biografiju.
Kad je u javnost polako počela izlaziti istina, te sve češće i tvrdnje da niko nikada nije vidio prijepis 10 ocjena, u odbranu doktorice Izetbegović stalo je SDA-ovo glasilo, portal Stav, koji je u maju prošle godfine “ekskluzivno” objavio zagrebački index omiljene doktorice.
No, u septembru prošle godine naš portal je objavio da se uvidom u matične knjige Medicinskog fakulteta u Sarajevu ne može se utvrditi da je direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu ikada upisala postdiplomski studij.
No, direktorica Izetbegović je 29. marta 1997. godine na Medicini, pred prof. dr. Srećom Šimićem odbranila magistarsku tezu pod nazivom “Efekti ishrane trudnica na malformacije novorođenčadi u toku rata u Sarajevu”.
Nije upisala magisterij ni u Sarajevu
Kako je to moguće pitamo naše izvore s Medicinskog fakulteta, no ni oni nisu imali odgovor.
– Ako nije upisala magistarski, kako je mogla odbraniti tezu?! Kako ćete diplomirati na nekom fakultetu ako se niste upisali. Formalno – pravno nema nikakvog dokaza da je upisana. I nema datuma kad se prijavila na magisterij – kazao je naš izvor.
To je dodatno zamračilo romansiranu biografiju, koju je, kad je namjeravala upisati magisterij u Sarajevu sama otkucala. Punu nelogičnosti, neistina i netačnih podataka, kojima se bavila inspekcija u Sarajevu.
Prije svega, Izetbegović je navodila da je na Medicini u Sarajevu diplomirala s prosjekom 8,3 što nije istina, jer je njen pravi prosjek bio 7,38. No, ocjene su malo prepravljene, prvo da bi mogla postati asistent, a kasnije i upisati postdiplomske studije. Uvjet za to bio je prosjek najmanje osam tokom cijelog studija, odnosno devet iz predmeta za koji se konkurira. To su pravila za sve, osim za Sebiju Izetbegović.
Prošle godine Muradif Pajt ustvrdio je medijima da je magistarski kojeg je Izetbegović prikazala kao svoj i odbranila pred čuvenim sarajevskim ginekologom Srećom Simićem zapravo plagijat. Što je ljepše ime za, kako je tvrdio Pajt, ukradeni rad njegove bivše supruge dr. Aide Cviko, ugledne stručnjakinje iz oblasti dječije patologije, koja sad živi u Sjedinjenim Državama.
Nije prepisala nego ukrala
Ukratko, dr. Izetbegović je tokom kratke zagrebačke epizode 1992. živjela kod Pajtovih, odakle je, kako je tvrdio Muradif nestao i magistarski i doktorski rad njegove supruge.
Dr. Izetbegović je u to vrijeme bila u Turskoj, gdje su Pajtovi otputovali da ih vrate, jer ih je, kako je tvrdila, Sebija Izetbegović slučajno uzela.
– Nakon nekoliko dana on (dr. Aida Cviko, op. aut) je shvatila da je Seka uzela te radove. Nazovem Sebiju i pitam je: “Da slučajno ne znaš gdje je Aidin magisterij?! Počela mi se odmah ispričavati: “Halali, oprosti”. Kazala je kako ga je slučajno ponijela sa sobom – pričao je Pajt.
Izetbegović im nije lično vratila radove, već ih je u vrećici donio neki muškarac.
– Kada je supruga otvorila vrećicu primjetila je da (na magistarskom) nedostaje prvih nekoliko stranica, na kkojima su pisala imena mentora, članova komisije. Ne kažem da je prepisala ili plagirala magistarski rad moje supruge nego da je ukrala rad – tvrdio je Pajt.
Njegove tvrdnje nikada nisu demantirane.
Nisu demantirani ni navodi o tome kako je uopće nastavila postdipomski u Sarajevu.
Naši izvori s Medicine u Sarajevu tvrde da je na osnovu njenih riječi tadašnji dekan dr. Mulabegović prihvatio da joj nedostaje samo četiri ispita. I kraj priče.
– U evidenciji, u njenom dosijeu nema prepisa ocjena iz Zagreba, originalnog indexa, nema ni prepisa tih navodnih, famoznih 10 ispita koliko je tvrdila da je položila u Zagrebu. Iz Zagreba su na upit rektora UNSA rekli da sa sigurnošću utvrditi njenu dokumentaciju, da nemaju dokaze – navodi naš izvor.
I dodaje da sumnju pojačava i činjenica da je Sebija Izetbegović priložila dokument, navodni prijepis ocjena…. Ali da je očito da su zagrebačke ocjene (od 1 do 5), “prepravljane” u one od 5 do 10, što nije običaj
No, sad je i ta misterija konačno rasvijetljena.
Šta će se dalje dešavati, pitamo rektora Univerziteta u Sarajevu dr. Rifata Škrijelja.
No, u ovoj fazi on nije htio davati izjave. Prije svega jer UNSA nije zvanično dobila najnoviju dokumentaciju iz Zagreba niti od Ministarstva pravde BiH niti od kantonalne inspekcije.
Upozorenja su istekla
Naši izvori međutim tvrde da je za sada prava adresa uprvo kantonalna inspekcija i da bi od njih trebalo očekivati odgovor na ovo pitanje.
– Oni su institucija koja je u ime BiH putem mehanizma međunarodne pravne pomoći zatražila službeni odgovor ministarstava iz Zagreba. Čim su ga tražili trebaju da postupaju po tome. Inspekcija ima u svojim rukama nadležnosti regulisane Zakonom o radu inspekcije – navodi naš izvor.
On prepostavlja da se slučaj “Izetbegović i diploma” može riješiti na tri načina.
– Inspekcija može zatražiti od Medicinskog fakulteta ili Univerziteta da reaguje po osnovu tih papira u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, a to znači da mogu donijeti neko rješenje. Za ovakvu dokumentaciju ne šalju se upozorenja, već konkretna rješenja kojima se nešto i nešto naložiti Medicinskom fakultetu, odnosno Univerzitetu. Drugi način je da i dalje nastave provjere, mada ne znam šta više treba provjeravati. I treće da se sve razvodni – navodi naš sugovornik.
Koji god način bio u pitanju problem ostaje neriješen na Univerzitetu i pravo je pitanje kako će inspekcija djelovati jer su i Medicina i Univerzitet od 1. jula prošle godine jedno pravno lice.
Inače, krajem decembra prošle godine Tužiteljstvo Kantona Sarajevo konačno je počelo s provedbom inicijative Skupštine Kantona Sarajevo da što hitnije izvrši sve provjere vezane za diploma direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu dr. Sebije Izetbegović.
U prvom valu izjave su dale dvije zaposlenice Medicinskog fakulteta u Sarajevu, a očekivalo se da se ispitaju i tadašnji dekan već pomenuti dr. Mulabegović i tadašnji sekretar Benjamin Vojniković.
Kako saznajemo, još nisu došli na red.
Krivotvorenje diplome
Za tužiteljstvo sad je stigao novi materijal iz Zagreba.
– Imam informaciju da je Tužilaštvo nastavilo sa započetim radnjama, odmah nakon što je ova dokumentacija stigla iz Zagreba. Tužiteljstvo treba utvrdili da li je dr. Izetbegović upisivala postdiplomski studij u Sarajevu ili se prebacivala iz Zagreba. Oba su slučaja sporna, jer za upis nije imala uvjeta (prosjek ocjena), a za prepis nije imala položene ispite. Tužiteljstvo može zato povesti postupak utvrđivanja krivotvorenja dokumentacije, odnosno davanja lažnih podataka – govori naš izvor.
No, on tvrdi da se u kuloarima priča “o zastari”, jer je riječ o slučaju starom tridesetak godina, vjeruje da konačnu riječ može imati Univerzitet.
Potvrdio je to krajem januara medijima rektor Škrijelj.
– Dodatno, naše eventualno djelovanje određuje i odgovarajući zaključak Vlade KS od 16. septembra 2021., koji nalaže da kantonalne institucije i ustanove, tek u slučaju kada Tužilaštvo utvrdi zastaru, pokreću interne procedure koje se odnose na reviziju diploma – kazao je.
Naš izvor ovo pojašnjava:
– Univerzitet ima mehanizme da oduzme akademsko zvanje koje nije stečeno na zakonit način. To je na nivou Univerziteta, a ne sudstva. Sud samo može ustanoviti je li bilo krivotvorenja.
