Napad Rusije izaziva zabrinutost na Balkanu. Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov namjerno raspiruje napetosti. Pa ipak, povećanje trupa EUFOR-a u BiH je znak “da je EU konačno shvatio što je sve na kocki”
Piše: Süddeutsche Zeitung
Njemački list Süddeutsche Zeitung počinje svoj članak „dobro promišljenom” opaskom ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova pred početak invazije na Ukrajinu.
– Postoje tvrdnje, rekao je Lavrov, dakako ne distancirajući se od njih i ne navodeći njihovo porijeklo, da se na Kosovu, u Albaniji i Bosni i Hercegovini regrutiraju plaćenici i prebacuju u Donbas kako bi destabilizirali Rusiju. Vlade tri spomenute zemaljw odmah su se osjetile prisiljenima odbaciti ove nebulozne optužbe. Ali i to je već bio dovoljan pokazatelj da su Lavrovljeve riječi imale željeni učinak: podići nemire i napetosti na Balkanu – piše njemački list.
Naravno, istaknuto je u članku „nije bilo slučajno ni to što su sve spomenute zemlje pretežno muslimanske”.
Očito da je provokacija ruskog šefa diplomacije bila usmjerena i na raspirivanje emocija u Republici Srpskoj.
– Tamošnji vodeći političari se dugo igraju s vatrom, točnije scenarijem secesije srpskog dijela zemlje – čime se ponovno otvaraju još nezarasle rane rata 90-tih, što bi, kako se pribojavaju u Bruxellesu i Washingtonu, u najgorem slučaju, moglo izazvati novi rat na Balkanu -navodi SZ.
Glavni akter tamo je, kako piše SZ, Milorad Dodik, na čiji poticaj je Parlament u Banjaluci nedavno odlučio da Republika Srpska treba formirati svoju vojsku, policiju, financijsku upravu i pravosuđe. Za to bi se morao promijeniti Ustav države u cjelini, što se smatra malo vjerojatnim. .
– Ali ako bi se Republika Srpska zaista odcijepila, to bi dovršilo ratne ciljeve srpskih nacionalista, koji su etničkim čišćenjem u ratu 1992.-1995. ondje ubili ili protjerali na desetke tisuća nesrpskih stanovnika s tog područja – kaže se u tekstu.
Europska unija je pojačala trupe EUFOR-a u BiH
Glavni Dodikov zagovornik je Putin
SZ ukazuje i kako je Dodikovo potpaljivanje situacije ozbiljno; Wahsington mu je početkom godine uveo sankcije, uz obrazloženje da je stvaranjem paralelnih struktura u Republici Srpskoj potkopao institucije države BiH. A povrh toga se privatno obogatio – korupcijom. EU se, s druge strane, još nije uspio dogovoriti oko sankcija Dodiku – uglavnom zbog otpora dva najvažnija saveznika nacionalistički orijentiranih bosanskih Srba: Mađarske i, što povijesno na prvi pogled izgleda bizarno, Hrvatske.
– HDZ BiH, kao sestrinska stranka zagrebačkog HDZ-a, ušla je s Dodikom u savez iz računa jer i ona ima interes oslabiti državne institucije. Najvažniji Dodikov zagovornik na međunarodnoj razini nesumnjivo je Vladimir Putin. Moskva odavno zagovara ukidanje misije Althea u okviru europskih zaštitnih snaga EUFOR-a u BiH, kao i zatvaranje Ureda visokog predstavnika u Sarajevu (OHR), koji po nalogu međunarodne zajednice nadgleda provedbu Dejtonskog sporazuma i koji se stalno suprotstavlja Dodikovim pokušajima podjele – navodi SZ.
U četvrtak je zapovjedništvo EUFOR-a najavilo da će pojačati trupe stacionirane u Bosni i Hercegovini za još 500 vojnika koji će se priključiti postojećem kontingentu od 600 pripadnika EUFOR-a. Istaknuto je da je to mjera predostrožnosti iako trenutno ne postoji direktna prijetnja sigurnosti koja bi zahtijevala intervenciju. Naglašeno je i kako “pogoršanje međunarodne sigurnosne situacije ima potencijal da se odrazi na BiH i izazove nestabilnost.”
Sa stajališta politologa Alexandera Rhoterta, koji je radio u Uredu visokog predstavnika, povećanje trupa je znak “da je EU konačno shvatio što je sve na kocki u BiH”.
Predsjednik Srbije s Putinom: Vučić se ne želi pridružiti uvođenju sankcija protiv Rusije
Vučićeva bliskost s Rusijom (i Kinom)
Ali 1.100 pripadnika EUFOR-a u BiH je nedovoljno za osiguranje mira.
– Samo u strateški važnom distriktu Brčko potrebno je najmanje 1.000 vojnika, a ono što dodatno izaziva zabrinutost je ponašanje susjedne Srbije. Tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić redovito naglašava kako je dugoročni cilj ulazak njegove zemlje u EU, a pritom stalno pokazuje svoju bliskost s Kinom i Rusijom. Većina vlada u jugoistočnoj Europi osudila je ruski napad na Ukrajinu, uključujući i one koje su donedavno održavale bliske kontakte s Putinom, kao što su članice EU-a Slovenija i Mađarska. Mađarski premijer Viktor Orbán izjavio je u subotu da će njegova vlada podržati sve sankcije EU-a protiv Rusije: “Ovo je vrijeme da budemo ujedinjeni, to je rat.
Predsjednik Srbije Vučić, s druge strane, suzdržao se od osuda ruskog napada na Ukrajinu, dok više provladinih novina u njegovoj zemlji daje jednostran, moskovski pogled na stvari. U petak kasno navečer, Vučić je konačno uspio izjaviti da Srbija smatra pogrešnim narušavanje teritorijalnog integriteta bilo koje zemlje, pa tako i Ukrajine. Istovremeno odbacuje sankcije Rusiji, osvrćući se na ulogu Moskve tokom zračnih napada NATO-a na Srbiju. Vučić je rekao kako je u to vrijeme Rusija bila „jedina država koja nije uvela sankcije njegovoj zemlji i koja je branila njen teritorijalni integritet u UN-u. A to ne smijemo zaboraviti”, navodi se u članku koji je objavio Süddeutsche Zeitung.
