Piše: Rubina Čengić
U drugoj polovini decembra bi na našem dijelu Zemljine kugle moglo doći do pojačanog zagađenja. To bi se moglo desiti zbog buđenja Atlantika i smirenja vremenskih prilika što donosi topliji zrak s jugozapada, upozorava meteorolog Nedim Sladić. Za to vrijeme vlasti u kantonu Sarajevu najavljuju da će planirana zamjena peći u 500 domova socijalno ugroženih porodica, nakon ovogodišnjih stotinu, biti realizovana do sredine naredne godine.
Usljed tih globalnih promjena dolazi do temperaturne inverzije, odnosno topliji zrak bude izdignut uvis, a hladni, fizički teži i gušći, u nizinu. Tako planine postaju toplije od gradova usljed čega teški zagađeni zrak ostaje u kotlinama. Taj poklopac gustog hladnog zraka, ispod kojeg nema strujanja, onemogućava ozbiljniji i vjetar, a gdje nema vjetra – tu se zadržava teški zagađeni zrak i uz naše automobile, ložišta, ugalj i druge izvore zagađenja dolazi do gomilanja velikih količina aero polutanata koje se zadržavaju u kotlinama, pojašnjava Sladić.
Iz EcoAkcije kažu da je za Sarajevo to dobra vijest da zagađenje počinje tek u drugoj polovici mjeseca.
U Sarajevu je tradicionalno decembar težak jer imamo te temperaturne inverzije, pa je prognoza da ćemo ih imati samo pola mjeseca umjesto cijelog – optimistična. Ta temperaturna inverzija znači da je u gradu smog i magla, a sve iznad 800 metara nadmorske visine – planine i Hercegovina – se kupaju u suncu, kaže Enes Podić iz EcoAkcije i naglašava da kad god u BiH tokom zime imamo stabilno vrijeme – imamo i visoko zagađenje.
Kako je zagađenje u Sarajevu posljednjih godina sve opasnije, a Sarajevo često na listi najzagađenijih gradova u svijetu, kantonalne vlasti planiraju i najavljuju brojne akcije koje bi trebale smanjiti količinu otrovnih čestica u zraku. Tako je proteklih par godina uspostavljena „Epizoda pripravnost“ što bi značilo uvođenje mjera poput sistema par-nepar u saobraćaju, preporuke za održavanje online nastave, a najavljena je bila i zamjena peći za socijalno ugrožene porodice koje nerijetko lože gume i plastiku što proizvodi otrovne čestice koje slobodno odlaze u zrak.
Vlasti nisu uradile ništa što bi napravilo uočljivu razliku, ništa što mjerljivo mijenja stanje U Oktobru i novembru smo imali dosta veliko zagađenje, sve stanice su to pokazivale i gdje god postavimo novu stanicu – vidimo da je zrak loše. Banjaluka je najnoviji primjer, kaže Podić
U Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo ministar Enver Hadžiahmetović kaže da Centar za kontrolu zraka u kantonu Sarajevo prati situaciju i da su spremne mjere za smanjenje posljedica zagađenja.
Ukoliko dođe do zagađenja ili dobijemo ozbiljne najave, postepeno ćemo uvoditi predviđene mjere: prvo bi škole trebale preći na online nastavu kako bismo smanjili potrebu za javnim prevozom, potom slijedi uvođenje par-nepar sistema u saobraćaj i posljednja mjera koju imamo na raspolaganju je zabrana loženja uglja, ali to je nemoguće realizovati jer je to već socijalna mjera, pa ćemo samo pojačati informisanje prema građanima, kaže Hadžiahmetović.
Kako je u kantonu Sarajevo u toku i provedba pilot-projekta Subvencioniranje zamjene peći/kotlova na ugalj i ostala čvrsta goriva s certificiranim pećima/kotlovima i toplotnim pumpama u domaćinstvima u KS koju Ministarstvo provodi u saradnji s Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini, a kroz projekt Zeleni ekonomski razvoj koji finansira Vlada Kraljevine Švedske.
Sada ćemo zamijeniti 100 peći i to je oko 550.000 KM, a u pripremi je sljedeći krug u kom će ambasada Kraljevi Švedske uložiti 3 miliona KM i to su nove peći za još 500 porodica, to ćemo raditi u prvoj polovini naredne godine što znači da ćemo sredinom 2022-ge imati oko 600 domaćinstava sa zamijenjenim ložištima. Nama bi za zamjenu 20.000 ložišta, Koliko je procjena za Sarajevo, trebalo 100 miliona KM, ali je ambasada Kraljevine Švedske ponudila pomoć da daje jednu KM za svaku KM koju mi uložimo u taj projekat, dakle pola-pola i to bi bila revolucija ravna onoj iz 80-tih godina prošlog vijeka kada je veliki broj domaćinstava dobio centralno grijanje, kaže Hadžiahmetović.
Podsjećanja radi, kanton Sarajevo radi na povećanju broja domaćinstava koja bi za zagrijavanje koristila gas, a u pripremi su projekti korištenja termalne vode s izvorišta Ilidža za zagrijavanje domaćinstava i sistema voda-voda za zagrijavanje domaćinstava u Vogošći. Ova dva projekta, koja bi trebala biti završena do sezone grijanja u 2023. godini, bi trebala obuhvatiti više od 1.200 domaćinstava.
