Piše: Rubina Čengić
S početkom decembra 2021. godine gotovo je izvjesno da do izbora 2022. neće biti promjena u načinu glasanja i prebrojavanju glasova, cijeni predsjednik Centralne izborne komisije Željko Bakalar.
–Za uvođenje bilo kakve promjene u birački proces potrebne su izmjene Izbornog zakona BiH, ali i dodatna sredstva. Problemi s kojima se suočavamo u tom kontekstu jesu da, prije svega, građani ne znaju koje bi sve modalitete mogli koristiti kako bi nas podržali, ali i to da nema političke volje, da imamo jedan broj partija kojima se ne sviđa aktuelni sastav CIK-a BiH i koje ne žele nikakve promjene. Jedino što mi možda možemo da uradimo i trenutnoi istražujemo te mogućnosti, jeste biometrijska identifikacija birača putem zajedničkog sistema s Agencijom za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), ali to je nešto što tek istražujemo, kaže Bakalar i naglašava da je potpuna neistina da CIK BiH nešto radi na svoju ruku ili da nešto ne želi da uradi.
Građani su zainteresovani za nove tehnologije.
Dodiku ne odgovaraju nove tehnologije u izbornom zakonu, a odgovaraju u Mercedesu i Kliničkom Centru… ili Jedino rješenje, kada je u pitanju izborni zakon, je elektronsko glasanje – ja glasam i moj glas je direktno, odmah u registru, pa je u 19 završeno glasanje, a najdalje u 21 čas se znaju rezultati, pišu građani na forumima i u sekciji za komentare na portalima.
Delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Zlatko Miletić smatra da CIK BiH može samostalno uvesti nove tehnologije u izborni proces u BiH i da bi za to sigurno dobili podršku i pomoć institucija međunarodne zajednice
–CIK je nadležan da izborni proces učini zakonitim, transparentnim i javnim, to je isključivo njihova nadležnost i ubijeđen sam da za uvođenje novih tehnologija u taj proces nisu potrebne izmjene Izbornog zakona BiH. Razgovarao sam o tome s pojedinim članovima CIK-a i oni tvrde da nisam u pravu, ali me nisu uvjerili i ubijeđen sam da bi, kao bi insistirali na tome, dobili podršku EU i administracije SDA, možda bi pomogli OSCE ili neka druga međunarodna organizacija, kaže Miletić i naglašava da je dodatni problem nastojanje pojedinih stranaka da diskredituju CIK BiH.
–Mi smo na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH koja je održana krajem novembra imali inicijativu HDZ BiH da CIK BiH proglasimo organizacijom koja ne radi svoj posao, odnosno da je izabrana na nelegitiman način i ta inicijativa nije prošla sa samo jednim glasom više protiv nje. Očigledno je vladajućoj koaliciji stalo da se vrati stari saziv CIK-a BiH preko kog oni upravljaju izbornim procesom, cijeni Miletić.
I Zukan Helez, zastupnik u Parlamentu BiH smatra da CIK BiH nove tehnologije može uvesti u izborni proces bez izmjena Izbornog zakona BiH.
Slušao sam pravnike koje bolje poznaju zakone i oni smatraju da CIK BiH bez izmjena Izbornog zakona može da uvede elektronsko brojanje glasova ili nadzorne kamere. I ja mislim da mogu, ali i da trebaju to uraditi jer je to preduslov za fer i poštene izbore – mi sada uopšte ne znamo koliko su glasova teški ovi koji traže izmjene ustava i zakona jer ako u ovolikoj zemlji samo za Predsjedništvo BiH imate 500.000 nevažećih listića – pitanje je legitimnosti tih izbora, a nama prije svega treba pošten i fer izborni process koji daje legitimne rezultate, kaže Helez.
Podsjećanja radi, i misija OSCE u BiH je izbore 2018. ocijenila kao tek djelimično fer i poštene.
Bivši član CIK-a BiH i predsjednik Koalicije za slobodne i poštene izbore Pod lupom Vehid Šehić tvrdi da ipak nema uvođenja novih tehnologija bez izmjene Izbornog zakona za BiH.
–U Izbornom zakonu je na više mjesta jasno naznačeno da se glasovi broje i gdje i svaka promjena tog procesa traži izmjene izbornog zakona, a to može uraditi samo Parlament BiH koji je i usvojio taj zakon, kaže Šehić.
U Izbornom zakonu BiH u članu 5. 23. je opisan postupak brojanja listića.
Ako se brojanje glasačkih listića vrši na biračkom mjestu, birački odbor počinje utvrđivati rezultate glasanja nakon završetka procesa glasanja i zatvaranja biračkog mjesta. (2) Birački odbor prvo broji neiskorištene i upropaštene glasačke listiće i stavlja ih u odvojene pakete koji se nakon toga zapečate. (3) Birački odbor nakon toga odvojeno broji birače koji su potpisali izvode iz Centralnog biračkog spiska, birače koji su potpisali poseban izvod iz člana 5.18 ovog Zakona, te utvrđuje ukupan broj birača, koji su glasali na biračkom mjestu, i upisuje ove podatke u odgovarajuće obrasce. Birački odbor zatim otvara jednu po jednu glasačku kutiju i broji koverte s nepotvrđenim glasačkim listićima, ako ih ima, kao i glasačke listiće koji se nalaze u glasačkoj kutiji. Nakon toga, birački odbor broji važeće glasačke listiće kojima je glasano za svaku pojedinu političku stranku, koaliciju, listu nezavisnih kandidata i nezavisnog kandidata, kao i broj glasova za svakog kandidata na kandidatskoj listi, te utvrđuje broj nevažećih glasačkih listića.
