Drugi program u Livnu: Ovako ili drugačije Livno? Drugo poluvrijeme. Kolumnisti Interview.ba Dizdarević i Burić u razgovoru sa građanima
Piše: Zoran KARADŽA
Kolumnisti Interview.ba Zlatko Dizdarević i Ahmed Burić u okviru Drugog programa u Livnu su razgovarali s građanima na temu: Ovako ili drugačije Livno? Drugo poluvrijeme, diskutirali o životnoj i političkoj realnosti u Livnu danas, tražili rješenja, isticali probleme.
Livno je, kako je rekao Dizdarević, jedan od gradova koji iskaču iz svakodnevnice bh. politike.
– U Livnu postoje određeni procesi, kapaciteti i ljudi koji iskaču iz svakodnevnice politike u BiH politike. I to zadnjih 5-10 godina. Zato smo odlučili posjetiti Livno. Jer smatramo da ljudi ovdje malo drukčije razmišljaju. Ciljano smo išli na okupljanje manjeg broja ljudi na tribinama jer ljudi u takvim situacijama su slobodniji reći svoje mišljenje. Zanima nas kako Livnjaci vide bh. politiku i što ste su učinili da je situacija ovdje nešto drugačija nego u ostatku BiH – kazao je Dizdarević.
Mizerna naknada za jezero
Burić je, kazao je, u Livno došao da sluša.
– Znam o Livnu nešto. Osobito kada su u pitanju divlji konji, livanjski sir i mali nogomet. Kada je u pitanju vlast, ovdje vlada svojevrsno šarenilo – dodao je.
I rasprava je išla upravo od situacije danas, koja se možda ponekad i čini drugačija, bolja od onoga kako se živi u BiH. No, i Livno ima svoje probleme, pa su sudionici u diskusiji govorilil o aktuelnom, ali bolnom pitanju – naknadi koje dobivaju općine Livno i Tomislavgrad od Hrvatske elektroprivrede (HEP) za korištenje hidroakumulacije Buško jezero.
Naime, već više od 30 godina, HEP navedenim općinama isplaćuje mizernu naknadu za korištenje Buškog jezera. Istodobno, profit koju ostvaruje proizvodnjom električne energije je enormna i mjeri se u desecima milijuna maraka.
Ante Čolak, jedan od posjetitelja tribine i nekadašnji zastupnik u Parlamentu Federacije BiH prije više od deceniju pokrenuo je inicijativu za pravedniju naknadu. No, na žalost, nije se odmaklo dalje od toga.
– Čista zarada koju godišnje ostvaruje HEP na osnovu Buškog jezera iznosi između 60 i 100 milijuna maraka. Općine od ovoga iznosa dobivaju mrvice. Zbog nesređenih vlasničkih odnosa i sumnjivih ugovora. Jedino rješenje bi bilo osnivanje zajedničkog poduzeća kojeg bi činili Livno i Tomislavgrad, s jedne strane, i HEP-a s druge strane. Time bi ove dvije općine dobivale više novca, a financijsku korist bi imale i Federacija BiH i HB županija – naglasio je Čolak.
Ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih HB županije Momčilo Bajić ukazao je na problem funkcioniranja zdravstvenih ustanova u županiji.
– Kada sam došao na čelo ovoga ministarstva napravio sam reviziju svih zdravstvenih ustanova. Sve do jedna revizija je bila negativna. I što ja sada mogu s tim učiniti. Osobito s ovim pravosuđem. Tko će tu odgovarati – pitao je Bajić.
Jugoslav Brdar (SDP), zastupnik u županijskoj Skupštini, osvrnuo se na još jedno od najbolnijih pitanja, u Livnu, ali na žalosti i u cijelj BiH.
– Od 1991.godine do danas ove prostore je napustilo oko 60 posto ljudi. Možda žive na papiru ovdje, ali u stvarnosti ti ljudi ovdje ne ‘noće’ – slikovito je opisao Brdar.
Kazao je da i nije optimista, te da ne vjeruje u velike promjene.
– Političke stranke su sebi stvorile glasačku mašineriju kroz zapošljavanje podobnih. Ovdje je vlast najveći poslodavac. Ono ljudi što je napustilo Livno to je uradilo zbog ekonomskih razloga. Ali ima i onih koji su otišli zbog loše društvene klime. Osobito intelektualci – dodao je Brdar.
Male i velike ribe
Njegov prezimenjak Dubravko Brdar nadovezao se riječima da se oduvijek odlazilo iz ovih krajeva. No, nekada se išlo iz političkih, danas iz ekonomskih razloga.
Govorilo se i o radu pravosuđa u ovoj županiji.
Pa se diskusija opet vratila na početak.
Većina se složila kako se slučajevi gospodarskog kriminala i korupcije uopće ne procesuiraju i da je naglasak stavljen na manje bitna kriminalna djela.
