Javno saslušanje ministra poljoprivrede FBiH Šemsudina Dedića, te krivična prijava, upućeni su zbog podjele više od 3,5 miliona KM kompanijama koje su tokom pandemije obećale da neće, pa na kraju masovno otpuštale radnike
Piše: Senka KURT
Zbog ogromne količine javnog novca koji je dodjeljen privatnim kompanijama (90 miliona KM), tokom pandemije, a gdje su federalni revizori utvrdili nezakonitosti, netransparentan utrošak, sutra, u četvrtak i petak na javna saslušanja ministara Vlade FBiH po prvi put pozvano je Federalno tužilaštvo.
U četvrtak će biti saslušan ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić, a upravo je na adresu Kantonalnog tužiteljstva Sarajevo ovih dana stigla dana Krivična prijava protiv ministra Dedića, članova Komisije za poslove provođenja Javnog poziva za podnošenje prijava za dodjelu finansijske pomoći subjektima iz poljoprivredno-prehrambenog sektora, te Branimira Stipića, internog revizora iz ovog ministarstva.
Krivična prijava podnesena je zbog sumnje da su članovi Komisije od oktobra 2020. do januara 2021. uz blagoslov ministra Dedića, te internog revizora Stipića, direktno kršeći kriterije u raspodjeli finansijske pomoći kompanijama pogođenim koronavirusom iskoristili svoj službeni položaj i oštetili budžet za najmanje 3,5 miliona KM.
Sve to navedeno je i u Izvještaju o finansijskoj reviziji kojega su za prošlu godinu sačinili Federalni revizori.
Javni poziv za tajne poslove
A priča ide ovako: Krajem oktobra 2020. godine objavljen je Javni poziv za podnošenje prijava za dodjelu finansijske pomoći poslovnim subjektima iz poljoprivredno-prehrambenog sektora u okolnostima pandemije COVID-19.
Pristiglo je 50 prijava, navedeno je u Izvještaju federalnih revizora, a Komisija, u čijem su sastavu između ostalih bili Josip Jukić i Bešćo Alibegović, odobrila je njih 31. Tako je 60 posto sredstava dodijeljeno na osnovu iznosa kojeg je kompanija ostvarila 2019. a a 40 posto na osnovu broja zaposlenih.
Raspodjela iznosa na osnovu broja zaposlenika izvršena je na način da je za period od šest mjeseci (1. 7. – 31. 12. 2020. godine) obračunata minimalna bruto plaća za svakog zaposlenog, kojih je ukupno bilo 637 na osnovu dostavljenih prijava.
I tu se priča zakuhava, kad revizori utvrđuju da su novci i to ne male sume, otišle na račune kompanija koje nisu ništa učinile da s doniranim sredstvima poreskih obveznika sačuvaju radna mjesta. Zapravo, konstatirano je da je većina kompanija uzela pare i zbrisala radnike.
– …Uvidom u uspostavljene kriterije Uredbe, kao i definisani opći cilj dodjele finansijske pomoći: očuvanje radnih mjesta, konstatovano je da nije uzeto u razmatranje stanje zaposlenih i smanjenje radnih mjesta u finansiranim djelatnostima u odnosu na prethodnu godinu, iako su ostali primijenjeni kriteriji (ostvareni izvoz) iz 2019. godine. Broj zaposlenih na 30. 9. 2020. godine, koji je bio osnova za dodjelu sredstava, u odnosu na isti period prethodne godine, prema raspoloživim podacima Poreske uprave FBiH, kod pojedinih korisnika manji je za ukupno 42 zaposlena (ETQAN d.o.o. Sanski Most manje 9 zaposlenih, HEKO d.o.o. Bugojno manje 8 zaposlenih, STARNET d.o.o. Bugojno manje 6 zaposlenih i ŠUMSKI PLOD d.o.o. Prozor-Rama manje 5 zaposlenih)…“ – naveli su revizori.
Oni također nisu mogli potvrditi da je uspostavljenim kriterijima za broj zaposlenih zadovoljena namjena utroška sredstava koja je definirana upravo s ciljem očuvanja radnih mjesta, obzirom da su pojedini kkorisnici već smanjili broj zaposlenih.
Sve po spisku
U prilogu je pregled korisnika finansijske pomoći tokom pandemije koji su dobili sredstva iznas 10.000 KM i uporednim pokazateljima o broju zaposlenih.
Da malo i objasnimo, na primjer, iako je kompanija Etqan iz Sanskog Mosta tokom pandemije poslovala pozitivno i u tako teškim vremenima ostvarila prihod od 1,6 miliona maraka i dobit od skoro 100 hiljada maraka, otpustila je više od pola radnika.
Iz Izvještaja je vidljivo da je devet od ukupno 15 radnika ostalo bez posla. No, to nije smetalo Komisiji i ministru Dedića da ovoj kompaniji dodijeli 320.350 KM finansijske pomoći.
Pandemija nije omela ni kompaniju Heko iz Bugojna. U prošloj godini zabilježen je prihod od 16,8 miliona KM i dobit od 937 hiljada KM. Bez obzira na pozitivno poslovanje, otpustili su osam radnika. Za to su nagrađeni sa nevjerovatnih 700 hiljada KM.
Pozitivno poslovanje nije uticalo ni na firmu Starnet iz Bugojna da ne otpušta radnike. U 2020. godini imali su prihod 3,6 miliona KM i dobit oko 150 hiljada KM. Iako su otpustili šest radnika od Ministarstva su dobili 281.105 KM.
Iako su poslovali pozitivno, praksu otpuštanja radnika u toku pandemije slijedila je i firma Šumski plod iz Prozor-Rame. U 2020. godini imali su prihod veći od dva miliona KMi dobit od 340 hiljada KM. Bez obzira na to, u toku pandemije otpustili su pet radnika a od Ministarstva dobili 324.153 KM pomoći.
Revizori su utvrdili i da je oko 424 hiljade KM podijeljeno firmama sa samo jednim zaposlenim. Tako je firma AGROHERC LTD d.o.o. Čapljina, iako ima samo jednog zaposlenog, dobila 371.835 KM.
Firma DESPET iz Čapljine sa samo jednim zaposlenim dobila je 38.090 KM, a firma MARINADA iz Mostara 20.524 KM.
– Ne možemo potvrditi da je uspostavljenim kriterijima za broj zaposlenih Uredbom zadovoljena namjena utroška sredstava koja je definisana općim ciljem za očuvanje radnih mjesta, s obzirom na to da su pojedini korisnici u prethodnom periodu već smanjili broj zaposlenih – naveli su revizori, te u od Ministarstva poljoprivrede zatražili pojašnjenje.
Ministarstvo je krajem maja dostavilo komentar na Izvještaj o finansijskoj reviziji te dalo obrazloženja zašto se dijelilo šakom, kapom i vidjet ćemo u ubrzo i po kojim kriterijima, kompanijama koje su umjesto da zadrže otpuštale radnike.
– Uredbom o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije COVID-19 definisani kriterij za broj zaposlenih nije osigurao namjenu utroška sredstava u skladu s definisanim ciljem za očuvanje radnih mjesta – konstatiraju ponovo revizori.
U krivičnoj prijavi navodi se da su cijelu igru vodili članovi komisije, koji su znali da su kompanije otpustile radnike, pa su im bez obzira na to osigurali stotine hiljada KM.
– Ministar Dedić je sve to znao. On je osobno dostavio prijedlog Komisije koja je dijelila (naš) novac. On je, a to navodimo u krivičnoj prijavi, iskoristio svoj službeni položaj, dao konačno odobrenje za isplatu poticaja firmama koje nisu ispunile kriterije. Ministar je pribavio tim kompanijama protutpravnu korist u ukupnom iznosu od 3.588.834,00 KM – navodi naš izvor, jedan od potpisnika krivične prijave.
Naš sagovornik ističe i kako je interni revizor Branimir Stipčić, koji je bio dužan da nadzire zakonito i namjensko korištenje dodijeljene finansijske pomoći, svjesno propustio poduzeti ono što mu je posao, iskoristiti ovlasti i nadležnosti.
Sve će imati epilog u četvrtak, kada će u Parlamentu FBiH biti javno saslušanje lose ocijenjenih ministara i ministarstava.
Federalni zastupnik Adis Arapović na svojim je društvenim mrežama napisao da je prije više od mjesec, kao član Komisije za reviziju, zatražio hitno održavanje javnih saslušanja federalnih ministara i institucija koji nisu dobili pozitivne revizorske izvještaje za 2020. godinu.
Agresivan napad Vlade na revizore
– Neka ministarstva dobila su ocjenu s rezervom uz ozbiljne primjedbe na utrošak novca po osnovu Vladine Uredbe o dodjeli pomoći privrednim subjektima. Nemali broj privrednika javno se oglašavao tvrdeći da se novac dodijelio firmama koje su masovno otpuštale radnike ili firmama koje imaju tek jedno ili nekoliko zaposlenih, a iz budžeta su dobile stotine hiljada maraka. Vrlo neumjesan, čak nedospustivo agresivan napad na Ured za reviziju od strane Vlade i četiri ministra, a koji su najdirektnije prozvani za kršenje vlastite Uredbe, navodi na zaključak da je ovo vrlo ozbiljan problem. Ili nova afera velikih gabarita – napisao je Arapović.
On je naveo da je na ovo saslušanje po prvi put pozvano i Federalno tužiteljstvo.
– Zbog ogromne količine javnog novca koji je dodijeljen privatnim kompanijama (90 miliona KM), a gdje su revizori utvrdili određene nezakonitosti, netransparentan utrošak i/ili postupanje suprotno kriterijima, iako Vlada osporava istinitost takvih nalaza, stručnost i objektivnost Revizora, na ova saslušanja po prvi put je pozvano Federalno tužilaštvo, a poziv je otvoren i za medije i sve druge zainteresirane subjekte – naveo je Arapović.
Iz federalnog Ministarstva poljoprivrede ministra Dedića zatražili smo komentar na izvještaj revizora. Odgovor nije stigao.
U četvrtak je nova šansa. Saslušanje. Pred tužiteljima.
Kako saznajemo, slučaj raspodjele budžetskog novca, prema kriterijima ministra Dedića, predat je i Ericu Larsonu, savjetniku u Uredu za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo.
