Farmer Vladan Galijašević iz sela Rogoušići u opštini Pale je maštao da ima farmu i uzgaja koze. Kaže da 2013-te, kada je kupio zemljište i u Mostaru 30-ak kozlića, nije znao ništa o njima, a 2021. godine, uz malu pomoć prijatelja, sapuni od kozijeg mlijeka s markicom “Alpino” prodaju se u svim DM-prodavnicama u BiH, Hrvackoj, a uskoro i u Srbiji i Sloveniji. Prijatelj je u ovom slučaju bio projekat Farma II koji u BiH realizuju Američka vladina agencija za razvoj ili USAID i ambasada Švedske.
“Ništa o kozarstvu nisam znao, vidio sam ih na televiziji i na livadi, ali sam želio farmu i nekako znao da će ovo uspjeti. Mislim da smo imali i sreće i da su kozlići rasli uz nas, a mi uz njih jer smo za dvije godine imali stado sa 50ak koza”, priča Galijašević kako je nastala farma “Alpino” koja danas, uz njegovu porodicu, zapošljava pet ljudi.
Njegova ideja je bila da proizvode sir, a ambicija da po svojoj proizvodnji postane prepoznatljiv u regiji.
“Inače se bavimo trgovinom i ugostiteljstvom i htjeli smo imati svoj proizvod, dvoumili smo se između mlijeka i sira, pa smo proizvodili razne vrste sira – mlada kriška, pa sa srijemušom ili s paprikom, dimljeni, odležani u maslinovom… Sve smo probali i imali smo dobar proizvod, dobro se prodavao u restoranima sarajevske i romanijske regije, ali smo stalno bili u minusu koji je bio sve deblji. Sreća je da smo radili i druge stvari pa smo presipali sredstva iz jednog posla u drugi”, priča Galijašević i ne krije da je razmišljao i o prekidu biznisa s kozama. “Moja supruga je, inače hemijski tehničar, došla na ideju da pravimo sapun od kozijeg mlijeka i prvo je napravila nama, za kućnu upotrebnu, a kada smo shvatili da su nama jako dobro – počela je sa širom proizvodnjom, u početku u obliku srca, ruže i slično i pošto imamo jedan mali restoran i kolibicu gdje prodajemo sir, a držimo i neke markete – prodaja je krenula. Onda smo odlučili da napravimo svoj kalup i to smo uradili u Beogradu, pa smo krenuli intenzivnom proizvodnjom tri varijante – klasik, med i cimet. Sada imamo dobar sapun, čist i prirodan, od mlijeka s naše farme, meda s Paprikovca, pčelinjeg voska iz Goražda, kamilice s naših livada… sve je prirodno i domaće osim maslinovog ulja i kokosa koje nemamo svoje”, kaže Galijašević.
Pojašnjava da je pravi uspjeh počeo kada su prije 4 godine izabrani na DM-ovom javnom pozivu “Startajmo zajedno”.
“Nisam baš bio optimista, bilo je 300 kandidata, ali smo ušli u uži izbor i znao sam da imamo kvalitetan proizvod, ali nismo bili zadovoljni ambalažom. Gledao sam kakve su kod drugih i sve su mi djelovale ljepše od naše, ali prođemo i za godinu dana smo postali prepoznatljiv brend, ušli smo u sve DM-ove u BiH i posao je krenuo,. Njihova podrška nam je mnogo značila, pa smo proširili asortiman i napravili smo kamilicu, bukov pepeo… Stvarno nas je krenulo, dvije godine kasnije smo ušli u sve DM-ove u Hrvatskoj, a do kraja godine bi trebali i u Srbiju i Sloveniju”, priča Galijašević.
U to doba najveći problem je bilo pakovanje – imali su malu mašinu koja je bila spora, a nije ni zadovoljavala ekološke standard.
“Tada smo čuli za projekat Farma II i prijavili se, tražili smo pomoć – mašinu za pakovanje koja košta 50.000 KM i nakon par mjeseci smo je dobili. Ne možete da vjerujete koliko nam je to olakšalo posao”, smije se Galijašević i objašnjava da je stara mašina pakovala stotinjak sapuna za dan, dok ova nova pakuje par hiljada.
“Tako sam sretan. Ja sam u životu mislio da se ništa ne može dobiti i sve što imam sam sam napravio ili kupio, sam ili s kreditima. Ovo je prvi put da ja nešto dobijem i da mi niko ništa ne traži zauzvrat”, kaže Galijašević i pojašnjava da dnevno mogu proizvesti i do 500 sapuna, ali da oni moraju stajati ili odležati mjesec dana kako bi sazreli, kako bi se razvio proces sapunifikacija.
Galijašević ne krije da bi odustao od privatnog biznisa s kozama da nije bilo uspjeha sa sapunima, a sada najavljuje nove proizvode – kremu za lice, labelo, dječiji sapun i nada se da će njihova kćer koja studira farmaciju postati dio tima “Alpino”.
“Ja sam trgovac i čitav život trgujem, bavim se marketima, pićem, ali ovo sada je nešto moje, naše, i najdrže mi je – prizvedete nešto svoje i porodate i odete u Split, Banjaluku i vidite svoj proizvod! Srce mi je ovoliko, stvarno sam sretan i ispunjen čovjek”, kaže Galijašević.
No ovdje nije kraj – u “Alpinu” planiraju iskoristiti i đubrivo – proizvodiće humus od kalifornijskih glisti.
“Iskoristiću sav nus-proizvod i biće to zaokruživanje proizvodnje. Posao sada zaista dobro ide, nema više minusa, ali zašto to ne bih iskoristio”, zaključuje Galijašević.
Projekat Farma II u BiH realizuju USAID i ambasada Švedske koje su za razvoj poljoprivrede u BiH obezbjedile 18 miliona američkih dolara. U posljednjoj fazi ovog projekta je osigurano više od 9,3 milijona KM bespovratnih sredstava za 186 proizvođača što je rezultiralo s dodatnih 11 miliona KM investiranja korisnika bespovratnih sredstava čime je vrijednost preoizvodnje porasla za gotovo 49 miliona KM. Tokom posljednje četiri godine FARMA II je imao fokus na razvoju mljekarstva, peradarstva, voća i povrća, ljekovitog i aromatičnog bilje, te medarskom sektoru. Istovremeno su USAID i Švedska podržavali napore Bosne i Hercegovine na razvoju politike i poboljšanju zakonodavnog i regulatornog okvira potrebnog za ispunjavanje zahtjeva EU u poljoprivrednom sektoru, te olakšali akreditaciju i certificiranje omogućavajući time izvoz peradi i jaja na tržište EU. Sve ove aktivnosti su pomogle udvostručiti prodaju i utrostručiti izvoza, te otvaranje oko 1.000 novih radnih mjesta u BiH.
Podržavajući poljoprivredni sektor u BiH duže od dvadeset godina SAD su uložile oko 60 miliona dolara u razvoj više hiljada poljoprivrednih proizvođača, približile BiH euroatlantskim integracijama te pokrenule zemlju na putu ka samoodrživosti. Glavnina američke poljoprivredne potpore BiH bila je kroz programe LAMP, te FARMA I i FARMA II u partnerstvu sa Švedskom vladom. USAID-ovi projekti pomogli su u uvođenju novih ruralnih strategija i proizvoda, pružili su modernu opremu, pomogli u stvaranju radnih mjesta i povećali izvoz u zemlje EU.
U četvrtak, 24. juna na farmi “Alpino” je obilježen izlazak USAID-a iz aktivnog pomaganja poljoprivrednom sektoru u BiH. Ubuduće će poljoprivredu u BiH pomagati EU preko IPA fondova gdje je predviđeno 18 miliona eura za nepovratnu pomoć, a USAID će se posvetiti razvoju agroturizma u BiH.
