Sva poslijeratna politika, bez obzira ko je bio na vlasti ne samo u Sarajevu već i u cijeloj BiH svodi se samo na to – ko će dobiti koji plac – upozorio je poodavno ekološki aktivista Anes Podić. Nakon što je prošle sedmice Vlada KS stavila van snage Odluku o privremenim mjerama zaštite ventilacionih koridora, ovo pitanje postaje još aktuelnije. Je li riječ o ispravljanju nezakonitosti ili o tome ko će dobiti plac
Piše: Senka KURT
Vlada Kantona Sarajevo u prošlu je srijedu van snage stavila Odluku o privremenim mjerama zaštite ventilacionih koridora utvrđenih Studijom o urbanim ventilacionim koridorima i utjecaju visokih zgrada na kvalitet zraka.
Prema odluci Skupštine, a kako je objavio ministar prostornog uređenja i zaštite okolišta Enver Hadžiahmetović time nije učinjeno ništa drugo nego, kako je kazao, jedna politička odluka bivših vlasti skinuta s dnevnog reda.
Hadžiahmetović je uvjeren da Odluka o privremenim mjerama zaštite ventilacionih koridora nije usvojena da bi se zaštitili zdravlje građana i okoliš, već da bi se onemogućila gradnja.
Da se u Sarajevu (ne) gradi
– Odluka je trebala da posluži samo onima koji su je usvojili u julu prošle godine, a onda su je u decembru pet dana prije smjene prethodnog saziva vlade produžili do 1. jula ove godine. To je urađeno samo zato da se u Sarajevu ne bi ništa gradilo – rekao je Hadžiahmetović medijima.
No, sve to, pojasni je nema veze sa Studijom o urbanim ventilacionim koridorima i utjecaju gradnje visokih zgrada na kvalitet zgrada.
Studija je da podsjetimo naručena krajem 2018. godine, a njome se definiraju dva glavna zračna koridora (Marin Dvor – Stupska petlja i riječni tok Miljacke), te sporedni koridori: Južna i Sjeverna logitudinala, te Alipašina ulica.
U cilju zaštite koridora, Studija predviđa spriječavanje gradnje novih zgrada u zoni od 20 metara od obale rijeke Miljacke i ruba glavne saobraćajnice s obje strane koridora. Njome se, također, ograničava visina zgrada na 20 metara (prizemlje plus 6 spratova) u zoni od 200 metara s obje strane glavnih ventilacionih koridora. To ukratko znači zabranu odnosno spriječavanje gradnje duž koridora Alipašina ulica – Skenderija na Južnom koridoru, ali i sa obje strane ventilacionog koridora Alipašino 1 i 2.
Studiju je, na osnovu najsavremenije metodologije i softvera izradila britanska kompanija Atkins, te su dokazali utjecaj visokih zgrada na kvalitet zraka u Sarajevu.
Iz Atkinsa su poručili da ventilacioni koridori i utjecaj visokih zgrada posmatrani u svim godišnjim dobima, da su koristili podatke Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Izrada studije trajala je devet mjeseci.
Ovaj je dokument, čini se jedva dočekan, pa su ga bez problema usvojile tadašnje vlasti šestorke (Naša stranka, SDP, NiP, NLB, DF i SBB), a u prvoj Vladi Edina Forte. Tadašnji ministar Damir Filipović (SDP) imao je samo riječi hvale za ovaj projekat.
Političi dogovori šestorku su skinuli s vlasti, te je kantonom počela vladati trojka, savez SDA, DF-a i SBB-a, a na čelo ministarstva došao je priznati sarajevski arhitekta Faruk Kapidžić.
No, umjesto borbe za više zelenila, čistog zraka i kvalitetnijeg života Sarajlija, Studija se pretvorila u unutarstračku ljubavnu priču između SDA i njenog tadašnjeg načelnika općine Novi grad Semira Efendića.
Kapidžić je krenuo u otvoreni rat s Efendićem tvrdeći da nigdje u Sarajevu, pa ni u Novom gradu neće biti moguća gradnja visokih zgrada. Bio je to njegovo odgovor na Efendićevu najavu da će se na području ove općine graditi Kongresni centar i hotel. Kapidžić je potom najavljivao izmjenu 14 urbanističkih planova kako bi ih uskladio sa Studijom. Efendić je tvrdio da je riječ o “reketu” i da je ucijenjen.
– Ovdje nije riječ samo o visokim zgradama nego kompletnom pristupu urbanizmu. Meni je Studija dobro došla da se kompletan urbanizam popravi za bolji ambijent življenja. Bitno je da strujanje vazduha koji se pojavljuje iznad 20 metara bude jako i neometano da bi ovo ispod 20 metara koje osjetimo dobio dinamiku – kazao je Kapidžić u oktobru prošle godine za Interview.ba.
On je tada najavio da međutim od provedbe Studije neće biti ništa jer će nakon što je Aljoša Čampara izašao iz SDA, a već je bilo izgledno da pada vlada šestorke, u Novom gradu biti građeno kako je zamislio Efendić.
Građevinski lobi, Čampara i dogovori
– To je viša politika, ovdje je veliki građevinski lobi uticao na sve nas u ovoj vladi – – zaključio je Kapidžić.
Anes Podić iz “Eko akcije” upravo je u to vrijeme ponovno upozoravao da je, kad je riječ o kvadraturi zelenih površina po stanovniku, Sarajevo na začelju u Europi. Plac je, kazao nam je, nešto što se treba i mora (po pravilu) skupo prodati.
– I sva poslijeratna politika, bez obzira ko je bio na vlasti ne samo u Sarajevu već i u cijeloj BiH svodi se samo na to – ko će dobiti koji plac – upozorio je Podić.
No, aktuelne vlasti tvrde da su drugačiji od drugih i da im nije plan graditi i prodavati i ono malo preostalih zelenih površina.
Ministar Hadžiahmetović također se pridružio svojim prethodnicima u hvaljenju Studije. No, ono što ne valja, dodaje on, je odluka kojim se, kako je rekao medijima, studija pozicionira kao način za prostorno planiranje i izradu prostorno-planskih dokumenata, a ne za zaštitu okoliša.
Pa najavljuje novu – staru Studiju, koja će, obećava za nekoliko mjeseci ispraviti ono što su bile greške one koju smo do sada imali, prije svega vratiti zakone koji su stavljeni van snage. Pa i onaj o prostornom uređenju.
A bez tog Zakona, veli Hadžiahmetović, investitori su mogli steći utisak da je Kanton Sarajevo pravno nesiguran te odustati od ulaganja.
– Imali smo nekoliko firmi koje su dobile odobrenja za građenje. Imali smo sredstva od investitora, a sada se povlače. Naime, čini mi se da je u Članu 3. Odluke navedeno da će drugostepeni organ tj. Ministarstvo poništiti odobrenja – rekao je Hadžiahmetović za Klix.
On je dodao da je Studija bila dobra, ali zloupotrebljena jer njome ukinuto pravo da općine izdaju urbanističke saglasnosti.
No, uvjerava, ni u buduće neće biti gradnje kako ko želi. O tome će brinuti Savjet kojeg čine arhitekti i drugi stručnjaci koji će se baviti urbanističkim planovima.
Odluku svoga prethodnika Kapidžića da se historijski urbani krajolik Sarajeva proglasi nacionalnim spomenikom smatra štetnom, jer su, tvrdi, tako zaustavljene investicije od nekoliko milijardi KM.
– Više ne možemo govoriti da je ovo pitanje neke političke opcije. Više se može govoriti o tome da je riječ o nekim lobijima, da neko bude filter kojim će se određivati šta se može graditi, a šta ne može – zaključio je ministar Hadžiahmetović.
I to je već drugi put da se spominju lobiji. Na to upozoravaju nevladine organizacije, bivše, pa i aktuelne vlasti.
Nekadašnji ministar Kapidžić nije dugo čekao da odgovori Hadžiahmetoviću, pa je na Facebooku napisao da aktuelna Vlada stavljanjem Odluke o zaštiti ventilacionih koridora nastavlja “tibrizaciju” Sarajeva i Kantona, aludirajući na neplansku i kako se sve više ispostavlja prilično sumnjivu gradnju u sarajevskom naselju Stup.
I Damir Filipović, koji je upravo kumovao usvajanju Odluke, kao nekadašnji ministar, pitao je nove vlasti za čiji interes se to radi, na čiju štetu, da li je ovo urađeno na zahtjev investitora koji je ili koji će finansirati kampanju pojedine stranke, da li je riječ o interesu nekog pojedinca ili grupe, da li su oni koji su glasali za ovu odluku znali za urbanistički plan, koji se primjenjuje od 1986. a kojim se još i tada ne preporučuje gradnja visokih zgrada.
Na sva ova pitanja nije stigao odgovor. Ne računamo li da je Elmedin Konaković, lider Naroda i pravde reagirao na Facebooku.
Inače, upravo se Narod i pravda u kuloarima pominju kao inicijatori stavljanja Odluke van snage, a sve da bi, kako se spekulira, od investitora prikupio novac za stranačke aktivnosti za izbore iduće godine.
Konaković ističe da je Studiju važno poštovati, “uz još neke dorade”.
Ko hoće da na minderima određuje spratnost
On podsjeća da je Faruk Kapidžić na osnovu Studije donio Odluku kojom se zabranjuje građenje i izdavanje pravnih akata za sve zahvate u koridoru.
– Dvije su grupe ovih što negoduju. Prvi, mnogo opasniji, ovi što hoće da kontrolišu prostor i dalje, da određuju spratnost na minderima, kome oni misle da treba. Oni su naravno kreatori i izvođači Tibre. O njima ćemo ponovo naredne sedmice, sa novim informacijama. Postoje i ovi drugi koji ne prave razliku između Studije i Odluke, a morali bi, na ozbiljnim su funkcijama bili. Nisi opasni, samo su preglasni – naveo je Konaković.
Prema njegovim navodima bez obzira i na jedne i na druge je potreba da se od Sarajeva ne pravi zona sumraka za investitore “koje tjeramo kreirajući ovakvu pravnu nesigurnost, ali i potreba da Kanton zaštitimo previsokih zgrada koje mogu utjecati na kvalitet zraka”.
Konaković poručuje kako i dalje načelnici i općinska vijeća imaju punu kontrolu nad svim procesima, kao što treba i kako im po pravu pripada.
Tako je doduše bilo i kad se gradilo bez plana, pa se takmičilo ko može napraviti više. Ili u slučaju famozne “Tibre”. Ko može gore.
