Lejla Brčić: Nema govora o neslaganju, ostavka je isključivo privatne prirode

slika1

Lejla Brčić, ministrica pravde i uprave Kantona Sarajevo ne želi otkriti puno detalja o razlozima ostavke koju je jučer dala. Svjesna je da će se njena odluka preispitivati, te traži da javnost poštuje njeno pravo na privatnost

Razgovarala: Senka KURT

 

Interview: Naveli ste u svojoj ostavci da je riječ o privatnim razlozima. Međutim, u kuloarima, ali i prema izvorima bliskim Našoj stranci, govori se o Vašem neslaganju sa politikom Naroda i pravde, odnosno konkretno predsjednikom te stranke Elmedinom Konakovićem. Kako to komentirate?

Brčić: Upravo iz razloga što sam očekivala da će se, iz određenih krugova, moja odluka politizirati, zamolila sam umaprijed da se ne posmatra kroz tu prizmu. Kao što sam i obavijestila javnost, odluka je isključivo privatne prirode. Sa gospodinom Konakovićem sam i u prvom dijelu našeg mandata, govorim o vremenu Vlade “Šestorke”, ali i u ovom mandatu imala jako dobru saradnju. Borba protiv korupcije i aktivnosti na tom polju su bili moj apsolutni prioritet, ali istini za volju neke od tih aktivnosti je pokrenuo gospodin Konaković, dok je obnašao poziciju premijera KS. Dakle, i na tom polju smo istih razmišljanja i ciljeva i imala sam njegovu (kao i ostalih koalicionih partnera) podršku u mom radu. Nema govora ni o kakvom neslaganju, niti razlozi moje ostavke imaju dodirnih tačaka sa takvim kuloarskim nagađanjima.

Interview: U prilog tom argumentu govori i današnje saopćenje Naše stranke, u kojemu se ističe da ste stručna, odlučna i principijelna osoba. Jesu li upravo Vaši principi doprinijeli i ostavci?

Brčić: Zamolila sam javnost da se poštuje moje pravo na privatnost, a razlozi za ostavku nisu političke prirode. Sretna sam da me kolege u stranci, naši politički partneri, kao i kolegice i kolege u Vladi vide kao stručnu i principijelnu osobu.

Zajedno s Bugarskom pripadamo skupini duboko korumpiranih zemalja

Interview: Jučer je Skupština Kantona Sarajevo usvojila nacrt Zakona o zabrani nepotizma i sprječavanju stranačkog zapošljavanja. Šta taj zakon u konačnici treba donijeti? Na koga se on najviše odnosi?

Brčić: Uprkos različitim diskusijama, što dobrim dijelom i razumijem, jer je Skupština pozornica zastupnicima, sretna sam da je nacrt Zakona usvojen jednoglasno. Mnogi su juče postavili pitanje zašto nas poredim i za primjer uzimam Bugarsku. Najsretnija bih bila da smo društvo koje se može porediti, primjera radi, sa Švedskom. Nažalost, mi, zajedno sa tom Bugarskom, pripadamo skupini duboko korumpiranih zemalja. U takvim okolnostima, prinuđeni smo donositi propise kojima se i ograničavaju određena lična prava, ali u javnom interesu sistemskog unaprijeđenja javne službe i vraćanja povjerenja građanki i građana javni sektor.

Najkraće rečeno, ovakav propis  će onemogućiti da se članovi porodica i stranačke kolege imenovanih i izabranih zvaničnika zapošljavaju u javni sektor. I nećemo biti prvi sa takvim zakonskim rješenjem. Ukrajina, Bugarska, Slovačka, ali i pojedine pokrajine u Njemačkoj već godinama imaju u primjeni takva ili slična zakonska rješenja.

Interview: Borba protiv korupcije u našoj zemlji jedan je od najtežih zadataka. Moramo biti iskreni pa reći da građani BiH nemaju previše nade da će korupcija biti pobijeđena, jer je duboko ukorijenjena, dugogodišnja je praksa, postala gotovo model življenja i rada. Kako Vi na to gledate i na čemu temeljite svoj optimizam?

 Brčić: Borba protiv korupcije je kontinuirana aktivnost i mora biti stalno prisutna. Uspostava sistema koji će umanjiti prostor za korupciju, učiniti je vidljivijom odnosno lakšom za otkrivanje, jačanje integriteta javnih službenika je ključ te borbe. Zakonska rješenja koja sam predlagala su u toj funkciji.

Interview: Usvajanjem Zakona o porijeklu imovine, te uspostavom registra imovine naprvljena je stepenica ka prijavi korupcije. Kako bi taj proces trebao izgledati? Vjerujete li da ćemo uskoro imati prve rezultate, oduzimanje imovine onima koji su je stekli na nelegalan način?

 Brčić: Zakon o prijavljivanju imovine, odnosno krivične prijave su prvi korak u tom procesu. Finalizacija tog procesa je u pravosuđu o kojem je u prethodnom periodu sve rečeno. Ohrabrujuće su naznake promjena u radu VSTV, nadam se da će dati i rezulate.

Ponosna sam na krivičnu prijavu protiv Ravnogorskog pokreta

 Interview: Prije dvije godine Tužiteljstvu ste uputili prijavu protiv Ravnogorskog četničkog pokreta, a suđenje je počelo prije sedam dana.  Je li ovo početak institucionalnog obračuna sa fašističkim pokretima, organizacijama, ideologijama? Vjerujete li u nastavak ovakvih procesa?

Brčić: Aktivnost na koju sam možda i najviše ponosna i iz prvog i iz drugog dijela mog mandata je ta krivična prijava, prva zvanično podnesena (što je veliki poraz našeg društva i zvaničnika koji ne rade kroz institucije nego se drže polja deklaratornih saopštenja za javnost) protiv Ravnogorskog pokreta. Očekujem osuđujuću presudu, što će biti prvi korak ka gašenju rada udruženja koja promovišu cetničku ideologiju i lik i djelo Draže Mihajlovića kao njihovog utemeljitelja. Koji god posao radila, moj fokus i lična misija će biti gašenje i brisanje iz registara tih i takvih udruženja.

Interview: Bez obzira na Vaše razloge, možete li reći kako nastavljate Vašu karijeru u buduće?

Brčić: Za početak, vraćam se na svoj stari posao i svakako ostajem aktivna u Našoj stranci, kao članica Predsjedništva. Sve dalje od toga, vrijeme i okolnosti će pokazati. I za kraj, istinski i od srca se moram zahvaliti građankama i građanima za svu podršku koju sam imala u svom radu, ali i divnim porukama koje su mi uputili nakon što sam saopštila odluku o ostavci.