U posljednjih mjesec dana otkako je ovo počelo nema dana bez dženaze ili sahrane. Svaki dan imamo po dvije, tri dženaze. Osjeti se razlika, nije ovo nikad ovako bilo – govori za Interview.ba direktor pokopnog društva Emčo iz Ilijaša Mirza Čavrk.
PIŠE: Alena Beširević
Prema službenim podacima kojima raspolaže Vlada Kantona Sarajevo, u posljednjih šest dana su samo na području ovog kantona od posljedica zaraze virusom SARS-CoV-19 preminulo je 106 osoba. Pokopna društva rade u istim kapacitetima u kojima su radili prije pandemije, a posla je duplo ili troduplo više. Mrtvačnice su pune, na prevoz tijela se mora čekati i po nekoliko sati, redovi ispred pokopnih društava sve su duži, a oni koji se bave prevozom i ukopom preminulih su sve umorniji.
– Mjesec mart bilježi 683 preminulih, a od čege ja 578 naših sugrađana izgubilo život od posljedica koronavirusa, što je u odnosu na mjesec februar 300 posto veća smrtnost. Za 2020. godinu, kada je već virus zahvatio našu zemlju, ukupan broj preminulih osoba bio je 3.407 – navodi glasnogovornica KJKP Pokop Najda Vranić-Beširević.
O razornoj moći virusa i situaciji u kojoj se trenutno nalazimo možda najbolje mogu posvjedočiti djelatnici KJKP Pokop koji su zaduženi za prevoz i ukop onih koji su preminuli od posljedica zaraze Covid-19.
– Sahrana i dženaza na grobljima kojima upravlja i gazduje „Pokop“ u prosjeku je po 15, a bude dana kada imamo i preko 20 ukopa dnevno. S obzirom na to da je KJKP Pokop jedini ovlašten za prevoz osoba preminulih od posljedica korone, važan je podatak da se radi o preko 25 prevoza dnevno, što znači da su česti dani kada svaki sat neko izgubi bitku za život – govori Vranić-Beširević.
Dezinfekcija usporava rad
Direktor Emčo pokopa iz Ilijaša također navodi da samo djelatnici Pokopa mogu da preuzmu tijela iz bolnica i pripreme ga za pokop. U KJKP Pokop, kaže glasnogovornica Vranić-Beširević donesen je i Protokol o postupku ugovaranja ukopa, higijeni i dezinfekciji, korištenju zaštitnih sredstava i opreme, njihovom odlaganju i uništavanju.
– Djelatnici KJKP Pokopa preuzimaju tijela sa klinike i stavljaju u sanduke. I tek kad oni dezinfikuju i urade sve što treba ostala pokopna društva mogu da preuzmu tijelo od njih – priča Čavrk.
On navodi da je posao stresan i da se radi sedam dana u sedmici bez pauze.
– Stresno je. Mi ujutro u 6 sati izađemo iz kuće, a vratimo se u 8 ili 9 uveče. Vikendom isto radimo. Samo u subotu smo imali 4 korona dženaze – govori Čavrk.
I djelatnici KJKP Pokop su na raspolaganju građanima 24 sata dnevno, ali kažu da imaju problem sa kapacitetima.
– Isti broj ljudi radi kao i u vrijeme dok nije bilo pandemije i ljudi zaista rade bez pauze. Redovi ispred naših kancelarija su sve duži, a na prijevoz se čeka i po par sati, no, činimo sve što je u našoj moći kako bi ljudima olakšali situacije kroz koje prolaze – kaže glasnogovornica KJKP Pokop.
Zbog dezinfekcije koja se radi non-stop, kaže glasnogovornica KJKP Pokop, u nekim situacijama treba i puno više vremena.
– Ipak, sa malim brojem ljudi uspjeli smo posao organizirati i biti svakodnevno dostupni i na usluzi – govori Vranić-Beširević.
Osim problema sa kapacitetima u ovom pokopnom društvu se bore sa nedostatkom mjesta u mrtvačnicama.
– Poseban problem s kojim se suočavamo je nedostatak adekvatne mrtvačnice, čiji kapaciteti niti blizu ne zadovoljavaju potrebe ni većih nesreća, a kamoli pandemije. Nase mrtvačnice su odavno pune i već dugo improviziramo kako bi smo na adekvatan način skladištila tijela preminulih koja čekaju ukop. Dešava se da je u mrtvačnici i po 80 tijela i više – navodi Vranić-Beširević.
Sahrane i dženaze u skladu s mjerama
Najveći broj preminulih se sahranjuje na groblju Vlakovo, jer je to jedino aktivno groblje kojim raspolaže KJKP Pokop.
– Na drugim našim grobljima ukopi se obavljaju samo ukoliko su preminula lica imala rezervaciju. Dženaze i sahrane se odrzavaju redovno, i u skladu sa usvojenim procedurama koje smo donijeli u ovakvoj situaciji, a u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i federalnog i kantonalnog ministarstva zdravstva, te Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo – kaže Vranić- Beširević.
Iz Emčo pokopa navode da oni nemaju problem sa grobnim mjestima jer ”postoji novootvoreno mezarje u Ljubnićima u kojem ima dovoljno prostora”.
– I ne idu sve dženaze tamo, nego ima dosta onih koje idu po selima. Također, vozimo i u neka udaljenija mjesta – kaže Čavrk.
Poštivanje epidemioloških mjera posebno je važno tokom održavanja sahrana i dženaza. Obavezno je održavanje fizičke distance, korištenje lične zaštitne opreme, izbjegavanje rukovanja i bližeg fizičkog kontakta prilikom izražavanja saučešća porodici. Također, savjetuje se da se ovi obredi obavljaju uz minimalan broj prisutnih. Kretanje unutar vjerskih objekata je također potrebno reducirati tokom sahrana i dženaza.
– Građani koji dolaze na sahrane i dzenaze ponašaju se savjesno i trude se ispoštovati sve epidemiološke mjere kako bi njihova bezbjednost bila na što većem nivou, tako da se u tom smislu ne suočavamo ni sa kakvim problemima – kaže Vranić-Beširević.
Iz Emčo pokopa kažu da nemaju problem sa nesavjesnim građanima, ali i da ne mogu uticati na broj ljudi koji dolazi na sahranu ili dženazu.
– Mi ne određujemo broj ljudi, mi samo napišemo na smrtovnicama da dženazi prisustvuju samo članovi uže porodice – napominje Čavrk.
Vakcinacija ljudi koji vrše ukope
Ljudi koji su zaduženi za prevoz i pokop preminulih od Covida-19 najizloženiji su zarazi – oni su, kako navodi Vranić-Beširević, na “prvoj borbenoj liniji”. Zbog toga i direktor Emčo pokopa iz Ilijaša smatra da bi ovi ljudi trebali biti prioritetna kategorija za imunizaciju.
– Ja sam razmišljao o tome da bismo mi iz ove profesije trebali biti u prioritetnim kategorijama pri vakcinaciji. Mi ipak kopamo grobna mjesta i dolazimo u kontakt sa porodicama zaraženih i preminulih od korone – govori Čavrk.
Direktor Pokopnog društva Bakije Fuad Sikirić je, također, mišljenja, da bar ljudi koji su na terenu i koji su direktno izloženi zarazi trebaju biti prioritetna kategorija kaad je riječ o imunizaciji. On napominje da je najveći teret krize koja je izazvana pandemijom pao na djelatnike KJKP Pokopa.
– Mi smo u stalnoj komunikaciji, jer kada se dešavaju ovakve stvari onda tu nema nikakvog rivalstva, nego gledamo da izađemo u susret jedni drugima – kaže Sikirić.
U situaciji u kojoj zakazuju podrška državnih struktura, u kojoj se institucije bore sa nedostacima svake vrste solidarnost ima veliku ulogu. Ljudi su tu jedni za druge. Iz pokopnih društava napominju da izlaze u susret jedni drugima, ali i porodicama onih čije je živote virus zaustavio.
– Mi smo mogli i izbjeći da ne radimo ove slučajeve sa koronom, jer je za to KJKP Pokop zadužen i nemamo mi tu neku zaradu. Mi samo obezbijedimo kopanje i bašluk, ali to se vodi kao polovična džaneza. I ja sam mogao da kažem da to neću ni da radim, ali nisam želio da ostavim ove ljude na cjedilu, moje sugrađane. Teško pronaći ljude koji bi i kopali i prevozili tijela. Također, ni u pokopu ne mogu sve da stignu, pa onda mi izađemo u susret – priča direktor pokopnog društva Emčo iz Ilijaša.
Solidarnost u ovim uslovima ima ogromnu moć, a ljudima je sada više nego ikada potrebna pomoć, lijepa riječ i utjeha, pogotovo u trenutcima bola zbog gubitka najbližih. I pošto oni koji su plaćeni da pomognu neće ili nisu sposobni, onda je jedina svijetla tačka u ovom mračnom vremenu solidarnost među onima koji rade jedan od najzahtjevnijih i najstresnijih poslova i inače, a pogotovo u vrijeme koje obiljažava pandemija.
(Interview.ba)
