Valentin Incko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, uskoro bi mogao napustiti i funkciju i BiH. Građani vjerovatno neće „izraziti zabrinutost“ zbog njegovog odlaska, s obzirom da u 11 godina njegovog mandata u BiH teško da je postigao ikakav rezultat.
Piše: Mirna Stanković – Luković
Od njegovog cjelokupnog angažmana, Bosance i Hercegovce je, barem po rezultatim Google pretrage, najviše interesovala visina njegove plate.
U svom prvom obraćanju, kada je preuzeo dužnost Visokog predstavnika, Valentin Inzko je rekao da će njegov glavni zadatak biti “provedba i monitoring Dejtonskog mirovnog sporazuma” te da će, u skladu sa smjernicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, zajedno sa zvaničnicima BiH, nastojati ubrzati put BiH ka Evropskoj uniji.
Evo, 12 godina kasnije, možemo potvrditi da je posmatrao provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma i izražavao zabrinutost, podnio izvještaje o stanju u BiH Ujedinjenim nacijama, ali da Bosna i Hercegovina nije ništa bliža Evropskoj uniji nego što je bila kada je Inzko došao.
Bonske ovlasti
– Ja lično volim pregovarati, ali ako budem imao utisak da neke stvari ne idu dobro, onda ću biti primoran da koristim bonske ovlasti, rekao je Inzko po preuzimanju dužnoti. Sudeći po preduzetim koracima, u BiH je u posljednjih 12 godina sve dobro išlo, jer bonske ovlasti nije koristio nijednom.
– Bonske ovlasti postoje. Ne postoji klima u međunarodnoj zajednici da se koriste bonske ovlasti, rekao je Inzko u intervjuu za N1 2019. godine.
– Građani imaju izbore – da nagrade dobre i kazne loše političare. Bonske ovlasti su se do sada koristile 800 puta, pogotovo u prvih 11 godina. Sada su došla druga vremena, rekao je u istom razgovoru.
Iako ih za svog mandata Inzko nikada nije upotrijebio, bonske ovlasti su tu i tamo spominjane kao neka vrsta prijetnje – mogle bi se upotrijebiti, došlo je vrijeme da se upotrijebe… Posljednja najava mogućnosti korištenja bonskih ovlasti dolazi u isto vrijeme kada i najava da bi Inzko mogao otići sa mjesta Visokog predstavnika.
U novembru je izjavio da u međunarodnoj zajednici „raste raspoloženje za korištenjem bonskih ovlasti“, te da je vrijeme da se uđe u treću fazu, odnosno u novo poglavlje u bh. politici.
– Treba da počinjemo treću fazu, da razmislimo šta ćemo raditi u trećoj fazi, da pravimo novo poglavlje. Ovih 12 godina – ovako ne možemo nastavljati. Mi smo se svi toga nagledali, međunarodna zajednica i domaći političari treba da otvore novo poglavlje. tužno je, ali mladi odlaze, talentovani odlaze, oni ne vide perspektivu. Ako bi vidjeli iskru perspektive da će biti bolje, ne za 20 godina, nego u dogledno vrijeme, mnogo bi ljudi ostalo, mnogi bi se vratili, rekao je Inzko za N1.
Državna imovina
Dva pitanja su u vrijeme Inzkovog dolaska na mjesto Visokog predstavnika zvanično bila prioriteti – reforma Ustava Bosne i Hercegovine i pitanje državne imovine.
Reformu Ustava ne vrijedi ni spominjati.
Što se tiče državne imovine, BiH do danas nije regulisala to pitanje. Donošenje zakona godinama osporavaju političke strukture iz RS koje su istovremeno ovo pitanje pokušale regulisati na entiteskom nivou. U februaru prošle godine, pitanje državne imovine izazvalo je jednu u nizu kriza u BiH. Ustavni sud BiH je na jednoj od sjednica utvrdio kako je Ustavu BiH suprotan član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, odnosno da je predmetno poljoprivredno zemljište u “isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine”. Slično je utvrđeno i u Zakonu o unutrašnoj plovidbi RS-a, gdje plovni putevi i jezera, ne mogu biti imovina RS i u isključivoj su nadležnosti BiH.
Milorad Dodik je ustvrdio kako je odluka Ustavnog suda BiH politička, da predstavlja “državni udar”, odnosno atak na teritorijalnu organizaciju BiH.
– Ovo je naša crvena linija za pravosudni aparat BiH koji izgleda ne radi ništa drugo nego pokušava da nameće nepravna rješenja i presuđuje Republici Srpskoj, počev od grba, himne, zastave, Dana Republike pa sve do teritorije, rekao je Dodik.
Pitanje državne imovine se, u vrijeme odlaska šestog Visokog predstavnika Miroslava Lajčaka i dolaska Valentina Inzka, smatralo jedinim pitanjem koje treba riješiti prije konačnog zatvaranja Ureda Visokog predstavnika (OHR) u BiH.
– Najznačajnije pitanje koje je sada na dnevnom redu je pitanje državne imovine, rekao je Miroslav Lajčak na dan kada je Inzko preuzeo dužnost i dodao kako je “to i jedini preostali uslov za tranziciju OHR-a”.
Uslovi za zatvaranje OHR-a utvrđeni su u februaru 2008. godine. Poznati su kao Program 5+2, a riječ je o zahtjevima koje organi BiH trebaju ispuniti.
- Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti;
- Prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu;
- Potpuna provedba Konačne odluke za Brčko;
- Fiskalna održivost (promovirana putem Sporazuma o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava UINO-a i osnivanje Nacionalnog fiskalnog vijeća); i
- Zaživljavanje vladavine prava (demonstrirano putem usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenjem Zakona o strancima i azilu i usvajanjem Državne strategije za reformu sektora pravosuđa)
+
- Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju; i
- Pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira utemeljena na punom poštivanju Daytonskog mirovnog sporazuma.
Ravno 13 godina od kada su politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira postavili ove zahtjeve, vlasti BiH nisu ispunile sve što je od njih traženo, a Valentin Inzko, za kojeg se očekivalo da će „zaključati vrata“ OHR-a, danas čeka nasljednika kojem će predati ključ.
Od dobrodošlice do uvreda
Međunarodna zajednica razlog za neispunjavanje Programa +2 najvećim dijelom vidi u Republici Srpskoj i Miloradu Dodiku koji najviše i priča o potrebi zatvaranja OHR-a-
– Gospodin Inzko je dobrodošao za nas kao predstavnik EU. Mi ćemo s njim sarađivati i na pitanju državne imovine i smatramo da je to njegov mandat. Kada se to pitanje završi, mislimo da su prestali razlozi za postojanje OHR-a, rekao je Dodik.
Između 2009. i 2020. godine „dobrodošli gospodin Inzko“ je postao „monstrum“.
– Zaustavite tog monstruma koji nam pokušava nametnuti odluke koje nisu uspostavljene u Dejtonskom sporazumu, on je stranac koji će uništiti BiH. On se sveti Srbima i Hrvatima u BiH. Inzko nema apsolutno ništa s državnom imovinom u BiH i pokušava zaustaviti izgradnju hidroelektrana i aerodroma. Nijednu odluku nećemo službeno objaviti ni poštovati u RS-u. Ako Inzko nastavi provoditi odluke razmotrit ću početak integracije RS-a s matičnom zemljom Srbijom, rekao je Dodik na okruglom stolu pred Vijećem sigurnosti UN-a u novembru 2020.
Već u decembru je uslijedio „jači pritisak“ međunarodne zajednice, i vjerovatno najkokretniji potez u posljednjih 12 godina. Rezultat je bio uklanjanje ploče sa imenom Radovana Karadžića sa studentskog doma na Palama. Uklanjanje ploče uslijedilo je nakon što je Inzko Dodiku zaprijetio evropskim sankcijama. Nekoliko dana kasnije dolazi i najava mogućeg Inzkovog odlaska.
Informaciju o odlasku, Inzko je potvrdio krajem decembra.
-Ja bih lično nakon 12 godina na ovom položaju pozdravio promjenu na mjestu visokog predstavnika, rekao je Inzko.
Potvrdio je i informaciju da je Njemačka za njegovog nasljednika predložila političara Kršćansko-socijalne unije i bivšeg ministra poljoprivrede Christiana Schmidta.
Pojedini smjenu na čelu OHR-a vide kao najavu pojačanja angažmana međunarodne zajednice kako bi se konačno sprovele neophodne reforme. OHR će u Bosni i Hercegovini sigurno ostati još neko vrijeme, ko god bio na čelu ove institucije. Inzka možda otprave riječima kojima je on, navodno, bodrio Fadila Novalića.
– “Hajde dečko”, a bukvalno, mi je Valentin Incko rekao tako, izjavio je Novalić na ročištu zbog afere „Respiratori“ u maju prošle godine.
