Pad broja turista u Sarajevu je 2020. godine bio 80%. Ovo je zvanični podatak kojeg je prije nekoliko dana saopštila Turistička zajednica Kantona Sarajevo. Identičan pad doživjele su i sarajevske zanatlije.
Piše: Mirna Stanković – Luković
Po riječima Mehmeda Kalajdžisalihovića, predsjednika Udruženja zanatlija Kantona Sarajevo „Stari zanati“, oko 80% zanatskih radnji u Sarajevu je zatvoreno.
– Sigurno 10% njih je zatvorilo da više nikad ne otvori. Oni su procijenili da nemaju perspektivu u dogledno vrijeme, da ne mogu stići da plate račune na vrijeme. Ako vi preskočite jedan mjesec i ne platite struju ili zakupninu, vi to nikad nećete stići, kaže Kalajdžisalihović za Interview.ba.
Turisti su za zanatlije sa Baščaršije glavni izvor prihoda. Turistička sezona i veliki broj gostiju u gradu, zanatlijama je omogućavao prihod od kojeg su mogli platiti poreze i doprinose, režije, zakupninu za poslovni prostor i da im ostane za život. Sve prihode koje ostvare tokom ljetne sezone, zanatlije moraju „rastegnuti“ i preko zime, jer tada imaju manje posla.
– Turizma sada nema, zanatlije koje rade ili rade od kuće ili su stali sa proizvodnjom, ali ga nemaju kome ponuditi da bi imali profit, kaže Kaladžisalihović.
Jedan od onih koji su osjetili pad prometa je Mirsad Brkanić, sarajevski kazandžija. Za interview.ba kaže da mu je u prošloj godini promet pao za 75%. Brkanić zapošljava još dvije osobe, a jedan je od rijetkih koji tokom pandemije nisu zatvorili radnju.
– Za 12 mjeseci smo od države dobili 400 maraka, pa vi prosudite da li je to pomoć, kaže Brkanić.
Predsjednik Udruženja zanatlija kaže da deficitarni zanati po zakonu imaju pravo da drže dva radnika.
– Ali ako nemate proizvodnje, ako nemate plasmana proizvoda, radnik vam je višak. Vama tih 200 maraka ništa ne znači. Ako ode na biro, tamo dobije naknadu 400 maraka! Ali to nije rješenje – da otpuštamo ljude, jer ako se sutra situacija promijeni, sve te ljude treba vratiti sa biroa. Ljudi moraju nekako da prežive, a to ne mogu ni sa 500 maraka, kaže Mehmed Kalajdžisalihović.
Pomoć zanatlijama u iznosu od 203 konvertibilne marke po radniku zanatlijama je dala Vlada Kantona Sarajevo. Cilj je bio da se zadrže radna mjesta u zanatskim radnjama. Pomoć je data u martu i aprilu. Kalajdžisalihović kaže da je kantonalne pomoći tokom pandemije bilo vrlo malo i da je bila simbolična.
Općina Stari Grad je umanjila cijenu zakupnina poslovnih prostora za 50%, ali i to za određene mjesece, a ne za sve vrijeme trajanja pandemije. Federacija je platila doprinose za određeni period kako se radnicima – zanatlijama ne bi prekidao staž.
Kalajdžisalihović ipak kaže da u Sarajevu nećete pronaći zanatliju koji je zadovoljan.
– Dolaze ovdje u Udruženje, pitaju hoće li biti ikakve pomoći, vjerujte da je do zuba došlo, kaže predsjednik Udruženja „Stari zanati“.
– Ako se ima dati za respiratore, za hotelijerstvo, znači da ima novca, samo zavisi kako će to biti kanalisano, kaže Kalajdžisalihović i dodaje da su zanati i zanatlije odavno na rubu egzistencije.
Uprkos maloj podršci i olakšicama koje dobijaju od vlasti, kazandžija Mirsad Brkanić ne odustaje od posla. Kaže, bore se, tvrdoglavi su, uporni i vrijedni.
– Pokrenuli smo Instagram stranicu tako da ljudi iz svih dijelova BiH naručuju poštom. Imamo i stalne mušterije iz Sarajeva, a oko Nove godine su dolazili ljudi iz dijaspore, pa je malo bolje bilo što se posla tiče, kaže Brkanić.
Baščaršija je pusta skoro godinu dana, a tek iz poneke radnje se čuje karakteristični zvuk čekića. Taj zvuk je nekada privlačio turiste da provire u radnje i sami se okušaju u kazandžijskom zanatu. Kalajdžihasanović kroz smijeh kaže da se češće dešavalo da turisti čekićem udare po svojim prstima nego gdje treba.
– Rukom što se stvara, to je ljudima jako interesantno. Svaki zanat za sebe je umjetnost. Nešto iz glave, na nekom od materijala, na platnu, srebru, zlatu ili bakru, vi utkate svoj filigranski rad. Čaršija će izgubiti svoj duh, turizam će izgubiti svoj duh, barem kad su zanati u pitanju, kaže Mehmed Kaladžisalihović.
Zanatstvo je, kaže, davno izumrlo, uprkos svim pokušajima oživljavanja. S jedne strane se forsiraju neke druge grane privrede koje također šepaju, a za zanate niti ima škola niti ima zainteresovanih kandidata. Sve zanatlije koje rade u Sarajevu su ponijele tradiciju svojih porodica i znanje koje se prenosi s koljena na koljeno.
– Zanatska radnja ne traži gazdu nego radnika, slugu. U radnji ste od osam do osam ako mislite da egzistirate. Ako je sezona bolja, radit ćete i subotu i nedelju da biste se obezbijedili za neke crne, zimske dane. Zimi ima manje posla, ali se troškovi povećavaju – zbog grijanja, ishrane… Istina je da zanatstvo ima svoje prednosti i mane. Svoj ste gazda, sami odlučujete šta ćete proizvoditi, međutim, zanatlija nikad neće biti bogat, ali nikad neće biti ni gladan, kaže Kalajdžisalihović.
Udruženje zanatlija Kantona Sarajevo „Stari zanati“ okuplja 280 zanatlija različitih branši. Odlukom Federalnog ministarstva poduzetništva, razvoja i obrta deficitarni zanati imaju privilegije u odnosu na ostale – paušalno plaćaju porez i koriste minimalnu osnovica za obračun doprinosa. Odluka je donesena da bi se spasili zanati.
Sada ni ove olakšice ne pomažu zanatlijama da prežive.
– Dobijamo male beneficije. Dobio sam informaciju da će se cijene zakupnine prostora vratiti na staro, kao i doprinosi i sve ostalo, kaže Kaladžisalihović.
Namjerava se uskoro obratiti novoj kantonalnoj Vladi, ali i Federaciji BiH u nadi da će vlasti pronaći načina da pomognu zanatlijama da prežive i očuvaju tradiciju i svojih porodica, ali i Sarajeva.
– Ja se nadam da ovo neće trajati dugo, ali i za rat sam mislio da će završiti za četiri mjeseca, pa je trajao četiri godine, kaže Mehmed Kalajdžisalihović.
U 2019. godini u Sarajevu je prijavljen rekordan turistički promet. Te godine je Sarajevo posjetilo 665.489 turista, a prošle godine – 123.884 gosta. Procjenjuje se da će povratak na nivo iz 2019. godine biti moguć tek 2024.
