DSC 0036 scaled
DSC 0036 scaled

Zagađenje u Sarajevu: Strategije, studije, odluke, ali još uvijek bez rješenja

23.12.2020.

Iako u Kantonu Sarajevo postoje propisi i urbanistički planovi kojima se pokušava zaštiti i popraviti kvalitet zraka, zahvaljujući različitim nadležnostima investitori uspijevaju zaobići propisane norme.

Piše: Mirna Stanković – Luković

Kako je na današnjoj online konferenciji Od inicijative do rješenja za zdrav zrak u Kantonu Sarajevo u organizaciji Fondacije Heinrich-Böll rekla Zijada Krvavac, pomoćnica ministra za zaštitu okoliša u Ministarstvu prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, u ovom ministarstvu su često nezadovoljni načinom na koji se izdaju okolišne dozvole iz federalne nadležnosti.

– Potkrijepit ću to jednim primjerom – nedavno se Ministarstvo usprotivilo izdavanju okolinske dozvole za novo naselje koje se gradi na Pofalićima, „Green City“ naselje koje ima devet nebodera sa po 15 spratova, što će direktno spriječiti strujanje vazduha oko sekundarnog koridora vazduha kod Željezničke stanice. Pored svih naših ukazivanja da se radi suprotno važećem urbanističkom planu, na žalost Federalno ministarstvo je izdalo tu okolinsku dozvolu, rekla je Krvavac.

Pitanje nadležnosti i bolja saradnja između različitih nivoa vlasti je samo jedno od pitanja koja će se morati riješiti da bi građani Sarajeva konačno počeli udisati čišći zrak.

– Danas želimo pričati o rješenjima vezanim za kvalitet zraka, prvenstveno u Sarajevu, jer se ta lokalna zajednica izdvaja od svih drugih koje su, po mom mišljenju, još uvijek u fazi kada negiraju postojanje problema, rekla je Jasminka Bjelavac, projektna menadžerica u Fondaciji Heinrich-Böll, ističući da su do sada prešli značajan put i da su na tom putu postigli dosta stvari.

– Prve dvije godine smo proveli ubjeđujući se da li postoji problem sa kvalitetom zraka u BiH, treću i četvrtu godinu smo, kao neko ko podržava civilni sektor izašli sa prijedlozima za poboljšanje kvalitete zraka, ali već sada smo otišli korak dalje, rekla je Bjelavac.

Azrudin Husika, direktor Regionalnog centra za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za jugoistočnu Evropu (REIC), smatra da rješavanje ovako krupnog problema kao što je zagađenje vazduha mora biti i društveni prioritet i društvena akcija.

– Moramo napustiti ovaj tradicionalni model u kojem je „neko“ kriv i „neko“ je dužan da riješi problem kvaliteta zraka, a mi možemo kao građani raditi šta hoćemo, rekao je Husika.

Jedan od glavnih zagađivača u Sarajevu su takozvana individualna ložišta – male peći na drva i ugalj u domaćinstvima i malim biznisima i kotlovi za grijanje prostora do 200 kvadratnih metara. Sagorijevanje drveta, uglja i necertificiranog peleta u ovim individualnim ložištima oslobađa velike količine lebdećih čestica PM10 i PM2,5 zbog kojih je Sarajevo u vrhu liste najzagađenijih gradova u svijetu.

U javnosti se stvorila slika da su ljudi slabijeg imovinskog stanja ti koji lože loš ugalj, gume i drugi otpad.

– Mi imamo prilično veliki broj ljudi koji su dobrostojeći, imaju i priključak na gas, i skupocjene automobile, ali koriste ugalj. Zašto? Zato što im je to najjeftinije, rekao je Husika i dodao da moramo jačati svijest da onaj ko može koristiti bolje gorivo i može utopliti svoju kuću da to radi, jer ako ne radi truje i svoju i našu djecu. Smatra da se posljedice zagađenja moraju agresivnije komunicirati sa javnosti.

Elvis Hadžikadić

Prema riječima Elvisa Hadžikadića, voditelja projekta Zeleni ekonomski razvoj UNDP-a, Razvojni program UN-a će uskoro početi raditi na izradi Strategije za ograničavanje korištenja uglja i ostalih čvrstih goriva u KS i na studiji za povećanje energetske efikasnosti za domaćinstva u socijalnoj potrebi.

– Radimo i na modelu subvencioniranja zamjene peći za peći sa ekološki prihvatljivijim energentima i sa toplotnim pumpama, rekao je Hadžikadić.

UNDP projekat Zeleni ekonomski razvoj je aktivan od 2014. godine.

– Primarno smo radili sa Vladom KS na poboljšanju energetske efikasnosti javnih objekata i do sada smo rekonstruisali više od 60 javnih objekata. Prije dvije godine smo počeli raditi studiju unapređenja i proširenja sistema daljinskog grijanja KS koja je završena prošle godine, rekao je Hadžikadić.

Predstavljajući rezultate ove studije, Hadžikadić je istakao da je važno kombinovati mjere energetske efikasnosti da bi se postigli željeni efekti. Prema njegovim riječima, zamjena peći je najlakša tamo gdje su provedene druge mjere, odnosno u onim kućama na kojima je zamijenjena stolarija i završena fasada

– Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA) je još 2017. godine okupila tim i mi smo napravili jedan model prema kojem vlasnici stambenih objekata, i individualnih i u zgradama, mogu dobiti subvencioniranje mjera energetske efikasnosti u iznosu do 45% sredstava od Vlade Kantona, Grada i Općina. Preostali iznos od 55% troškova finansiraju aplikanti iz kredita ili iz vlastitih sredstava, a ako finansiraju radove iz kredita, onda mogu dobiti sufinansiranje kamate, kaže Azrudin Husika.

Naglasio je da su prvi javni poziv raspisali prije oko godinu i po dana, a da se početku radova na objektima kojima je odobreno sufinansiranje očekuje na proljeće.

– Jedan dio ključnih zagađivača ne može biti obuhvaćen ovim mjerama jer su u pitanju ilegalni objekti. Imamo i problem nadogradnje koja nije legalizirana, rekao je Husika.

Zijada Krvavac iz Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS je rekla da je ovo ministarstvo pokrenulo niz aktivnosti na unapređenju kvalitete zraka u Kantonu Sarajevo.

– Mi provodimo aktivnosti koje se tiču pripreme strateških dokumenata i izmjene propisa. Radimo na osnivanju Centra za upravljanje kvalitetom zraka, na proširivanju monitoringa i što je najbitnije na smanjivanju emisija iz različitih sektora – grijanja, emisija iz privrede i emisije iz saobraćaja, rekla je Krvavac.

Jasminka Bjelavac, projektna menadžerica u Fondaciji Heinrich-Böll, istaknula je da je ono na čemu bi trebalo raditi u narednom periodu je registar zagađivača, da bi se tačno znalo gdje su ta ložišta koja su problematična i kakva je socijalna karta tih domaćinstava.

– Ja se nadam da će podaci iz tih aktivnosti biti što prije pretočeni u neki akcioni plan sa jasnim vremenskim okvirom i indikatorima kakav kvalitet zraka očekujemo u narednom periodu, rekla je Bjelavac.

Idi naVrh

Don't Miss