20.000 KM između morala i crne statistike

U martu i aprilu nismo bili naviknuti na život u pandemiji, ali su se vlastodršci trudili da se brzo naviknu. Zbog toga je, 2. jula ove godine, na sjednici Istražne komisije Predstavničkog doma državnog parlamenta, Đenan Salčin, direktor Agencije za javne nabavke, saslušan u svojstvu svjedoka, mogao reći da je pandemija pokazala svu manjkavost sustava javnih nabavki, i zaključiti da javne nabavke u BiH nisu javne, nego su tajne. Kroz nabavke respiratora ili poljske bolnice, na proljeće smo se uvjerili kako se jedan društveni sloj brzo prilagođava novim uvjetima života.

Do oktobra su se prilagodili i ostali. Današnja vijest da u BiH imamo 926 novooboljelih od COVID-a 19, što je rokordan broj zaraženih u jednom danu od početka pandemije, ne izaziva paniku. A oni koji su se prvi navikli, prvi su se i vratili starim navikama. Tako nam je, prije nekoliko dana, Izvještaj Evropske komisije pokazao da je Parlament BiH, putem javnih nabavki, kupio tri službena vozila za potrebe članova dva kolegija ove institucije u ukupnoj vrijednosti od oko 170,000 eura, odnosno oko 110,000 konvertibilnih maraka po jednom vozilu. Onda je, 20. oktobra, Klub izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, zamolio da se iz tekuće proračunske pričuve Proračuna institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH odbore sredstva u iznosu 20.000 KM za potrebe organiziranja tradicionalnog božićnog prijema. Sve se vratilo u normalu.

Lako je biti moralan pa reći da se u pandemiji, kada su desetine hiljada ljudi ostale bez posla, kada mnogima nedostaju osnovna sredstva za život, dok nam prijeti novi lockdown, budžetski novac ne bi smio trošiti na luksuzne automobile i blagdanske prijeme. Nevolja je što Svjetska banka svijet ne gleda iz etičkog rakursa. U izvještaju pod nazivom “Ekonomski i socijalni uticaj COVID-19” Svjetska banka predviđa da će do kraja 2020. siromaštvo među radnicima u BiH porasti na 14,6 procenata. “U zavisnosti od toga da li će kriza trajati jedan ili dva kvartala, oko 35.000 do 85.000 osoba će vjerovatno postati siromašno”, navodi se u ovom izvještaju. Ako tome pribrojite i one koji nisu radnici, broj ljudi koji bi mogli živjeti sa 5 eura dnevno rapidno raste. Svakako, Svjetskoj banci možete odgovoriti da u scenariju koji predviđa 350.000 maraka ne bi spasilo državu.

ŠTA SE MOŽE KUPITI ZA 20.000 KM: Prosječna neto plata u BiH, prema podacima Agencije za statistiku, iznosi 921 KM. Sa 20.000 skoro da se mogu isplatiti dvije godišnje neto plate. Broj korisnika javnih kuhinja tokom pandemije je porastao. Ako za primjer uzmemo Centralnu kuhinju Crvenog križa Kantona Sarajevo, gdje je vrijednost jedne porcije 2,5 KM, sa 20.000 moglo bi se obezbijedit 8.000 takvih obroka. Iako je cijena maski od izbijanja pandemije varirala, može ih se kupiti i za jednu konvertibilnu marku. Sa 20.000 mogli biste ih donirati tačno toliko. Ako dezinfekcijsko sredstvo košta 4,90 KM, sa 20.000 mogli biste kupiti više od 4.000 komada. Hrana, lijekovi, sapuni samo su neka od srdstava neophodnih za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, kada govorimo o njihovoj novčanoj vrijednosti, 20.000 KM su ozbiljne pare.

Prethodna vijest

Aleksandra Ninić Vranješ: Ovaj režim protjeruje našu djecu, ili iz zemlje ili u zemlju

Naredna vijest

Željko Komšić za Interview.ba: Posljednja dešavanja na relaciji Zagreb – Beograd podsjećaju na 1991.