Porast broja oboljelih od COVID-19 u BiH, koji u posljednja dva dana prelazi 1.000, uz najavu uvođenja restriktivnijih mjera, navodi na razmišljanje o novom lockdownu. Prema mišljenju nekih epidemiologa, lockdown je neminovan, pitanje je samo hoće li biti potpuni. Nakon svih afera, vezanih za djelovanje kriznih štabova tokom proljetnog zaključavanja, pitanje je i ko će se usuditi da ga proglasi.
Goran Čerkez, član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnik ministra za javno zdravlje Federacije BiH, za naš portal kaže da se još ne razmišlja o lockdownu kakav smo imali na početku pandemije.
– Međutim, postoji niz restriktivnih mjera koje se trebaju uvesti prije nego što dođe do eventualnog lockdowna. Od početka govorimo da je to posljednje i da ćemo se truditi da se ne desi. Čak ni restrikcije koje bi se odnosile na rad objekata – kaže Čerkez, upozoravajući da do potpunog zatvaranja može dovesti nepoštivanje i nepridržavanje naredbi koje je donio Krizni štab FBiH.
Zatvoreni s pjevačem
– Vidite da jedan obični događaj, bez obzira na to je li politički skup ili nastup pjevača u disko klubu, može dovesti do vrlo loše situacije. Odnosno, može u roku od sedam dana tako promijeniti situaciju da moramo uvoditi restriktivne mjere. Prema tome, da li će se i kada će se bilo koja mjera donosit, prvenstveno zavisi od poštivanja naredbi. Ne bi se smjelo dozvoliti da pojedinci neodgovornim ponašanjem ugrožavaju cijele sektore – ističe Čerkez.
BiH nije jedina zemlja koja se suočava se potencijalnim lockdownom, Slovenija ga je ponovo proglasila, Austrija je ograničila okupljanja (12 osoba na otvorenom, šest u zatvorenom prostoru), dok je Njemačka kancelarka Anglea Merkel održala maratonski sastanak sa pokrajinskim premijerima, koji je rezultirao sa tri potencijalna scenarija kojim će se izbjeći lockdown. Kada je riječ o potencijalnim scenarijima za izbjegavanje lockdowna u BiH, Goran Čerkez kaže da je u FBiH kantonima prepušteno da, u skladu sa epidemiološkom situacijom na području određenog kantona, donose mjere koje mogu biti restriktivnije od onih koje je donijelo Federalno ministarstvo zdravstva.
– Jako je bitno da se restriktivne mjere ne donose za cijelu Federaciju, nego za one kantone u kojim je to potrebno uraditi, na osnovu analize epidemiološke situacije, na osnovu analize raspoloživih zdravstvenih kapaciteta i svega ostalog što je bitno u ovakvoj situaciji – kaže Čerkez, dodajući da je važno voditi brigu o zdravstvenim kapacitetima, kako bi svi oboljeli mogli biti zbrinuti.
Kantom Sarajevo jedan je od najpogođenijih epidemijom, a kapacitet trenutno jedine Covid bolnice u Sarajevu, Klinike za plučna oboljenja Podrhrastovi, ograničen je na 100 kreveta. Radovi na rekonstrukciji bivše garnizonske ambulante (u krugu Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“), koja bi trebala biti pretvorena u Covid bolnicu, još traju. Prema riječima prim. dr. Elme Vukotić, ovaj izolatorij još nije spreman.
– Za sada nije spreman, jer radovi ne idu željenom dinamikom. Ali, naglašavam da mi nismo Covid bolnica, nismo izolatorij, zbrinjavamo sva zdravstvena stanja sekundarnog i tercijarnog nivoa na Kantonu. Moramo liječiti i bolesnike mimo COVID-a – kaže dr. Vukotić.
Neiskustvo s pandemijom
Kada su se nakon proljetnog lockdowna zbrajale posljedice, više nego o gubitku života, govorilo se o gubitku radnih mjesta. BiH je imala preko 25.000 otpuštenih radnika tokom dva mjeseca u kojima smo bili pod ključem. Adnan Smailbegović, predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH, smatra da će se, zbog iskustva koje sada imamo sa pandemijom, donijeti mjere koje će zaštiti zdravlje, a da se „ekonomija i privreda neće urušiti“.
– Prije nekoliko mjeseci nismo imali baš neka iskustva, kopirali smo ono što rade druge zemlje, ali danas lockdown ne bi bio dobro rješenje. To je značajno pogodilo ekonomiju. Moram podsjetiti da je bilo preko 25.000 otpuštenih radnika u ta dva mjeseca. Do sada se na posao vratilo otprilike 13, 14 hiljada. Dakle, još smo za bar 12 hiljada uposlenih u minusu. Novi lockdown bi značio nova otpuštanja, povećanje nezaposlenosti, a pitanje je da li bi širenje bolesti tako bilo zaustavljeno – ističe Smailbegović.
Da se privreda i ekonomija u BiH još nisu oporavile od prvog lockdowna, slaže se i ekonomski analitičar Zoran Pavlović. U novom zabravljivanju vidi katastrofu. Naglašava da je suština u poštovanju mjera, nošenju zaštitnih maski i izbjegavanju okupljanja.
– Poštujući mere, ljudi čuvaju i svoja radna mesta, a time i ekonomiju. Kada bi neko hteo da bude racionalan, mogao bi da vidi da nema nikakve koristi od zaključavanja npr. hemijskih čistiona. Ono što govorim je, ljudi, nemojte donositi odluke a da ne konsultujete privrednike i poslodavce, koji će vam reći u kojim situacijama i kad dolazi do fizičkog kontakta i da onda to zamenimo šalterskim sistemom komunikacije sa klijentima. Dakle, metode postoje, ali najlakše je zabraniti, zatvoriti i zaključati. A šta je posledica za plate radnika, to nikoga nije briga – smatra Pavlović.
Udruženju poslodovaca FBiH krizni štabovi, za sada, nisu predstavili niti jedan scenarij po kojem bi se moglo djelovati u predstojećim danima. Sve podatke, kaže Smailbegović, dobio je iz medija.
– Ako nas, eventualno, budu kontaktirali i tražili mišljenje, naš stav će biti da ne treba zatvarati restorane, tržne centra, frizerske salone, javni saobraćaj itd. Naravno, treba pooštriti mjere, ako treba uvesti i jaču kontrolu, sve što neće imati negativne posljedice po ekonomiju. Ali onakav lockdown bi nanio nepopravljivu štetu – zaključio je Smailbegović.
Dok u Njemačkoj novinari kritukuje političare da gube utrku sa pandemijom, u BiH bi ih mogli pitati da li su ikada i bili u toj utrci. Brojnim aferama nisu prokockali prednost nad virusom, nego povjerenje građana. Danas je pitanje ko će se usuditi donijeti najoštije mjere, u slučaju da budu nužne.
