Do danas koronavirusom u svijetu je zaraženo više od 34,16 miliona ljudi, dok se od bolesti oporavilo 25.437.012 osoba. Prema podacima Worldmettera u BiH je od 3. januara 2020 do 30. septembra prijavljeno 27.222 potvrđenih slučajeva oboljenja i 836 smrtnih slučaja.
Skoro milion mrtvih na globalnom nivou uslijed pandemije COVID 19 razlog je što se mnoge zemlje plaše predstojeće sezone gripa. Broj ukupnih slučajeva je davno premašio 33 miliona (i dalje raste) što je rezultiralo nesagledivim posljedicama po globalnu ekonomiju, povećalo stepen siromaštva i nezaposlenosti i na žalost potaklo geopolitičke tenzije u mnogim državama npr Sjedinjenim Američkim Državama, Indiji, Brazilu.
-Ako ne poduzmemo odlučnu akciju, brojevi o kojima govorimo (skoro 2 miliona mrtvih od COVID 19 op. Red.) neće biti samo u projekciji, već i u stvarnosti. – upozorio je nedavno Mike Ryan, šef WHO programa hitne pomoći.
Odlučna akcija podrazumijeva vakcinisanje. Kako je nedavno za medije izjavila Mia Blažević iz Ministarstva zdravstva FBiH „na federalnom nivou nisu rađena konkretna istraživanja o tome da li su se građani ove godine spremni znatno više vakcinisati protiv sezonske gripe nego što je to bilo u proteklom periodu“:
-S obzirom na to da su nedavno rađene ankete vezano za vakcinaciju protiv koronavirusa gdje su građani rekli da nisu voljni vakcinisati se, pretpostavljam da će ista situacija biti sa sezonskom gripom. Mi ćemo raditi na promociji vakcinacije kako bi osvijestili javnost da je zaista neophodno da se vakcinišu i time zaštite sebe, ali i druge ljude.– kazala je Blažević.
U Republici Srpskoj nabavljeno je 7.000 doza vakcina protiv sezonske gripe više nego prošle godine. Prema informacijama koje je medijima prenijela Jela Aćimović, epidemiologinja u Institutu za javno zdravstvo RS-a vakcinacij protiv gripe je iznimno važna jer od gripe godišnje oboli od tri do pet miliona ljudi u svijetu, a život izgubi od 290.000 do 650.000 osoba. Aćimović je navela je i to da svake godine gripu dobije od pet do 10 posto stanovništva, a u slučaju pandemije od 30 do 50 posto te da vrijeme neophodno za sticanje imuniteta nakon dobijanja vakcine iznosi dvije do tri sedmice.Drugi val COVID 19 širom Evrope
Zemlje širom Evrope nakon smanjenja broja oboljelih tokom ljeta ovih dana se suočavaju sa ponovnim porastom COVID 19 slučajeva. Neke od zemalja poput Albanije, Bugarske, Češke, Crne gore, Sjeverne Makedonije… bilježe više oboljenih nego ranije ove godine. Francuska, Velika Britanija, Poljska, Holandija i Španija najvjerovatnije već doživljavaju drugi val i poduzimaju akcije da ga suzbiju. Iako postoje tumačenja da je povećan broj zabilježenih slučajeva rezultat veće broja testiranja, mnoge od zemalja nemaju kapacitet da testiraju u ovolikom broju. I pored brojnih statistika realna je vjerovatnoća da je broj stvarnih slučajeva oboljelih veći od prijavljenih i velika je vjerovatnoća da će nastaviti rasti, posebno u nadolazećim zimskim danima i u sezoni gripe.
Šta u stvari uzrokuje drugi val pandemije?
Najprije boravljenje u istom prostoru sa drugima. Predstojeće hladno vrijeme uzrokovaće povlačenje ljudi u zatvorene prostore, što znači manja socijalna distanca i slabija ventilacija prostora.
Sezona gripa obično počinje u oktobru i traje do maja. Realni su strahovi da već preopterećeni zdravstveni sistem i pretrpane bolnice neće moći pružiti efikasan tretman i pacijentima koji boluju i od COVID 19 ili drugih bolesti.
Kada je riječ o pružanju zdravstvenih usluga tokom narednog perioda kada se očekuje val sezonske gripe u kombinaciji s koronavirusom, Blažević je medijima rekla da svaki kanton organizuje vlastiti način rada, ali da je sistem znatno uhodan.
–Vjerujemo da će se svi prilagoditi novoj situaciji pogotovo raspoloživim kapacitetima. Očekujemo da će biti povećan broj oboljelih, ali najbitnije je da građani budu odgovorni i mi sada stalno upozoravamo i molimo građane da slušaju naše preporuke i poštuju mjere. Ukoliko oni to odbijaju onda sve gubi smisao jer mi sami ne možemo ništa.- navela je Blažević.
U posljednje vrijeme naučnici upozoravaju da moramo očekivati porast smrtnosti uslijed nedijagnosticiranih oboljenja jer će mnogi izbjegavati bolnice, kao i porast smrti od raka i srčanih oboljenja. Na žalost još nisu urađena istraživanja kakav efekat COVID 19 ima na osobu koja je oboljela od obične gripe.
Kako razlikovati simptome gripe od COVID 19 nedavno je medijima objasnila epidemiologinja iz Zavoda za javno zdravstvo KS, Aida Pitić: “Razlikovati koronavirus i sezonsku gripu možemo samo testiranjem pacijenata što ćemo i raditi. Svako ko bude imao simptome (za obje bolesti su karakteristični temperatura, kašalj, malaksalost, otežano disanje, glavobolja, mučnina, povraćanje, bolovi u mišićima) koji se javljaju na početku. Međutim, ne može se čekati dalji razvoj simptoma COVID-19 bolesti gdje je najveći i najteži problem kod te infekcije mikrotromboembolija (formiranje krvnih ugrušaka u malim krvnim sudovima) i to je jedan od razloga vrlo često smrtnih ishoda. Svaki pacijent koji osjeti navedene simptome mora se javiti porodičnom doktoru da bi se onda usmjeravali liječenje i dijagnostika i time napravila diferencijacija između te dvije bolesti”, navela je Pitić.
