Nakon preduzetih mjera za spasavanje privrede od posljedica korona krize, novi izazovi za ekonomske vlasti su zaustavljanje rasta javnog duga i ispravljanje velikih neravnoteža u budžetu, naveo je danas Fiskalni savjet, koji očekuje da bi pad proizvodnje u 2020. mogao da bude oko tri posto u Srbiji.
Fiskalni savjet procijenjuje da će privredni pad u 2020. da dovede do smanjenja broja zaposlenih za 30.000-50.000.
Zdravstvena kriza se nastavlja, privreda je i dalje u problemima, a država više nema toliko raspoloživih resursa za snažnu intervenciju – tim prije jer se već neracionalno zadužila i potrošila preko 600 miliona eura za isplatu 100 eura punoljetnim građanima, ističe se u analizi Fisklanog savjeta.
U takvim okolnostima Fiskalni savjet očekuje da bi bi pad proizvodnje u 2020. mogao da bude oko tri posto. Deficit budžeta u 2020. biće rekordnih sedam posto BDP (oko 3 milijarde evura), i to ako ne bude novog programa pomoći privredi, dok će javni dug na kraju godine preći nivo od 60 posto BDP.
Na taj način, u jednoj godini se poništava svo umanjenje javnog duga koje je Srbija postigla za skoro tri godine vođenja uravnotežene fiskalne politike. Kako se ističe, načelno odgovorna fiskalna politika iz prethodnih godina, omogućila je državi da se snažno zaduži i tako pomogne privredi da prebrodi prvi nalet krize.
Savjet upozorava da bi fiskalna politika morala da se prilagodi novim okolnostima, što podrazumijeva smanjenje deficita u 2021. na oko dva posto BDP da bi se zaustavio rast javnog duga i vratila fiskalna stabilnost, povećanje državnih izdvajanja za infrastrukturu i kontrola rasta penzija i plata u javnom sektoru u 2021.
Fiskalni savjet čak smatra da bi opravdano bilo i potpuno zamrzavanje zarada.
Savjet ističe da ukoliko u drugoj polovini godine ponovo dođe do rigoroznog ograničenja kretanja stanovništva i zabrane rada u određenom broju privrednih delatnosti, privredna aktivnost će se dodatno umanjiti u odnosu na prethodne prognoze – pa bi pad BDP u 2020. u tom slučaju bio veći od tri posto i mogao bi iznositi oko pet procenata.
Pad BDP Srbije biće manji od većine evropskih zemalja pre svega zbog strukture domaće privrede, a ne boljih ekonomskih politika. Jer, u Srbiji veliki dio domaće privrede proizvodi osnovna, egzistencijalna dobra za kojima u ovoj krizi tražnja nije znatno pala (hrana, kućna hemija). Tako učešće poljoprivrede u ekonomiji Srbije iznosi oko 7,5 posto, što je više nego dvostruko veće učešće nego u zemljama regiona članicama EU.
Za razliku od Srbije, privrede razvijenih evropskih zemalja više se oslanjaju na proizvodnju proizvoda i usluga veće dodate vrijednosti (autoindustrija, mašine i oprema, kućni aparati, turizam) za kojima je u krizi snažno pala tražnja.
Zbog toga se u razvijenijim zemljama očekuje osjetno veći pad proizvodnje u 2020. nego u Srbiji. Fiskalni savjet procijenjuje da će privredni pad u 2020. dovesti do smanjenja broja zaposlenih za 30.000-50.000.
Savjet takođe smatra da učestala predviđanja državnih zvaničnika da će prosječna plata na kraju 2025. dostići 900 eura nisu bila kredibilna ni prije ove krize.
(Nova.rs, interview.ba)
