Smanjenje plate u slučaju opadanja prihoda, smanjenje radnih sati, neplaćeno odsustvo i tzv. čekanje, samo su neki od članova Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu FBiH koji je Federalna vlada usvojila po hitnoj proceduri. Ovaj čin, za razliku od mnogih donesenih u vrijeme pandemije koronavirusa, nije bio po uzoru ni na susjedne zemlje, niti one koje su dio Europske unije (EU). Predstavnici sindikata se protive Nacrtu jer se ovim neće sačuvati radna mjesta, dok radnici poručuju da čekaju 1. juni i otvaranje granica.
Naša sagovornica, trgovkinja M.H. kaže za Interview.ba da je Federalna vlast očito u dogovoru sa poslodavcima odlučila napraviti robovlasničko društvo, gdje će radnici raditi sve što im se kaže za minimalan novac.
– Moja kolegica i ja imamo više od 50 godina, niko se nije upitao da li smo u kritičnim godinama? Trebali su nas zaštiti, a umjesto toga, isforsirali su nas da radimo i za vrijeme vanredngo stanja – pojašnjava ona.
U Nacrtu je najviše brine, kako kaže, jer poslodavac može formirati radno vrijeme, ali i mogućnost smanjenja plate.
– Sada te poslodavac može ucjenjivati, reći „pao je promet za 20 posto, neće dobiti ni onih 406 KM, nego 306 KM“ jer je predviđeno da poslodavac o svemu odlučuje – kaže ona.
Smatra da nadležni koriste novostalu situaciju, te da idu u korist poslodavaca jer država ima korist od njih.
A 1. juna se otvara granica naše zemlje, kada ćemo, kako naša sagovornica kaže, vidjeti i prve posljedice odnosa vlasti prema građanima.
– Ljudi će tada masovno napuštati zemlju, više nego prije negoli se desila ova situacija sa koronavirusom – smatra ona.
Izmjene neće spasiti bh. ekonomiju
U situaciji kada imamo krizu, napominje za Interview.ba predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović, nema potrebe za hitnim izmjenama.
– Činjenica je da niti jedna zemlja u okruženju i u EU nije posegnula za ovakvim mjerama i ono što treba vrlo jasno kazati: da izmjene neće spasiti radna mjesta niti popraviti i poboljšati ekonomiju – dodaje on.
Kaže da su svi članovi ovog Nacrta protiv radnika, te su napravljeni kao „kompromisna varijanta zahtjevu Udruženja poslodavaca FBiH koje u ovoj situaciji pokušava da zaštiti isključivo svoj kapital“.
– Nemamo ništa protiv da Udruženje to radi, ali nam je problematično to što imaju apsolutnu podršku Vlade koja na uštrb svojih građana, tj. radnika, pokušava očuvati dobit i kapital firmi koje su protekle tri godine imale devet milijardi KM čiste dobiti. Kada se pojavila inicijativa da ta dobit i stvari budu vrlo transparentne, Udruženje poslodavaca se usprotivilo i iz tih razloga imamo određene sumnje da li su svi poslodavci zbilja bili ugroženi ili su neki posegnuli za otpuštanjem radnika samo iz razloga da bi dobili određenu pomoć i subvenciju države nauštrb potreba svih građana FBiH – smatra on.
Kada je riječ o problematičnim članovima Nacrta, jedan od njih je „čekanje“, tačnije definisano kao pojam „prestanka obaveze rada“.
– Priča o minimalnoj plati koja nije definisana već dvije godine i koja ne postoji definisana u FBiH, koji pokušavaju prikazati kao priču o 406 KM nije tačna jer opšti kolektivni ugovor koji je definirao minimalnu platu je prestao da važi prije dvije godine i danas nemamo niti jednim aktom definisanu minimalnu platu, na koji se Vlada u Zakonu poziva. U istom Zakonu Vlada je ta koja je bila obavezna donijeti uredbu o minimalnoj plati uz konstultaciju sa ESV-om, a nisu nikada odradili svoj dio posla koji im je zakon nametnuo – objašnjava Šatorović.
Kaže da ovaj Zakon nije implementiran u potpunosti, dok se već vrše određene izmjene i dopune.
Na pitanje da li postoji kompromisno rješenje, kaže da ga nema kada je u pitanju ovaj Zakon.
– On se ne radi po hitnoj proceduri, i na ovakav način. Ukoliko su uočeni problemi, a ima ih mimo ovoga što je Vlada detektovala, onda se to radi na široj, sveobuhvatnoj raspravi u jednom dužem vremenskom periodu, kako bi svi učesnici i radnici i poslodavci i organi vlasti, došli do kompromisa. Mi smo oštro protiv Nacrta, smatramo da Vlada tekst ne treba ni slati u parlametarnu proceduru, a ukoliko dođe, onda će Sindikat odgovoriti na adekvatan način – poručio je on.
Kompletnu analizu spornih članova Nacrta koju je uradio Sindikat pročitajte ovdje.
Prijedlog neprihvatljiv
Iz Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH smatraju da je ova verzija unaprijeđenje u odnosu na verziju koja se pojavila u javnosti, ali da je ovaj Prijedlog i dalje neprihvatljiv.
– Predviđa pravo za poslodavce da jednostrano upućuje radnika na čekanje, skraćuje radno vrijeme, ali i platu. Istina, plaća ne može biti manja od minimalne, ali može biti manja i do 35 posto manja do tadašnje plaće radnika – navode.
U nekim od članova predlagač je predvidio konstultacije sa Sindikatom i Vijećem uposlenika.
– Naš Sindikat je tražio da svaka od mjera mora biti usaglašena sa Sindikatom jer smatramo da „konsultacija“ sa sindikatom ne daje nikakvu predmetnu mjeru da zaustavi. Naša iskustva su da, na primjer, u izradi Pravilnika o radu koji također mora biti u konsultaciji sa Sindikatom, obaveza poslodavca je samo da dostavi Pravilnik, a niti jednu preporuku niti mišljenje sindikata nije uobavezi da prihvati. Smatramo da će tako biti i sa ovim zakonom. Naš zahtjev i primjedba u tom smislu nije uvažena. Ovo je bila primjedba više granskih sindikata – napominju.
Licemjerno je, kako navode, da predlagač u članu pet koji se tiče plaćenog odsustva navodi, odosno upućuje poslodavca da ima i posebne kategorije radnika (zaštita maloljetnika, zaštita radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti, zaštita žena za vrijeme trudnoće, …), dok se ove kategorije ne spominju, npr. u članu koji se bavi smanjenjem plaće ili skraćenjem radnog vremena ili čekanja.
– Smatramo da u ovim uslovima pandemije argument Vlade i poslodavaca da se mora omogućiti zakonska preraspodjela radnog vremena, plaćenog odsustva i slično, je ustvari izgovor za opciju da poslodavac može smanjivati plaću do visine minimalne plaće koja, umjesto da bude povećana kako je zahtijevano prije stanja nesreće, sada se uspostavlja ovim izmjenama kao kategorija na kojoj bi radnici i sindikati trebali biti zahvalni – zaključili su iz Sindikata.
(Ines Sandžaktarević, Interview.ba)
