U Federaciju BiH uskoro bi trebalo stići 150.000 testova uz koje bi se otkrivalo eventualno prisustvo koronavirusa kod pacijenata. Ovo je jučer potvrdio premijer FBiH Fadil Novalić. Trenutno se laboratorijska testiranja na federalnom nivou vrše u tri grada – Mostaru, Tuzli i Sarajevu, mada je premijer rekao da će se testovi slati kantonalnim zavodima za javno zdravstvo u skladu s brojem stanovnika. Damir Marjanović, profesor genetike i bioinžinjering, za Interview.ba rekao je kako FBiH ima dovoljno laboratorijskih kapaciteta da analizira novu turu testova koja dolazi, ali da ih, prema njegovoj slobodnoj procjeni, koristimo manje od 50 posto.
– Postoji određeni broj laboratorija koji ima opremu, uslove, znanje i obučene ljude za ovaj posao i što prije ih treba uvezati u jednu efikasnu cjelinu. Ako se to ne desi, onda smo uzalud potrošili velike novce i nabavili ove testove – dodaje on.
Smatra da svaki kanton ne treba imati svoj laboratorij jer bi to bilo „preskupo, glomazno i neefikasno, posebno ako ne bi bilo jasno i precizno koordinirano“.
– No, zato se mora uspostaviti sistem u kojem će svi građani BiH ili FBiH imati podjednak tretman u cijeloj ovoj krizi i u kojem će postojeće laboratorije raditi punim kapacitetom za sve građane, bez obzira gdje žive – napominje on.
Reagovao je i na jučerašnju izjavu Novalića o slanju testova u kantonalne institute, te pojasnio da to nema smisla jer kantonalni zavodi „nemaju laboratorije u kojima bi se moglo realizirati tesiranje“.
– U ovome momentu imate aktivne laboratorije u Sarajevu, Tuzli i Mostaru i bilo bi, u najmanju ruku nepotrebno (da ne upotrebim neku goru riječ), da se šalju testovi u Livno, Goražde ili neki drugi administrativni centar, pa da se iz tog centra opet šalju u ove laboratorije. Dakle, testove treba direktno dostaviti laboratorijama institucijama u kojima se ove analize realiziraju. Koliko vidim, Krizni štab je upravo to i uradio te na taj način, još jednom demantovao premijera i pokazao koliki nesklad te nedostatak komunikacije postoji u procesu informiranja i rukovođenja aktivnostima koje, posebno kada se nešto želi prikazati u javnosti za ostvarivanje jeftinih političkih poena – pojašnjava.
Marjanović ipak, smatra, da je i problem jer „mnogi koji govore u javnosti o ovim testovima, strategiji testiranja ili potrebi za što većim brojem testova, a o tome jako malo znaju“.
– Naši zvaničnici, počevši od federalnog ministra zdravstva, pojedinih šefova kriznih štabova pa čak i direktora zdravstvenih institucija, su i poslije preporuka Svjetske zdravstvene organizacije bili uporni da ne treba povećati broj testiranja. Pod pritiskom medija i medijskih nastupa ljudi koji o tome znaju nešto više, promijenili su ploču i hvale se velikim brojem kupljenih testova, no baš me zanima da li su prije kupovine tih testova kontaktirali nekoga tko ima iskustva sa masovnim genetičkim analizama da “priupitaju” za savjet šta dalje – kaže on.
Pojašnjava kako „genetički testovi nisu rješenje problema, oni ne mogu izliječiti od bolesti niti sami po sebi mogu pružiti rješenje svih problema u ovoj krizi“.
Ipak, kako dodaje, oni u ovom slučaju su efikasno „oruđe u našim rukama koje svojim rezultatima pomažu doktorima u individualnom tretmanu pacijenta, koji svojim rezultatima pomažu epidemiolozima da prate i preciznije predvide tok pandemije, koji svojim rezultatima pomažu mudrim i efikasnim kriznim štabovima da pravovremeno donose dobre odluke“.
– Pa zašto onda to oružje ne iskoristiti? Svugdje u svijetu se stavlja naglasak na multidisciplinarnost i zajednički rad znanstvenika, genetičara, epidemiologa, virologa, eksperata iz oblasti javnog zdravstva, izvršne vlasti i kriznih štabova, a čini mi se da se jedino kod nas pojedinci tuku za mikrofon i, u želji da ispadnu što pametniji i što viđeniji, zanemaruju sve aspekte ove kompleksne krize – napominje on.
Marjanović je danas uz akademkinju Mirsadu Hukić, profesora Nihada Fejzića, Rijada Konjhodžića i uz podršku doktora Bakira Nakaša i Dragana Stevanovića uputio dokument sa 10 sugestija vezanih za strategiju genetičkog testiranja na adresu kantonalnog premijera, resornog ministra i direktorice Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo.
– Jedna od sugestija je i da Vlada Kantona Sarajevo ostvari kontakt sa stručnjacima (neke od njih smo i naveli) u cilju što efikasnije borbe protiv širenja covid19 na prostoru KS-a. Na taj način smo, po ko zna koji put, pružili ruku i rekli „tu smo za vas, iskoristite naše znanje“. Ne moramo se oko svega slagati, nismo ni mi najpametniji ljudi na ovoj planeti, ali hajde da kroz intenzivnu komunikaciju nađemo optimum barem za ovaj dio priče. Vidjet ćemo da li će nas neko, ovaj put zvanično, kontaktirati po ovom pitanju! – poručuje on.
Kontaktirali smo i članove Kriznog štaba FBiH kako bi saznali više o laboratorijskim mogućnostima za testiranje, ali odgovor nismo dobili do zaključenja članka.
(Ines Sandžaktarević, Interview.ba)
