Nejra Lilić, članica Centra za društvena istraživanja i Lejla Šupuk, studentica Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, bile su dio projekta „Animiranje mladih za pomirenje – Budi inspiracija“ (Mobilizing Youth for Reconciliation – Be the Inspiration), koji je podržan od strane Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID BiH), a implementira ga Nacionalni Demokratski Institut (NDI BiH) u saradnji s Inicijativom mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR BiH) i Fondacijom INFOHOUSE (IH), čiji su rezultati predstavljeni na Drugoj godišnjoj konferenciji u Sarajevu sredinom februara. Projektne aktivnosti trajale su godinu i po dana, a Lilić i Šupuk su zajedno sa još 26 mladih radile na kreiranju dokumenta ”Vizija mladih za pomirenje”. Za Interview.ba su govorile o dokumentu i pomirenju među mladima u bosanskohercegovačkom društvu.
IDEJA PROJEKTA OSTAJE U NAMA: “Bitno je da je poruka i smisao projekta ostao u nama jer toliko smo različiti da će svako od nas usvojiti barem jedan dio i širiti ga dalje”.
INTERVIEW.BA: Prisustvovali ste Drugog godišnjoj konferenciji održanoj u Sarajevu. Koji su to rezultati projekta u kojem je učestvovalo više od 600 učesnika iz 39 gradova i tri države (Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska)?
LILIĆ: Na Završnoj konferenciji predstavljeno je sve što su mladi vizionari i vizionarke radili posljednjih godinu i po dana i htjeli smo onima na vodećim pozicijama u društvu iznijeti naše prijedloge, kako bi ih razmotrili i kako bi lobirali za dokument ”Vizija mladih o budućnosti BiH”. Željeli smo im pokazati da mladi razmišljaju o svakom aspektu društva, da nas ne zanimaju samo obrazovanje ili samo sigurnost, nego svaki dio društva.
ŠUPUK: Iznimno je zadovoljstvo vidjeti salu punu mladih, političara, ambasadora i svih onih kojima je dokument posvećen. Svi oni su bili spremni da poslušaju sve što smo radili tokom ovog perioda iza nas. Bili su spremni da podrže i razumiju sve.
INTERVIEW.BA: Dokument je sastavljen od četiri javne politike, država kvalitetnog obrazovanja, država društvene pravde, država sigurnosti i država ekonomskog prosperiteta. Šta je to na čemu ste vi radile i za šta su mladi pokazali najveći interes?
LILIĆ: Dio dokumenta na kojem sam radila bio je – država društvene pravde i ono što želim istaći je da smo svi prije svake druge uloge, prvo ljudska bića i sigurno je da niko od nas ne želi biti socijalno isključen. To je unutarnji poriv i ono na šta prvo reagujemo kada naprimjer vidimo osobe koje spavaju na ulici bez krova nad glavom, automatski vam se javi osjećaj za društvenu pravdu. To je dio koji je mogu tako reći, na okruglim stolovima najviše doticao ljude. Svi se mogu poistovjetiti sa slučajevima sa tog polja, ali i zbog toga što je društvena pravda tema za koju svi misle da znaju nešto o tome.
ŠUPUK: Nas kao studenata danas se najviše tiče problem obrazovanja, a sutra će to biti problem ekonomije, socijalne i društvene pravde tako da sve to rezultira voljom za napredak i ostanak u BiH. Projekat je uspio okupiti 28 mladih obrazovanih ljudi koji su spremni da ponude rješenja, da istražuju trenutnu situaciju u BiH, ljudi koji su se maksimalno trudili da daju svoje mišljenje i dodatno se edukuju te se nadam da smo predstavili dokument koji u ovoj završnoj fazi nudi rješenje za definisane probleme.
INTERVIEW.BA: Kako projekat nosi naziv Animiranje mladih za pomirenje, kakvu zainteresovanost i volju su pokazali mladi? Koliko ih na putu ka pomirenju sprječavaju stereotipi i predrasude među njima?
LILIĆ: Unutar ove grupe od 28 osoba, mladi su pomireni bez obzira na uvjerenja, religijska i etnička. Predrasuda među njima nije bilo, ali kako sam nakon projekta i fakultetskog obrazovanja upućena u različita istraživanja, mogu reći da mladi nisu pomireni i da etnički jaz i dalje postoji. Otvorite li bilo koji od najposjećenijih portala u BiH i pogledate komentare ukoliko neko govori o temi bilo kojeg sadržaja, a kontekst ne odgovara drugima, odmah ćete primijetiti kako kreće val u kojem preko komentara jedni drugima dodjeljuju pogrdne nacionalističke nazive. Uključuje se vrijeđanje na tom, a ne na nivou onoga o čemu je osoba govorila. Specifično za manje sredine u BiH jeste da oni nisu pomireni jer svoja znanja dobijaju od okoline i roditelje i na takva znanja se ugledaju, a ne na edukaciju kako nastavnim, tako i vannastavnim aktivnostima.
ŠUPUK: Mladi u BiH su pomireni, slobodno to mogu kazati, a ovaj projekat je pokazao da bez obzira iz kojeg dijela zemlje dolazili, možemo savršeno funkcionisati samo kada imamo jasan cilj. Svaka naša stepenica u radu na dokumentu je to pokazala. Vjerujem da nam pomirenje nije bila prepreka niti smije biti.
INTERVIEW.BA: U okviru projekta održane su različite aktivnosti za mlade na kojima su mogli učiti o historiji, govoru mržnje, sudskom procesu i slično. Koja je to nit koja opisuje sve aktivnosti?
LILIĆ: Nakon godinu i po dana aktivnosti nismo zabilježili niti jedan incident, niti se povlačilo pitanje ko je iz koje sredine i kojoj naciji pripada. Sve aktivnosti ukoliko su fokusirane na zajednički cilj – ekonomski prosperitetna zemlja, država kvalitetnog obrazovanja, visoke sigurnosti, i ukoliko mlade odmaknete od fokusa – mi smo samo Srbin, Bošnjak i Hrvat, i pokažete im da su oni osobe koje su za BiH i osobe spremne da uče, onda ste uspjeli.
ŠUPUK: Aktivnosti poput ovih doprinose otvorenijem viđenju Bosne i Hercegovine kao naše zajedničke zemlje. Dolazim iz sredine gdje nisam osjetila etničku netrpeljivost i sigurno mogu reći da ovo i jeste bio cilj, stvaranje pozitivnije slike o bosanskohercegovačkom društvu.
INTERVIEW.BA: Nakon perioda provedenog u radu na Projektu stvorena su različita prijateljstva, kako ih održavati?
LILIĆ: Realno je za očekivati da će neka prijateljstva opstati, a neka ipak neće jer svako od nas je različit. Ipak, bitno je da je poruka i smisao projekta ostao u nama, jer toliko smo različiti da će svako od nas usvojiti barem jedan dio. Kada bude usvojen, svako od nas će u svojoj sredini, na svom fakultetu ili političkoj stranci moći prenijeti znanje čime će ideja ostvariti veliki doseg. Upravo zbog toga, ideja projekta se neće zaustaviti ovdje, možda hoće tehnički, ali kako smo pozvali sve donosioce odluka i sve mlade, vjerujemo da će se sve nastaviti.
ŠUPUK: Pravi posao tek počinje. Završen je dokument kojem ništa ne treba dodati i na nama je da lobiramo za dokument kako bi se nešto promijenilo, a mi ćemo se truditi da tako i bude, a dokument i poznanstva ostaće naša doživotna poveznica.
