U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu održana je komemoracija povodom smrti akademika Muhameda Filipovića. Sala je bila mala da primi sve one koji su se na ovaj način htjeli oprostiti od akademika Filipovića. Komemoraciji su prisustvovali članovi porodice, univerzitetski profesori, te druge osobe iz akademske zajednice, javnog i društvenog života BiH.
Rektor UNSA Rifat Škrijelj kazao je u svom obraćanju da su nakon smrti akademika Filipovića ostala djela koja će živjeti na UNSA sve dok bude te institucije.
– Odlazak ovakvog jednog naučnog velikana je težak udarac i za mnogo veće akademske zajednice nego što je naša, ali ono što je nepobitno jeste da će lik i djelo akademika Muhameda Filipovića dugo odlijevati zaboravu vremena, jer pripada jednoj plejadi bh. velikana koji su ostavili neizbrisiv trag u naučnom i kulturnom stvaralaštvu ove zemlje – kazao je Škrijelj.
Istaknuo je da je akademik Filipović bio predvodnik jedne generacije filozofskog mišljenja u bivšoj Jugoslaviji koja je često kritički poimala zbilju tog vremena i suprostavljala se rigidnom dijelu politika tadašnjeg sistema ukazujući na nelogičnosti koje su iz njih proizašle.
Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Salih Fočo kazao je da je akademik Filipović zadužio BiH i da mu se ona teško može odužiti.
– Čovjek koji je obilježio 20. i 21. stoljeće skoro da nema djeteta ili starog čovjeka da ne zna ko je profesor Filipović. U stručnom i naučnom smislu to je čovjek koji je ostavio preko 2.000 bibiografskih jedinica i tek ostaje nauci i struci da se podrobnije pozabavi idejama i mislima koje je profesor Filipović imao. Sasvim sigurno je to neobična intelektualna figura koju za 1000-godišnjeg djelovanja Bosne niko nije razumio njen duh kao on. Zato je napisao Bosanski duh i razumio je bit i bilo Bosne i zato vi danas imate u ex Jugoslavije i evropskim prostorima da je Bosna nešto specifično koju je on uspio razotkriti u čemu se ta speficifičnost radi, a to je zajedništvo, kultura, pravo naroda na svoju teritoriju i svoju zemlju – kazao je Fočo.
Fočo je istakao da je Filipović kao učesnik SDA, potom MBO značajno afirmisao višestranački sistem i demokratiju.
– U politiku je unosio znanje i ideje koje su bile motivisane za nove vrijednosti i demokratska prava naroda. Među najznačanije ideje koje je producirao i za koje se borio jeste pravo naroda na svoje historijsko ime i na svoju zemlju. Demokratska vlast po njemu treba da služi narodu i njegovim interesima, ali je najvažniji interes po njemu bio pravo na vlastitu državu u kojoj su svi njeni narodi i građani jednaki i jednakopravni. Filipović je u ratu igrao značajnu ulogu kao diplomata i učesnik u pregovorima o miru u Ženevi. Kao rijetko ko razumijevao je Bosnu, njene službene odnose, različite interese, multikulturalnost ali i zajedništvo koje je čini tako posebnom – kazao je Fočo.
Muamer Zukorlić ispred BANU-a kazao je da je Filipović plivao uzvodno i takve je ljude teško priznati za života.
– Tolika energija znanja, hrabrosti i dostojanstva bila je za okruženje veći izazov kliznuti u zavist nego u poštivanje. Vrijeme priznanja takvih ljudi počinje ovog trenutka kada odlaze s ovog svijeta. Ovo jeste veliki gubitak za naciju ali s druge strane ponos što smo ga imali baš takvog – kazao je Zukorlić.
Ahmed Halilović iz Ministarstva vanjskih poslova kazao je da je neprocjenjiv doprinos Filipovića na nauku u BiH.
– Imao je bogatu karijeru i ostavio je u svakom segmentu snažan pečat. Njegovo djelovanje dalo je snažan diplomatski angažman – kazao je Halilović.
(NAP, Interview.ba)
