Bosna i Hercegovina je među najzagađenijim zemljama svijeta, a tome su u najvećoj mjeri doprinijele kompanije koje nisu na vrijeme razmišljale o posljedicama njihovog rada. Prema podacima iz Integrisanog registra ispuštanja i prenosa zagađenja BiH, neki od najvećih zagađivača su Termoelektrana (TE) Tuzla, “ArcelorMittal” Zenica, te tvornice hemijske industrije u Lukavcu i „Sisecam Soda“. Većina zagađivača sada već ima ugrađene filtere kako bi došlo do smanjenja štetnih emisija, mada sa zakašnjenjem od nekoliko godina. Profesor Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica je za Interview.ba rekao da ove kompanije često „zaborave“ polutante koji su tipični za proizvodne procese čije je prečišćavanje skupo, ali i da su dodatni problem i iznosi kazni za zagađivače.

Predstavnici kompanije ArcelorMittal Zenica su za naš portal potvrdili da imaju instalisane različite vrste filtera u svrhu smanjenja emisija polutanata u zrak i smanjenja zagađenja zraka. Neki od njh su suhi sistemi oprašivanja, odnosno vrećasti i hibridni filteri, te elektrofilteri, ali i mokri sistemi, poput skrubera i kombinacije venturi i skrubera.

Integralnom okolinskom dozvolom za pogone i postrojenja ArcelorMittal Zenica definisan je plan monitoringa za zagađujuće materije u zrak.

Lemeš kaže da su ovi filteri ugrađeni sa zakašnjenjem od sedam do devet godina, ali da svakako daju rezultate.

– Investicija u nove kotlove na gas u pogonu energetike bi trebala smanjiti i emisije SO2 i prašine, ali je neizvjesno hoće li taj projekat biti relizovan do kraja ove godine. U novoj toplani planirano je odsumporavanje dimnih plinova, ali je ostalo nejasno zašto se umjesto toga nije vršilo odsumporavanje goriva, na manjoj temperaturi i u manjim količinama – kaže on.

Smatra da su se iz ove kompanije vjerovatno odlučili na jeftinije rješenje.

Još jedan projekat ove kompanije kasni, a radi se o sekundarnom oprašivanju na pogonu čeličane koji je, nakon instalacije, pokazao da ne zadovoljava performanse, te se ponovo vrše modifikacije konstrukcije.

– Moguće je da i taj projekat bude gotov do ljeta ove godine. Preostaje još da se riješi najveći problem – pogon koksare, koji pored SO2 emituje velike količine kancerogenih organskih polutanata (npr. benzen i benzo(a)piren u prašini), ali uopšte nema planiranih projekata koji bi te emisije smanjili. Dodatni problem predstavlja to što su emisije iz ovog pogona fugitivne, odnosno umjesto kroz dimnjak i filter, velike količine se ispuštaju nekontrolisano direktno u atmosferu – napominje Lemeš.

Podsjeća i na zanimljiv podatak, a to je da je ova kompanija u Italiji napravila “pokrivač” dužine jednog kilometra kako bi zaštitila okolinu od emisija prašine.

– Takvih planova za Zenicu nema – kaže on.

Sarajevogas zagađuje ili ne?

Prema registru, među zagađivačima stakleničkim gasovima nalazi se i kompanija Sarajevogas.

Iz ove kompanije su za naš portal rekli da koriste prirodni gas, čiji su glavni produkti sagorijevanja vodena para i ugljen-dioksid i gdje nema emisije čvrstih čestica čija je koncentracija povećana u zimskim mjesecima u Kantonu Sarajevo, tako da nisu potrebni nikakvi filteri.

Lemeš navodi kako je istina da nema emisija prašine, ali da predstavnici ove kompanije „zaboravljaju da ima emisija NOx u zavisnosti od vrste ložišta i emisija hlapljivih organskih materija (VOC)“.

Podsjetimo, sadržaj VOC-a i njegov učinak u unutrašnjem prostoru može nepovoljno utjecati na zdravlje ljudi. Prema podacima iz pojedinih naučnih radova, mnogi povezuju VOC sa nastajanjem izrazito štetnog fotohemijskog smoga, dok međunarodne konvencije nalažu stroge kriterije o dozvoljenim koncetracijama VOC-a u okolišu.

Filteri u TE dali rezultate

Termoelektrane Tuzla i Kakanj djeluju u okviru Elektroprivrede BiH. U TE u gradu na Tuzli instalisani su elektrofilteri, kako su nam potvrdili iz EP, dok se u Kaknju nalaze hibridni filteri.

– U obje termoelektrane navedeni filteri imaju visoku efikasnost tako da je emisija prašine u dozvoljenim granicama i u skladu sa važećim evropskim direktivama. Također, u JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo su od strane Nadzornog odbora donesene investicione odluke za realizaciju projekata odsumporavanja na blokovima koji će ostati u radu nakon 2023. godine, a sve u skladu sa Nacionalnim planom za smanjenje emisija (NERP). Trenutno je u završnoj fazi priprema dokumentacije potrebna za pokretanje postupka nabavke za izgradnju postrojenja za odsumporavanje i realizacijom ovih projekata u obje termoelektrane emisija SO2 će biti u dozvoljenim granicama i u skladu sa važećim direktivama – napominju.

Lemeš je potvrdio da su ovi filteri smanjili emisije prašine ispod propisane granične vrijednosti, ali i dalje ostaje problem odsumporavanja dimnih plinova, jer bosanskohercegovački ugalj ima jako visok sadržaj sumoppra, od četiri do šest posto.

– To kao posljedicu ima visoke vrijednosti emisija SO2. Nacionalnim planom za smanjenje emisija (NERP) koji je BiH usvojila 2015. pod pritiskom Energetske zajednice, planirane su investicije u postrojenja za odsumporavanje, ali se te investicije odlažu jer je procijenjena cijena reda veličine stotina miliona KM koje elektroprivrede sada nemaju – napominje on.

Bez mjerenja do prošle godine

Dodatni problem predstavlja nedostatak akreditiranih tijela.

– Do prošle godine, Pravilnik o monitoringu emisija za FBiH imao je ozbiljan nedostatak, jer su ova mjerenja smjele vršiti samo laboratorije akreditirane u BiH i koje imaju sjedište u BiH. Kako takvih laboratorija nije bilo, onda nije bilo ni mjerenja. Nakon pritiska nevladinog sektora, a uz podršku stranih ambasada, prvenstveno Ambasade SAD, Pravilnik je dopunjen rečenicom da “ukoliko nema takvih laboratorija, mogu se angažovati i strane laboratorije”. Međutim, to unapređenje pravilnika nije se baš koristilo jer inspekcijski organi rijetko nalože takva mjerenja, a i u okolinskim dozvolama takva mjerenja su obično zanemarena – kaže Lemeš.

On napominje i kako federalni inspekcijski organi se ne trude posebno vršiti kontrole mjerenja emisija, te skoro nikada ne nalože mjeru dodatnih mjerenja od strane ovlaštenih laboratorija, što je pokazao i izvještaj Ureda za reviziju institucija u FBiH.

– Najveći dio njihovih aktivnosti svodi se na kontrolu dokumentacije i faktički se oslanjaju 100 posto u ono što im dostave sami zagađivači. U narednom periodu, to se mora promijeniti, jer su iznosi naplaćenih kazni stimulativni za zagađivače – bolje platiti par desetina hiljada KM godišnje za kazne nego investirati desetine ili stotine miliona u filtere – zaključio je on.

Interview.ba pokrenuo je kampanju “Ne gušimo Sarajevo”. Želimo s građanima i građankama da potaknemo promjene, jer u čistom Sarajevu se lakše diše.

Pridružite nam se i podržite nas!

Tekst je napisan uz podršku Heinrich Boell organizacije, ali ne odražava nužno stavove ove organizacije.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost redakcije.

(Ines Sandžaktarević, Interview.ba)

Nisku cijenu električne energije u BiH subvecioniramo našim zdravljem