Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamenta BiH pretposljednjeg dana 2019. godine usvojila je Izvještaj o radu Savjeta ministara BiH za 2017. i 2018. godinu, što je prema ocjeni mnogih besmisleno i što bi se zakonski trebalo riješiti kako se u budućnosti ne bi dešavalo da poslanici razmatraju izvještaje stare po dvije godine.
Takođe, Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma k znanju je primila i Informaciju o radu Tužilaštva BiH za 2017. godinu, kao i godišnje izvještaje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH koji se odnose na 2017. i 2018. godinu.
– Besmisleno je tako stare izvještaje razmatrati i postavlja se pitanje šta to uopšte znači sem trošenja vremena, energije i papira. Ako izvještaj nije aktuelan, ako se ne odnosi na proteklu godinu, logično se zapitati šta svi dobijamo razmatranjem bajatih izvještaja koje je prekrio zaborav. Takvi izvještaji se štampaju na tri jezika, a o ekološkoj osviještenosti da ne govorimo – rekla je Tanja Topić, politička analitičarka, dodajući da bi neštampanjem tih izvještaja barem nešto učinili za životnu sredinu.
Kada je riječ o samom izvještaju koji je usvojen, a koji se odnosi na 2017. godinu, u njemu se u suštini navodi da je Savjet ministara, na čijem je čelu bio Denis Zvizdić, te godine utvrdio 28 prijedloga zakona, usvojio 10 strategija, 168 izvještaja i odgovorio na 299 poslaničkih pitanja i inicijativa. Kada je riječ o radu Tužilaštva BiH u 2017. godini, u izvještaju se navodi da je u odnosu na 2016. rješavanje prijava povećano i u odnosu na predmete i u odnosu na lica. U toku 2017. godine Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu u 187 predmeta, koje se odnose na 366 lica. Ono što je posebno zanimljivo jeste da je Savjet ministara BiH u parlamentarnu proceduru izvještaj o radu za 2017. godinu uputio tek 3. decembra 2018. godine, a na svojoj sjednici ga usvojio tek nekoliko dana prije toga, odnosno u novembru 2018. godine.
– Savjet ministara BiH bi izvještaj o prethodnoj godini trebalo da usvoji u prvom kvartalu, ali oni su znali kakvo je stanje i nisu se baš potrudili. Oni ne samo da ne vode računa o roku, nego ne poklanjaju nikakvu pažnju njegovoj izradi, tako da se ranije dešavalo da se obori izvještaj Savjeta ministara BiH, i u normalnoj zemlji bi to značila ostavka, međutim to kod nas nema veze – rekla je Dušanka Majkić, delegat u Domu naroda BiH.
Pojašnjava da se izvještaj, bez obzira na sve, mora napraviti i mora proći kroz ruke poslanika, jer su sve institucije dužne da dostavljaju izvještaje o svom radu, bilo parlamentu BiH, bilo Savjetu ministara BiH, te da se kada je izborna godina uvijek desi da se malo kasni sa njihovim usvajanjem, ali da u ovolikoj mjeri tog kašnjenja nikad nije bilo, što je posljedica i nerada parlamenta BiH.
– Kao što su privrednici dužni da finansijske izvještaje dostave do 31. marta za prethodnu godinu, tako bi i Savjet ministara BiH trebalo da bude obavezan da svoj izvještaj o radu dostavi parlamentu BiH”, zaključila je Majkić.
Jučer smo pokušali kontaktirati i nekoga iz tročlanog rukovodstva Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma BiH, ali se niko nije javljao na mobilni telefon.
Ono što je zanimljivo jeste da je Zakonom o parlamentarnom nadzoru definisano da se izvještaj o radu Savjeta ministara BiH u pravilu razmatra i usvaja jednom godišnje, ali da se nigdje ne navodi koji su rokovi za dostavu tih izvještaja. Tačnije, u članu 61. Zakona o parlamentarnom nadzoru BiH navodi se da “Parlamentarna skupština BiH može utvrditi metodologiju podnošenja izvještaja, kao i rokove za podnošenje izvještaja”.
(Nezavisne, Interview.ba)
