Historijska građa, nacionalni spomenik kulture ostaje bez prostora za smještaj

Historijski arhiv Sarajevo suočen je s nedostatkom depo prostora za smještaj arhivske građe. Od osnivanja arhiva 1948. godine nikada nije sistemski uloženo u rješavanje tog pitanja – kazao je u razgovoru za Fenu v.d. direktora te institucije Velid Jerlagić.

On je naveo da do 1992. nije bilo ulaganja u taj prostor jer se smatralo da obim arhivske građe grada Sarajeva nije tako veliki da bi zahtijevao kapitalna ulaganja.

– Nakon 1995. godine vidna je nezainteresiranost osnivača – Kantona Sarajevo, odnosno nadležnog Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, za probleme s kojima se arhiv suočavao iako je povećan obim registraturne i arhivske građe nad kojom je nadležan Historijski arhiv Sarajevo – kaže Jerlagić.

Javna ustanova Historijski arhiv Sarajevo trenutno raspolaže sa dva depo prostora: Depo Čadordžina (cca 1090 m2) i Depo Ferhadija (atomsko sklonište, cca 300 m2).

Procjenjuje se da će u narednih 20 godina biti spremno za preuzimanje oko 30 km registraturne građe od različitih pravnih subjekata, čemu Arhiv neće biti u mogućnosti udovoljiti i tako ispuniti zakonske obaveze ukoliko se ne bude radilo na rješenju problema prostora za JU Historijski arhiv Sarajevo i njegovo nesmetano djelovanje.

– U depoima i u upravnoj zgradi smješteno je oko 12 dužnih kilometara arhivske građe, što je ugrubo distanca između Baščaršije i Blažuja. U ovoj godini Historijski arhiv Sarajevo je popunio sve kapacitete za smještaj arhivske građe. Primitkom građe Kantonalnog suda (Okružni vojni sud Sarajevo 1992.-1995. i Okružni vojni sud Sarajevo 1941.-1945.), svi postojeći kapaciteti su ispunjeni do te mjere da nije preostao slobodan ni obavezni prostor za manipulaciju fondovima – upozorio je Jerlagić.

On podsjeća da je objekt depoa Čadordžina izgrađen 1911. godine kao Vakufsko sirotište. Danas je taj objekat, iako se u njemu čuva vrijedna arhivska građa grada Sarajeva, na rubu propadanja. Osim što je neuslovan (grijanje, klimatizacija, energetska efikasnost), kontrukcija objekta je toliko narušena da se jedno krilo zgrade naprosto urušava, a o nestabilnosti svjedoči i činjenica da je čak i nedavni zemljotres koji je pogodio Albaniju dodatno razdrmao objekat, nanijevši manje strukturalne štete na konstrukciji objekta.

– Historijskom arhivu Sarajevo je potreban namjenski objekat za smještaj arhivske građe, laboratorija za restauraciju i konzervaciju, biblioteke i ureda, veličine 3.500 do 5.500 m2, što bi trajno riješilo primitak, smještaj i korištenje arhivske građe Kantona Sarajevo – podvukao je Jerlagić.

On podsjeća da je arhivska građa JU Historijski arhiv Sarajevo proglašena nacionalnim spomenikom kulture.

U okviru predviđenih aktivnosti Jerlagić ističe da su u toj instituciji obezbijedili projekt obnove i rekonstrukcije objekta depoa Čadordžina, te prijavu poslali za grant Fonda američkog ambasadora za potrebe zaštite arhivske građe.

Tim projektom bi se objekat trebao učiniti stabilnim, energetski efikasnim i dostatnim za smještaj još jednog manjeg dijela građe te pristupačnim za osobe s poteškoćama u kretanju.

Problem je, kako ističe Jerlagić, i što je Historijski arhiv Sarajevo kadrovski podkapacitiran sa 23 zaposlena, od čega su većina stručne osobe, dok radna mjesta onih koji su otišli u penziju ili umrli nisu popunjena. Arhivu nedostaju stručnjaci: arhivisti, konzervatori, orijentalisti, restauratori, informatičko-tehničko osoblje.

Jerlagić navodi da je i pored problema s kojima se suočava Historijski arhiv Sarajevo, uspješno nastavio izvršavati ulogu servisa građanima, pravnim osobama i javnoj upravi i samoupravi kroz istraživanje, davanje na uvid, davanje na korištenje arhivske građe te kroz druga istraživanja arhivske građe koju potražuju fizičke i pravne osobe te javna uprava.

Tako je Biblioteka arhiva opslužila više stotina istraživača: pravnih osoba, građana, studenata i naučnih radnika, Historijski arhiv Sarajevo nabavio je opremu za digitalizaciju, osigurao potrebne informatičke kapacitete (serveri velikog kapaciteta) za potrebe informatizacije arhiva i ubrzane digitalizacije arhivske građe te čuvanja digitalnih kopija.

Jerlagić je također naveo da je Historijski arhiv Sarajevo započeo aktivnosti na izgradnji baze podataka – registra subjekata nad kojima je nadležan, te integraciju postojećih baza podataka iz fondova (npr. popis stanovništva Sarajeva iz 1910. godine) s postojećom web-stranicom, da je povodom Dana državnosti BiH održana izložba fotografija i razglednica gradova Bosne i Hercegovine iz Zbirke fotografija i razglednica JU Historijski arhiv Sarajevo (ZFR) autorice Almire Alibašić-Fideler, arhiv Sarajevo je učestvovao u obilježavanju Dana arhiva i arhivske službe u Bosni i Hercegovini upriličivši “Dan otvorenih vrata Arhiva”, kao i druge aktivnosti vezano za rad te institucije.

(Fena, Interview.ba)

Prethodna vijest

Gužve na nekoliko bh. graničnih prelaza

Naredna vijest

Kina: Vlasnik restorana sipao opijum u hranu kako bi zadržao mušterije