Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti prepoznalo je važnost problema vršnjačkog nasilja, te u skladu s tim financijski podržalo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja kroz škole i medije – Zaštitimo djecu od nasilja“. U Bosni i Hercegovini zabilježeno je nekoliko slučajeva vršnjačkog nasilja koji su završili smrtnim ishodom, poput Denisa i Mahira, međutim istraživanja pokazuju da je i nakon ovih slučajeva, nasilje sve prisutnije u školama. Osim što se vršnjačko nasilje vrši fizički i psihološki, ono sve češće zastupljeno putem novog medija – interneta. Ministrica obrazovanja i nauke/znanosti Elvira Dilberović za Interview.ba govorila je o tome koliko je važno uvesti prevenciju vršnjačkog nasilja u obrazovni sistem, kolika je odgovornost na nastavnicima i nastavnicama, zabrani upotrebe mobilnih telefona, te o neophodnoj edukaciji nastavnog osoblja kada je ova tema u pitanju.
NEOPHODNO IMATI SMJERNICE ZA POSTUPANJE U SLUČAJU NASILJA NA PRAVOM MJESTU: “Jasne smjernice i hodogrami za postupanje u slučajevima nasilja nad djecom, trebaju biti dostupni i vidljivi, posebno u odgojno-obrazovnim ustanovama gdje dijete provodi veliki dio vremena”.
INTERVIEW.BA: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke podržalo je projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja kroz škole i medije – zaštitimo djecu od nasilja“, a koji se bazira na promociji knjige Mirele Šuman o međuvršnjačkom nasilju. Koliko je važno govoriti o ovoj pojavi u našem društvu, osobito kada svjedočimo slučajevima poput Denisa i Mahira?
DILBEROVIĆ: Naravno da je vrlo važno govoriti o vršnjačkom nasilju kako bi učenici, nastavno osoblje, stručni savjetnici pedagoških zavoda, pedagozi, direktori škola i roditelji bili u mogućnosti prepoznati i preventivno djelovati u slučajevima nasilja. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti, u skladu sa koordinirajućom ulogom koju ima u oblasti obrazovanja, sudjeluje u aktivnostima koje se odnose na zaštitu djece od nasilja, a koje se provode ili na kantonalnim ili na nivou države. U svakom slučaju, ovo ministarstvo koordinira radom Koordinacije ministara obrazovanja i nauke/znanosti u Federaciji BiH, a jedna od njenih tematskih sjednica upravo je bila posvećena poduzimanju mjera i aktivnosti na prevenciji i suzbijanju vršnjačkog nasilja te maloljetničke delinkvencije u odgojno-obrazovnim ustanovama u kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Tada smo donijeli niz preporuka o prevenciji i suzbijanju vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije, koje se, između ostalog, odnose na aktivnosti i mjere pojačanog nadzora i aktiviranja postojećih programa o postupanju u kantonima te aktivnosti i mjere prevencije, odnosno programe edukacije i intenziviranje međuinstitucionalne saradnje. Također, preporuke se odnose i na osiguranje neophodnog kadra u odgojno-obrazovnim ustanovama, na inicijativu za izmjenu zakonske regulative i metodologiju prikupljanja podataka te vođenje javnih kampanja. Sve ovo ima za cilj iznaći najbolja i ujednačena rješenja koja će nadograditi i unaprijediti postojeće aktivnosti koje se poduzimaju u kantonima na prevenciji i suzbijanju vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije, ovog ozbiljnog problema među djecom i mladima. Također, tu je i dokument „Smjernice za postupanje u slučaju nasilja među djecom u Bosni i Hercegovini“, kojim su precizno definirani postupci rada i tretiranja djece žrtava nasilja kroz općeprihvaćenu definiciju nasilja, te jasno objašnjeni hodogrami, postupci djelovanja nadležnih u okviru najrelevantnijih resora u ovoj oblasti (odgoja i obrazovanja, zdravstvene zaštite, socijalne zaštite i policije).
INTERVIEW.BA: Koliko je, prema Vašem mišljenju, važno da se prevencija vršnjačkog nasilja uvede u obrazovni sistem?
DILBEROVIĆ: Koliko je nama poznato, u saradnji sa osnovnim i srednjim školama, te ministarstvima obrazovanja i prosvjetno-pedagoškim zavodima, realiziraju se edukativne radionice za djecu, roditelje i nastavni kadar u školama o problemu nasilja nad djecom. Naravno da je to nedovoljno i da treba postati obavezna tema profesionalnog usavršavanja nastavnika. Ovdje se može spomenuti i činjenica da su, prema našim saznanjima, u većini kantona usvojeni protokoli o postupanju u slučaju vršnjačkog nasilja među djecom i mladima, koji su postali sastavni dio programa rada osnovnih i srednjih škola. Također, urađen je i hodogram, kojim su utvrđeni postupci koje odgojno-obrazovna ustanova treba poduzeti u slučaju nasilja nad djecom.
INTERVIEW.BA: Kada je u pitanju nastavno osoblje, da li je odgovornost na njima ukoliko se vrši vršnjačko nasilje?
DILBEROVIĆ: Odgovornost nije samo ili isključivo na nastavnom osoblju, već je ona podijeljena na više subjekata – pedagozi, psiholozi, pedagoški zavodi, a, naravno, nezaobilazan i možda najvažniji nosilac odgovornosti jeste porodica, a i cjelokupna društvena zajednica. Svakako da nastavno osoblje mora biti educirano kako bi bilo u mogućnosti adekvatno odgovoriti u takvim situacijama. Na primjer, svim osnovnim školama u Bosansko-podrinjskom kantonu distribuiran je Didaktički komplet o prevenciji nasilja kroz obrazovni sistem u BiH (tzv. ljubičasti komplet), razrađen po trijadama sa 36 tema sa pripremama i Priručnikom za nastavnike. Naloženo je da sve škole aktueliziraju dostavljeni materijal i odmah stave u upotrebu, ali i da se posebna pažnja posveti učenicama kod kojih je već evidentirano nedolično ponašanje. Također, svaka škola u svom Godišnjem planu rada predvidjela je niz aktivnosti na prevenciji nasilja nad djecom i maloljetničkom delinkvencijom, uz preporuku da se u realiziranje planiranih aktivnosti uključi što veći broj zaposlenika u školi. Date su i smjernice školama da se sve aktivnosti usmjere na suzbijanje nasilja i zlostavljanja, te osiguravanje sigurnog i poticajnog okruženja u školama kako bi djecu odgajali u ozračju međusobnog uvažavanja, poštovanja i ravnopravnosti. Pažnju je potrebno usmjeriti i na jačanje roditeljske kompetencije i kapacitete kroz unapređenje dobre prakse porodičnih savjetovališta, stručnih službi škole, itd. Ovdje se mora napomenuti da je na zahtjev Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, stručni tim, sastavljen od profesionalaca sa univerziteta u BiH (Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Tuzla), uz asistenciju profesionalaca iz škola, centara za mentalno zdravlje i socijalni rad izradio Matricu za prepoznavanje djece u riziku. Ovu smo matricu, u skladu sa zaključkom Koordinacije ministara obrazovanja i nauke/znanosti, dostavili svim kantonima kako bi se mogla primjenjivati u osnovnim školama u Federaciji BiH.
INTERVIEW.BA: Jeste li za to da se u osnovnim i srednjim školama ukine upotreba mobilnih telefona, putem kojih se, također, vrši nasilje? (elektronsko nasilje)?
DILBEROVIĆ: Poznato je da djeca u ranoj dobi sama istražuju mogućnosti koje nudi internet (društvene mreže, fb, youtube…), pa smatramo da se ovaj problem ne tretira na najadekvatniji način, jer izostaje multidisciplinarni pristup njegovom rješavanju, koji je neophodan. Roditelji, nastavnici, pedagozi, vršnjaci, kreatori usluga društvenih mreža – niko ne treba biti amnestiran od odgovornosti. Jasne smjernice i hodogrami za postupanje u slučajevima nasilja nad djecom, trebaju biti dostupni i vidljivi, posebno u odgojno-obrazovnim ustanovama gdje dijete provodi veliki dio vremena. Iako je ranijim Akcionim planom za zaštitu djece i sprečavanje nasilja nad djecom putem informaciono-komunikacijskih tehnologija u Bosni i Hercegovini za period 2014-2015. godina, planirana podrška uspostavljanju portala i linija za pomoć koji tretiraju problem nasilja nad djecom putem informaciono-komunikacijskih tehnologija, takvi linkovi, koliko je nama poznato, ne postoje na web-stranicama kantonalnih ministarstava obrazovanja u Federaciji BiH. Pohvalna je bila aktivnost Ministarstva sigurnosti BiH i Save the Children Norway na realizaciji projekta sprečavanja dječije pornografije i pedofilije posredstvom informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija, kao i uspostavljanje portala www.sigurnodijete.ba, sa podstranicama za djecu, tinejdžere i roditelje, gdje mogu naći informacije o sigurnom korištenju interneta, mobitela, video igara, i mogućnostima sprečavanja njihove zloupotrebe. Izvršena je i aktivacija pomenutog portala na engleskom jeziku, što omogućava dostupnost ovih informacija široj grupi korisnika interneta. Ovim web-portalom uspostavljena je prva online SOS linija za prijavu neprimjerenog sadržaja.
INTERVIEW.BA: Hoće li se uskoro uvesti u praksu da škole mogu prijaviti vršnjačko nasilje jer to do sada zakonom nije definisano?
DILBEROVIĆ: Upoznati ste sa činjenicom da se svako nasilje, uključujući, naravno, i vršnjačko nasilje može prijaviti službenim organima. Ovdje se može ponovo spomenuti i činjenica da su, prema našim saznanjima, u većini kantona usvojeni protokoli o postupanju u slučaju vršnjačkog nasilja među djecom i mladima, koji su postali sastavni dio programa rada osnovnih i srednjih škola. Također, urađen je i hodogram, kojim su utvrđeni postupci koje odgojno-obrazovna ustanova treba poduzeti u slučaju nasilja nad djecom.
INTERVIEW.BA: Fizičko nasilje je najraspostranjenije, a zatim psihološko i elektronsko. Koliko je važno educirati nastavnike o vrstama nasilja?
DILBEROVIĆ: Svaka vrsta edukacije nastavnika je važna. Potrebno je provesti sistemsku edukaciju svih učesnika u odgojno-obrazovnom procesu, predškolskim, osnovnoškolskim, srednjoškolskim ustanovama kako bi učenici, nastavno osoblje, stručni savjetnici pedagoških zavoda, pedagozi, direktori škola i roditelji bili u mogućnosti prepoznati i preventivno djelovati u slučajevima nasilja. S tim u vezi Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke već duži niz godina odobrava finansijska sredstva za stručno usavršavanje prosvjetnih radnika, te kroz program „Podrška stručnom usavršavanju i cjeloživotnom učenju prosvjetnih radnika u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju“ podržava projekte koji se odnose na ovu oblast. Navedeni program se realizira kroz podršku javnim predškolskim ustanovama, javnim osnovnim i srednjim školama, institutima, udruženjima prosvjetnih radnika, pedagoškim zavodima, kantonalnim ministarstvima obrazovanja i nevladinim organizacijama, koji realiziraju program stručnog usavršavanja prosvjetnih radnika. Samo u 2019. godini dodijelili smo sredstva u ukupnom iznosu od 94.557,00 KM, u svrhu realiziranja 16 projekata. Pored toga, Ministarstvo finansira projekte i programe iz sredstava dijela prihoda ostvarenih u Budžetu Federacije BiH po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću za projekte iz oblasti „Zaštite prava djece koja su žrtve zlostavljanja, pedofilije, prosjačenja“. Naime, u okviru ovog programa podržan je, između ostalih, i upravo i Vaš projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja kroz škole i medije – zaštitimo djecu od nasilja“. Sigurna sam da je bio uspješan i da će značajno doprinijeti prevenciji i borbi protiv nasilja među vršnjacima.
