Učenice Lamija i Meliha: Uspjeli smo neprihvatljive grafite prefarbati, ali i zbližiti se s učenicima iz cijele BiH

“Sprječavanje mržnje” i “zbližavanje mladih bez obzira na nacionalnost” bile su samo neke od poruka aktivnosti transformacije javne površine (Paintback) koja je u okviru projekta „Mobilizing Youth for Reconciliation – Be the Inspiration” (Animiranje mladih za pomirenje – Budi inspiracija) koji je podržan od strane Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID BiH), a implementira ga Nacionalni Demokratski Institut (NDI BiH) u saradnji s Inicijativom mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR BiH) i Fondacijom INFOHOUSE (IH), održana 14. oktobra u Sarajevu. Mladi iz Tuzle, Gradačca, Lukavca, Zavidovića i Sarajeva su zajedničkim snagama preko poruka mržnje naslikali mural sa željom da pokažu da ujedinjeni mogu puno toga. Učenice Srednje tehničke škole “Zavidovići“, Lamija Husejnović i Meliha Omerašević su za Interview.ba govorile o novom iskustvu stečenom preslikavanjem grafita i poručile kako je sam proces prestao biti težak onog momenta kada su postale svjesne da rade nešto pozitivno za sve.

MIŠLJENJE O GRAFITIMA PRIJE POSLIJE I PAINTBACKA: “Do sada sam mislila da grafite rade samo ‘’huligani’’, da u tome nema ništa pozitivno, a sada primjećujem pozitivno u njima”.

INTERVIEW.BA: Učestvovali ste u aktivnosti transformacija javne površine (Paintback), koja je održana u Sarajevu. Šta je za vas značilo preslikavanje neprihvatljivih grafita?

HUSEJNOVIĆ: Uspjeli smo neprihvatljive poruke prefarbati, a ujedno se i zbližiti sa učenicima iz cijele države. Reakcija se odmah primijetila, na učesnicima kao i na stanovništvu koje živi u tom dijelu grada, što je bio znak da smo uradili dobar posao. 

OMERAŠEVIĆ: Paintback za mene predstavlja sprječavanje mržnje, zbližavanje, bez obzira na nacionalnost kao i saznanje novih činjenica i informacija kako o samoj aktivnosti, tako i o ljudima iz različitih dijelova BiH.

INTERVIEW.BA: Da bi ste uspješno napravili mural koristili ste sprejeve, akrilne boje i boje za zidove, da li je ovo bio prvi put da se susrećete sa tehnikama slikanja murala?

HUSEJNOVIĆ: Prvi put sam radila sa sprejevima, ali sam uz pomoć profesionalaca iz Obojene klape i radionice na kojoj su nas uputili u sam rad, bila jako zadovoljna i sretna dok sam slikala mural. Bilo je i onih kojima je bilo teško koristiti sprejeve i boje, ali kada znate da radite nešto pozitivno, tada vam prestaje biti teško.

OMERAŠEVIĆ: Koristila sam boje i sprejeve, a svakako da je bilo zanimljivo. Bili smo upoznati sa tehnikama rada kako bismo napravili djelo vrijedno divljenja.

INTERVIEW.BA: Aktivnost je okupila mlade iz četiri bosanskohercegovačka grada. Koliko vas je motivisala činjenica da sa učenicima drugih srednjih škola radite nešto što je za dobrobit svih? 

HUSEJNOVIĆ: Činjenica da niko od učesnika nije iz istog grada, nego je aktivnost okupila mlade iz četiri grada, bila je moja inspiracija. Radovalo me vidjeti da nije samo moja škola ta koja želi uljepšati okolinu, nego su svi prisutni čak nekoliko puta prelazili određene dijelove murala bojom kako bismo na kraju dobili savršenu sliku. 

OMERAŠEVIĆ: Motivisala me atmosfera rada u timu ljudi koji se ne poznaju, ali su spremni na saradnju. Upoznali smo se, ostvarili nova prijateljstva.

INTERVIEW.BA: Šta je to što želite poručiti vršnjacima koji još nisu imali priliku učestvovati u aktivnostima projekta Budi inspiracija? 

HUSEJNOVIĆ: Ako su u mogućnosti onda ukoliko primjete neprihvatljive grafite, treba da se obrate nadležnima u svom gradu ili školi. Članovi Obojene klape su ovom prilikom naglasili da ukoliko u svom gradu primjetimo neprihvatljive grafite kontaktiramo njih kako bi slična radionica bila organizovana i u našem gradu.

OMERAŠEVIĆ: Potrebno je da mladi više razgovaraju o ovome kako oni sami ne bi pravili ‘’švrljotine’’ po zidovima nego lijepe slike koje će dovoditi do ljubavi. Ipak ako naiđu na neprihvatljive grafite onda o njima trebaju obavijestiti nadležne.

INTERVIEW.BA: Koliko se promijenio Vaš pogled na neprihvatljive grafite? Da li ste sada dobili želju da ih preslikate i u sredinama iz kojih dolazite? 

HUSEJNOVIĆ: Do sada sam mislila da grafite rade samo ‘’huligani’’, da u tome nema ništa pozitivno, a sada primjećujem pozitivno u njima. Sigurna sam da kada bi više ljudi imalo priliku saznati više o grafitima, naše životne sredine bi bile ljepše mjesto.

OMERAŠEVIĆ: Svoju pažnju do sada nisam upućivala prema grafitima, a sada sam shvatila koliki uticaj imaju na ljude. 

INTERVIEW.BA: Koliko ste novog naučili učešćem u aktivnosti preslikavanja neprihvatljivih grafita? 

HUSEJNOVIĆ: Pored toga što sam prvi put imala priliku naučiti koristiti sprejeve i kakvi grafiti mogu biti, ovoga puta nam je i proces slikanja objašnjen jako detaljno.  

OMERAŠEVIĆ: Naučila sam razliku između street art-a i grafita, kao i zakonske postupke za grafite koji su neprihvatljivi.

Prethodna vijest

GOLA ISTINA Adin Šabić: Život u BiH opjevan turbo-fokl i narodnim pjesmama

Naredna vijest

Marko Romić: U novoizgrađenom bh. sustavu je bitnije tko vam je amidža, nego koliko ste poštena i obrazovana osoba