Učešćem u akciji preslikavanja grafita s nacionalističkim porukama i govorom mržnje na zidu javne zgrade prošlog mjeseca u Zenici, srednjoškolci iz nekoliko gradova Bosne i Hercegovine poslali su poruku o važnosti tolerancije i suživota. Aktivnost transformacija javne površine (Paintback) održala se u okviru projekta “Mobilizing Youth for Reconciliation – Be the Inspiration” (Animiranje mladih za pomirenje – Budi inspiracija) koji je podržan od strane Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID), a realizuje ga Nacionalni Demokratski Institut (NDI) u saradnji sa Inicijativom mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR BiH) i Fondacijom INFOHOUSE (IH). Učenici Gimnazije „Edhem Mulabdić“ iz Maglaja Haris Mustabašić, Lejla Vardo i Mirza Bradarić poručili su kako je ova akcija jedan od načina da se ispolji kreativnost, zabavi se, steknu nova poznanstva, ali i učini nešto dobro za okolinu.
POZITIVAN UTJECAJ NA CIJELU OKOLINU: „Dok smo farbali zidove s porukama mržnje u Zenici prolaznici su bili oduševljeni, ali i puni podrške što nas je motivisalo da nastavimo s radom“.
INTERVIEW:BA: U Zenici ste u toku prošlog mjeseca preslikavali grafite s nacionalističkim porukama ili govorom mržnje, te ste napravili predivan mural. Šta vam je ova aktivnost transformacije javne površine donijela, a što do tada niste doživjeli?
MUSTABAŠIĆ: Prije svega, donijela mi je iskustvo farbanja jer to nikad ranije nisam radio i shvatio sam koliko je taj posao težak i zahtjevan. S druge strane, svakim preslikavanjem tih ružnih riječi i komentara, odnosno nečeg što je napisano s ciljem vrijeđanja drugog, te nastajanjem novih oblika raznih boja, osjetio sam veliko olakšanje jer smo tako prekrili ruglo, a ujedno i uljepšali jedan zid, odnosno oživjeli ga toplim bojama.
VARDO: Prvi put sam učestvovala u ovoj aktivnosti i rado bih sve ponovila. Ovo je nezaboravno iskustvo, prvenstveno zbog toga što sam se prvi put susrela s crtanjem grafita, a osim toga sam upoznala mnogo novih zanimljivih ljudi i stekla nove prijatelje.
BRADARIĆ: Učešćem u ovoj aktivnosti sam dobio novo shvatanje street-art umjetnosti. Nisam mogao ni zamisliti da slikanjem na zidu neke stare zgrade možemo stvoriti tako divan mural.
INTERVIEW.BA: Kada biste nekom trebali preporučiti učešće u aktivnosti transformacije javne površine (Paintback), na koji način bi to uradili?
MUSTABAŠIĆ: Svakako bih svima toplo preporučio da učestvuju u ovoj akciji jer je to način da ispolje svoju kreativnost, zabave se i steknu nova poznanstva. Sve što je potrebno jeste da se adekvatno obuku i spremni su da odriješe svoju kreativnost u svrhu uljepšavanja okoline.
VARDO: I nakon mjesec dana rado pričam o ovoj akciji. Svako ko može izdvojiti vrijeme neka se pridruži i bude učesnik jer se sigurno neće pokajati. U Maglaju takvih akcija nema, ali vjerujem da bi bilo zainteresovanih.
BRADARIĆ: Vjerovatno bih toj osobi pokazao dosadašnje rezultate Paintback-a, pogotovo zbog toga što bi se mnoge osobe oduševile kada bi vidjele kako je taj zid izgledao prije, a kako poslije same akcije. To je po mom mišljenju najbolji način preporuke ove aktivnosti.
INTERVIEW.BA: Šta je za vas ulična umjetnost i da li biste se ikad njom voljeli ozbiljnije baviti?
MUSTABAŠIĆ: Ulična umjetnost je važna grana umjetnosti koja svakodnevnim prolaznicima treba svojom originalnošću i ljepotom poslati lijepu životnu poruku. Ja nemam talenat, ali da imam, itekako bih se volio tim baviti, jer to je prije svega zabavno i zanimljivo.
VARDO: O ovoj vrsti umjetnosti nisam znala mnogo iako su me neka djela ostavljala bez riječi. Uvijek sam se divila ljudima koji na zidovima naslikaju nešto kvalitetno i zanimljivo. S druge strane, grafite s porukama mržnje sam zanemarivala, što je pogrešno jer se oni obavezno trebaju prefarbati. Nakon učešća u paintback akciji sigurno bih se voljela ozbiljnije baviti uličnom umjetnošću jer je to nešto zaista predivno.
BRADARIĆ: Mišljenja sam da street art nije ništa manje vrijedan nego bilo koja druga umjetnost danas, jer zauzima jednako važno mjesto. Ja se street artom ne bih ozbiljnije bavio jer nemam naročit potencijal u umjetnosti, ali zato preporučujem svim drugim da se oprobaju.
INTERVIEW.BA: Kakve su bile reakcije ljudi iz okoline kada ste farbali zidove?
MUSTABAŠIĆ: Svi su bili oduševljeni i dobili smo velike pohvale. Ljudi su općenito zadovoljni kad vide mlade koji su aktivirani na promociji suživota, dobrih ideja i slično.
VARDO: Dok smo farbali zidove s porukama mržnje u Zenici prolaznici su bili oduševljeni, ali i puni podrške što je motivisalo i mene, a vjerujem i ostale, da nastavimo s radom. Jako mi je bitno šta misle drugi, pogotovo ako se radi o nekom dobrom djelu.
BRADARIĆ: Reakcije su bile jako pozitivne, ljudi su gledali na nas kao primjer tolerancije i zdravog razmišljanja. Definitivno pozitivan utjecaj na cijelu okolinu uključujući i ljude.
INTERVIEW.BA: Ima li u Vašem gradu ovakvih grafita i da li imate namjeru pokrenuti sličnu aktivnost za njihovo prefarbavanje?
MUSTABAŠIĆ: Na sreću, u Maglaju nema grafita s porukama mržnje, međutim i kada bi bilo, mi bismo, potaknuti ovom aktivnošću, pokrenuli sličnu za uklanjanje tih poruka jer to je korak naprijed ka svjetlijoj budućnosti.
VARDO: Prije paintback-a nisam toliko obraćala pažnju na grafite, a sad su mi oni trn u oku. U Maglaju nema mnogo takvih grafita, ali znam njih nekoliko koji su puni mržnje i vrijeđanja. Planiram da pokrenem akciju kako bi se i ti grafiti prefarbali i na taj način dali bolju sliku o malom, ali prelijepom Maglaju. Također, smatram da građani svih gradova u BiH trebaju isto postupiti. Mi idemo ka tome i stoga veliko hvala paintback akciji koja nas je osvijestila.
BRADARIĆ: U Maglaju takvih grafita nema, ali u slučaju da ih bude bilo u budućnosti, vjerujem da će se poduzeti inicijativa da se uklone ili u ovome slučaju prefarbaju. Akcija pintback je zaista pokazala moć udruživanja mladih i zajednice ka postizanju boljeg sutra.
Ovaj tekst je urađen u okviru u okviru projekta “Mobilizing Youth for Reconciliation – Be the Inspiration” (Animiranje mladih za pomirenje – Budi inspiracija) koji je podržan od strane Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID), a realizuje ga Nacionalni Demokratski Institut (NDI) u saradnji sa Inicijativom mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR BiH) i Fondacijom INFOHOUSE (IH).
